ะ˜ะ4ะก

ะ˜ะ4ะก ะฟะพั€ั‚ะฐะป

ะฆั€ะฝะพะณะพั€ั†ะธ ััƒ ะฟะพ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะกั€ะฑะธ, ะฐ ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะต ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะฝะต ะฟะพัั‚ะพั˜ะธ!

ะฃัŸะฑะตะฝะธะบ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ะพะฑั˜ะฐะฒั™ะตะฝ ะฝะฐ ะฆะตั‚ะธัšัƒ 1914. ะณะพะดะธะฝะต ัƒ ะฒั€ะธั˜ะตะผะต ะšั€ะฐั™ะตะฒะธะฝะต ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต โ€œะŸะพะทะฝะฐะฒะฐัšะต ะทะฐะบะพะฝะฐโ€, ัˆั‚ะฐะผะฟะฐะฝะพ ัƒ ะšะ . ะฆะ . ะดั€ะถะฐะฒะฝะพั˜ ัˆั‚ะฐะผะฟะฐั€ะธั˜ะธ,ย ะบะพั˜ะธ ััƒ ัะฐัั‚ะฐะฒะธะปะธ ะ–ะธะฒะบะพ ะ”ั€ะฐะณะพะฒะธั› ะธ ะ‰ัƒะฑ. ะ. ะ‘ะฐะบะธั›, ย ัƒ ั‡ะตั‚ะฒั€ั‚ะพะผ ะฟะฐั€ะฐะณั€ะฐั„ัƒ, ะฟะพะด ะฝะฐะทะธะฒะพะผ โ€œะะฐั€ะพะดโ€ ัะต ะพะฟะธััƒั˜ัƒ ะธ ะพะฑั€ะฐะทะปะฐะถัƒ ะฟะพั˜ะผะพะฒะธ ะฝะฐั€ะพะด ะธ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚, ะธัั‚ะธั‡ัƒั›ะธ ะดะฐ ััƒ ะฆั€ะฝะพะณะพั€ั†ะธ ะฟะพ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะกั€ะฑะธ, ะฐ ะดะฐ ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะฐ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ ะฝะต ะฟะพัั‚ะพั˜ะธ.

pozakon

โ€œะฃะบัƒะฟะฐะฝ ะฑั€ะพั˜ ัั‚ะฐะฝะพะฒะฝะธัˆั‚ะฒะฐ ั˜ะตะดะฝะต ะดั€ะถะฐะฒะต, ะบะพั˜ะต ั˜ะต ะฒะตะทะฐะฝะพ ั˜ะตะดะธะฝัั‚ะฒะพะผ ะดั€ะถะฐะฒะฝะต ะฒะปะฐัั‚ะธ, ั‡ะธะฝะธ ะฝะฐั€ะพะด ัƒ ะฟะพะปะธั‚ะธั‡ะบะพะผ ัะผะธัะปัƒ, ะฝะตะทะฐะฒะธัะฝะพ ะพะด ั‚ะพะณะฐ, ะดะฐ ะปะธ ั˜ะต ั‚ะฐั˜ ะฝะฐั€ะพะด ั˜ะตะดะฝะพะณ ะฟะปะตะผะตะฝัะบะพะณ ะฟะพั€ะธั˜ะตะบะปะฐ ะธะปะธ ะฝะธั˜ะต. ะขะฐะบะพ ะฝ.ะฟั€. ั€ะตั‡ะต ัะต โ€œะฐะผะตั€ะธะบะฐะฝัะบะธ ะฝะฐั€ะพะดโ€ ะธ ะฟะพะด ั‚ะธั˜ะตะผ ะธะผะตะฝะพะผ ั‚ั€ะตะฑะฐ ั€ะฐะทัƒะผั˜ะตั‚ะธ ัะฒะต ัะบัƒะฟะฐ ะดั€ะถะฐะฒั™ะฐะฝะต ะกะฐะฒะตะทะฝะธั… ะ”ั€ะถะฐะฒะฐ ะธ ะฐะบะพ ััƒ ะฟะพ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะฒะตะพะผะฐ ั€ะฐะทะพะฝะพะดะฝะธ. ะขะพ ะธัั‚ะพ ะฒั€ะธั˜ะตะดะธ ะธ ะทะฐ ะฝะฐั€ะพะด ั„ั€ะฐะฝั†ัƒัะบะธ, ัšะตะผะฐั‡ะบะธ, ั€ัƒัะบ ะธ ั‚.ะด. โ€œ, ัะผะฐั‚ั€ะฐั˜ัƒ ะฐัƒั‚ะพั€ะธ ะพะฒะพะณ ัƒัŸะฑะตะฝะธะบะฐ.

โ€ะŸะพั˜ะฐะผ ะดะฐะบะปะต โ€œะฝะฐั€ะพะดโ€, ัƒ ะฟะพะปะธั‚ะธั‡ะบะพะผ ัะผะธัะปัƒ, ะฝะต ะฟะพะบะปะฐะฟะฐ ัะต ัะฐ ะฟะพั˜ะผะพะผ โ€œะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚โ€, ั˜ะตั€ ั˜ะต ะฟั€ะฒะธ ะฟะพั˜ะฐะผ ะผะฝะพะณะพ ัˆะธั€ะธ ะพะด ะดั€ัƒะณะพะณ.โ€ ะบะฐะบะพ ั˜ะต ะพะฟะธัะฐะฝะพ ะฝะฐ 104. ัั‚ั€ะฐะฝะธ.

โ€œะžะดะฝะพัะฝะพ ะฝะฐั€ะพะดะฐ ะฝะฐัˆะต ะพั‚ะฐัŸะฑะธะฝะต, ะผะธ ะฝะต ะฑะธ ะฝะธะบะฐะบะพ ะผะพะณะปะธ ัƒะฟะพั‚ั€ะตะฑะธั‚ะธ ะฝะฐะทะธะฒ โ€œั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะธ ะฝะฐั€ะพะดโ€ ัƒ ัะผะธัะปัƒ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ, ะฟะพัˆั‚ะพ ัะต ะฆั€ะฝะพะณะพั€ั†ะธ ะฟะพ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะกั€ะฑะธ, ะฐ ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะต ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะฝะต ะฟะพัั‚ะพั˜ะธ. ะŸะพั€ะตะด ั‚ะพะณะฐ, ะฝะฐ ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะพั˜ ะดั€ะถะฐะฒะฝะพั˜ ั‚ะตั€ะธั‚ะพั€ะธั˜ะธ ะธะผะฐ ะดั€ะถะฐะฒั™ะฐะฝะฐ ะธ ะดั€ัƒะณะธั… ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะพัะธะผ ัั€ะฟัะบะต, ะฐะปะธ ะธะผ ั‚ะพ ะฝะต ัะผะตั‚ะฐ, ะดะฐ ะธ ะพะฝะธ, ัะฐ ะฟะพะปะธั‚ะธั‡ะบะพะณ ะณะปะตะดะธัˆั‚ะฐ, ัะฟะฐะดะฐั˜ัƒ ัƒ ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะธ ะฝะฐั€ะพะด.โ€ ะธัั‚ะฐะบะปะธ ััƒ ะฐัƒั‚ะพั€ะธ ะธ ะดะพะดะฐะปะธ ะดะฐ ั˜ะต ั‚ะฐะดะฐัˆัšะฐ ั‚ะตั€ะธั‚ะพั€ะธั˜ะฐ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต, ะพะฝะพ ะทะตะผั™ะธัˆั‚ะต ะบะพั˜ะต ะทะฐั…ะฒะฐั‚ะฐั˜ัƒ ัšะตะฝะต ะฟะพะปะธั‚ะธั‡ะบะต ะณั€ะฐะฝะธั†ะต, ะธ ะดะฐ ะฝะฐ ั‚ะพะผ ะทะตะผั™ะธัˆั‚ัƒ ะณะดั˜ะต ะธัะบั™ัƒั‡ะธะฒะพ ะธะปะธ ะฒะตั›ะธะฝะพะผ ะถะธะฒะธ ัั€ะฟัะบะธ ะฝะฐั€ะพะด, ั‚ะต ะทะตะผั™ะต ัะต ัะบัƒะฟะฐ ะทะพะฒัƒ ะกั€ะฟัะบะธะผ ะ—ะตะผั™ะฐะผะฐ.

pozakon

pozak104

pozak105

ะŸะพะดั˜ะตะปะธั‚ะต ั‚ะตะบัั‚ ะฟัƒั‚ะตะผ:



ะŸั€ะธะดั€ัƒะถะธั‚ะต ะฝะฐะผ ัะต ะฝะฐ ะ’ะฐั˜ะฑะตั€ัƒ ะธ ะขะตะปะตะณั€ะฐะผัƒ:

ย    ย 

ะกะปะธั‡ะฝะธ ั‚ะตะบัั‚ะพะฒะธ

24 thoughts on “ะฆั€ะฝะพะณะพั€ั†ะธ ััƒ ะฟะพ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะกั€ะฑะธ, ะฐ ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะต ะฝะฐั€ะพะดะฝะพัั‚ะธ ะฝะต ะฟะพัั‚ะพั˜ะธ!

  1. Ovaj dokument je kljuฤan za razumevanje identitetske politike Kraljevine CG.Crnogorci su u dokumentu stavljeni u isti rang kao i amerikanski narod, a to je isto ลกto i nacija. U tom smislu treba razumeti i izjavu kralja Nikole iz 918e da je crnogorsko pitanje ne dinastiฤko nego pitanje male nacije i naroda. Sa druge strane, etniฤko poreklo i pripadnost te crnogorske nacije izrazeno je kroz leksemu narodnost i ona je imala u to vreme srpski atribut. Dakle ovaj dokument je de fakto priznanje da su Crnogorci kao moderna nacija formirani 1878-1918 na politiฤkom (drลพavnom modelu) kao Amerikanci, ล vajcarci, a da je njihov etnojeziฤki identitet bio srpski.

    2
    2
  2. Ovaj dokument je kljuฤan za razumevanje identitetske politike Kraljevine CG. Iz njega se vidi da su Crnogorci veฤ‡ tada formulisani kao nacija. Umesto te reฤi korisฤ‡en je izraz narod. Crnogorci su i dokumentu stavljeni u isti rang kao i amerikanski narod, a to je isto ลกto i nacija. U tom smislu treba razumeti i izjavu kralja Nikole iz 1918 da je crnogorsko pitanje ne dinastiฤko nego naฤelno pitanje male nacije i naroda. Sa druge strane, etniฤko poreklo i pripadnost te crnogorske nacije izrazeno je kroz leksemu narodnost i ona je imala u to vreme srpski atribut. Dakle ovaj dokument je de fakto priznanje da su Crnogorci kao moderna nacija formirani 1878-1918 na politiฤkom (drลพavnom modelu) kao Amerikanci, ล vajcarci, a da je njihov etnojeziฤki identitet bio srpski.

    2
    2
  3. MISA HAJDE POGLEDAJ ISTINU U OCI ALI ONAKO ISTINU TI I SVI TI DANASNJI CRNOGORCI U CRNOJ GORI NE SRBI ONI ZNAJU STO JESU. POGLEDAJ OVAKO NE MRZIM LICNO CRNOGORCE NITI BOSNJAKE I TO PITANJE ALI DANAS U SAVREMNOM SVETU DRZAVE SE DAJU POLITICKI NEKAKVI OTOK JE DRZAVA JER TO NEKOME ODGOVARA. ZASTAVE DANAS SVATKO MOZE KROJITI IZMISLJATI REKAO BIH , AKO OVA KNJIGA GOVORI TKO SU BILI U CRNOJ GORI NARODI SRBI PRAVOLSAVLNE VERE PRVO ZASTO TO LICNO NEGIRAS.SVE NEGIRA SMARD DJUKANOVIC NJEGOS SE PISAO SRBINOM PRAVOLSAVNE VERE KRALJ PETAR TAKODER KRALJ NIKOLA JE NOSIO SRPSKU ZASTAVU U ODELU I HLACAMA NE OVU CRNOGORSKU SVU U CRVENOM .TO STO SAD POSTOJI CRNA GORA NE ZNACI DA JE TO NACIJA PA I JUGOSALVENSTVO NIJE BILO NACIJA VEC DRZAVNOST A UNUTRA PO NARODNOSTI I VERI HRVATI SRBI ITD. ISTINA GLASI OVAKO AKO SI NAROD U SMISLU NARODA IMAS NA TO PRAVO MEDUTIM PRAVO NARODA ODREDUJE JEZIK.SRBI ONI KOJI SU SRBI VERE PRAVOSLAVNE U HRVATSKOJ GOVORE IJEKAVICU U SRBIJ I EKAVICU.NARAVNO POSTOJI JEZIK SRPSKI I CIRILICA PISMO MEDUTIM POSTOJE RECNIK KAO U SVAKOM NARODU RECIMO ENGLEZI IMAJU PREKO 100 000 RECI I VISE S RAZNIM ZNACENJEM. AKO SI TI CRNOGORAC KAO STO TVRDIS PRAVOSLAVNE VERE POKAZI JAVNO TI I LINGVISTI CRNE GORE TAJ RECNIK DA NE SADRZI SRPSKE RECI IZ IJEKAVICE I EKAVICE I POKAZI GRMATIKU PADEZE RAZLICITE OD SRPSKOG JEZIKA .ZASTAVU DANAS SVATKO MOZE IZMISLITI JEZIK NE MOZE ZA TO TREBA RECI GRAMATIKE ITD ,NEMOJTE GOVORITI SRPSKI JEZIK EKAVIC U ILI IJEKAVICU. NIJESAM NIJE JEZIK VEC UZRECICA KAO KOD SRBA BRE TO NIJE JEZIK O TOME SE RADI VI TO NE MOZETE IZMISLITI IZ TOGA RAZLOGA CRNOGORSKA NACIJA JE IZMISLJENJA POSTOJI POLITICKI TERITORIJALNO VAM JE GRANICE DAO PAZI DELOVI ZAPADA PRE 200 GODINA TU DRZAVU NIJE PRIZNALO 170 ZEMALJA IZ OSTATKA KUGLE ZEMALJSKE. ISTI PROBLEM IMAMO S BOSNJACIMA NE VREDAM IH NJIHOVO PRAVO ALI GRAMATICKI JEZICNO TO SU IZMISLJENE NACIJE CRNOGORAC I BOSNJAK KOD TIH LJUDI JE OVO SRPSKI JEZIK GOVORE VERA MUSLIMANSKA OBICAJI KAD GLEDAMO KULTURU TURSKI KAPE TURSKE NOSE SAUDIJSKE ZASTAVE STO NEMAJU VEZE S ARAPIMA A ZASTAVA BOSNJAKA JE PAZI ONOG NARODA KOJI NIJE BIO NITI HRISCANIN NITI MUSLIMAN TZV BOGU,MILI NAROD KOJ I JE NESTAO U BOSNI PRE 700 GODINA I NIKAKVE KONTAKTE NIJE IMAO S ISLAMOM TURCIMA I MUSLIMANSTVOM. TAKODER NEMAJU JEZIK NE MOGU NAPRAVITI GRAMTICKI RECNIK S 100 000 RECI DA NISU IJEKAVICA IL I EKAVICA NEGIRAJU DA SU TURCI NE GOVORE NJIHOV JEZIK A USTVARI VECINOM S U TO BIL I SRBI PRAVOSLAVIC KOJ ISU UZELI MUSLIMANSKU VERU KOJU IM JE TITO IZMISLIO. PO MENI RADIJE BIH TREBAL I RECI TURCI SMO NAUCITI TURSKI I KRAJ PRICE. KAKO MOZE BITI PREZIME TURSKO AKO SU ONA DEMIREL DAVUTOGLU PREZIME IZETBEGOVI C NA IC SRPSKO PREZIME I TE DANASNJE POTURICE RADE PROBLEM U BOSNI KAO VI U CRNOJ GORI. SRPSKU CRKVU PRIVATNA IMOVINA HOCE OVO SMECE CRNOGORSKO DA UZME IMOVINU NEK NAPRAVI SVOJU I U NJOJ SE MOLI ALI NIKAD ZAPAMTI NIKAD VECINA PRAVOSLAVNOG SVET NECE PRIZNATI CRNOGORSKU DRZAVU. AKO VEC ZELITE BITI IZMISLJENJA TA NACIJA BUDITE OSTAVITE SRBE NA MIRU U CRNOJ GORI I NJIHOVE MANASTIRE. RUSIMA DAJETE SANKCIJE SMECA JEDNA MEDUTIM OSTAVITE ONDA DRUGE NA MIRU

    3
    5
  4. preporuci ti nama interesantan tekst,za ovg Raonica mozda sam cuo ali prvi put procitah nesto o njemu mozda zato sto o njemu pise Analitika,a nebih ni sada da nijesi ovo pokazao.Interesantna licnost,narocito kada govri o spsavanju Amazona ili ozona,kad bi bar zano i on i ti sto je ozon nekao bi mi mozda bilo lakse a do tada mi cemo kako napisa da se bavimo ั‡ะพะปะดะพ ะฝะฐ ะฑะธั†ะธะบะปัƒ.Ne zamjeri nama zaostalima poitaj da pomognes Raonicu da spasis Amazon i OZON,nauci porvo sto je ozon prije nego ga pocen sapasavati!Aj polako

    1
    1
  5. Onaj koji nema nikakav drugi kvalitet uhvati se nacija i nacionalizma, kao da nacionalna identifikacija donosi neku vrlinu i vrijednost sama po sebi. Mnogo korisnije od kopanja po proลกlosti bi bilo sagledavanje realnosti, kako da se uspostavi sistem vrijednosti koji bi donio dobra svima. Ako narod osjeฤ‡a da je crnogorske nacionalnosti, da ima svoj identitet, da se uneฤemu razlikuje od srpske, onda je to realnost. Ako govorimo o crkvi i pravoslavlju, ni tu se nije bilo pragmatiฤno. Kad Mitropolija crnogorsko – primorska nije bila pragmatiฤna da ostvari autokefalnost i nastavi svoje uฤenje u istom duhu, neka se ne ฤudi ลกto je njihova taktiฤka greลกka iskoriลกtena, pa sad imamo drugu crkvu u CG. I kad proฤ‘e ova generacija, narednima to neฤ‡e biti vaลพno pitanje.Uzalud sad klicanje „Kosovo je srce Srbije“ kad se iselio narod sa Kosova. Drลพavu ฤini narod, a ne spomenici…Iลกlo se lakลกim putem, nije se ฤuvalo i branilo svoje. Ako se nije imalo snage onda je realnost takva kakva je. I Rusija je vidjela da joj je veฤ‡i interes Krim od Kosova. Toliko o principima i pravednosti. Dakle, svoje moลพemo ฤuvati jedino sami. Ako ne moลพemo i to postane realnost. ลฝivot je dijalektika i treba razmiลกljati unaprijed, a ne unazad. Treba brinuti kako imati ลกto bolji status u ovoj drลพavi, poลกtujuฤ‡i sebe i druge,a ne kako je vratiti unazad. To je nemoguฤ‡e sve i kad bi htjeli, jer ลพivot ne teฤe unazad.

    1
    3
  6. ะžะฑั˜ะฐะฒั™ะธะฒะฐัšะต ะพะฒะฐะบะฒะธั… ะดะพะบัƒะผะตะฝะฐั‚ะฐ ั˜ะต ั‡ะพะปะดะพ ะฝะฐ ะฑะธั†ะธะบะปัƒ.
    ะฃะผะตัั‚ะพ ะดะฐ ัะต ะฑะฐะฒะธั‚ะต ัะฒะพั˜ะธะผ ะฟั€ะฐะฒะธะผะฐ, ะบะพั˜ะฐ ััƒ ะฒะฐะผ ัƒะบัั€ะฐั›ะตะฝะธั˜ะฐ ะฝะตะณะพ ะพัั‚ะฐะปะธะผ ะฝะฐั†ะธะพะฝะฐะปะฝะธะผ ะทะฐั˜ะตะดะฝะธั†ะฐะผะฐ, ะดะฐ ัะต ะฟะพะปะธั‚ะธั‡ะบะธ ะบะพะฝัั‚ะธั‚ัƒะธัˆะตั‚ะต ะบะฐะพ ะบะพะปะตะบั‚ะธะฒะธั‚ะตั‚ ะธัะฟั€ะตะด ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะต ะดั€ะถะฐะฒะต, ะฒะธ ะฟะฐะปะฐะผัƒะดะธั‚ะต ะพ ะบั€ะธะฒะธะผ ะดั€ะธะฝะฐะผะฐ.
    ะŸั€ะต ะฟะฐั€ ะดะฐะฝะฐ ะพะบะพั€ะตะปะต ั†ั€ะฝะพะณะพั€ัะบะต ัƒัั‚ะฐัˆะต, ะบะพั˜ะต ัะฐะด ะพั‚ะฒะพั€ะตะฝะพ ะบะธะดะธัˆัƒ ะฝะฐ ัั€ะฟัะบะต ะฟะฐั€ะต ะฟั€ะตะบะพ ั„ะพะฝะดะฐ ะทะฐ ะผะฐัšะธะฝะต, ะพะฑั˜ะฐะฒะต ั‚ะตะบัั‚ ัะฐ ะฐะฝะฐะปะธะทะพะผ ะบะพั˜ะฐ ะณะพะฒะพั€ะธ ะพ ะดะธัะบั€ะธะผะธะฝะฐั†ะธั˜ะธ ะกั€ะฑะฐ. ะขะพะณ ะดะฐะฝะฐ ัะฒะธ ัะฒั€ัˆะธัั‚ะต. ะšะฐะดะฐ ััƒ ะฒะฐะผ ั‚ะพ ะกั€ะฑะธ ะณะพะฒะพั€ะธะปะธ 2011ั‚ะต ะฟั™ัƒะฒะฐะปะธ ัั‚ะต ะฟะพ ัšะธะผะฐ ะบะฐะพ ะฟะพ ะฝะฐั˜ะณะพั€ะธะผะฐ.
    ะ”ะฐะฝะฐั ะบัƒะบะฐั‚ะต ะทะฐ ั„ะตั€ ะธ ัะปะพะฑะพะดะฝะธะผ ะธะทะฑะพั€ะธะผะฐ, ะฐ ะฟั€ะพะณั€ะฐะผัะบะธ ะดะธั€ะตะบั‚ะพั€ ัƒัั‚ะฐัˆะบะต ะ“ั€ะฐั’ะฐะฝัะบะต ะฐะปะธั˜ะฐะฝัะต ะฒะฐะผ ะฟั€ะตะบะพ ัƒัั‚ะฐัˆะบะพะณ ะฟะพั€ั‚ะฐะปะฐ ะะฝะฐะป-ะธั‚ะธะบะต ะฟะพั€ัƒั‡ัƒั˜ะต ะดะฐ ะผัƒ ั˜ะต ะฝะฐั˜ะฒะตั›ะต ะทะฐะดะพะฒะพั™ัั‚ะฒะพ :`ล to mogu da ostvarujem svoje biraฤko pravo u perfektno organizovanom demokratskom izbornom procesu, ฤiji rezultati oslikavaju stvarnu volju graฤ‘ana` http://portalanalitika.me/clanak/218010/razotkrivanje-boris-raonic-borac-za-ljudska-prava-zaljubljen-u-zimske-sportove
    ะ”ะฐะบะปะต, ะฟัƒั†ะฐ ัšะธะผะฐ ะทะฐ ะฒะฐัˆะต ะธะฝั‚ะตั€ะตัะต, ัั‚ะฒะฐั€ะฝะต ะธะปะธ ั„ะธะบั‚ะธะฒะต. ะšะฐะพ ัˆั‚ะพ ะธะผ ะฟัƒั†ะฐ ะทะฐ ะฒะฐัˆะต ะฝะฐะฑะตั’ะธะฒะฐัšะต ั˜ะตััƒ ะปะธ ะพะฝะธ ะกั€ะฑะธ ะธะปะธ ะฝะต. ะšะฐะพ ัˆั‚ะพ ะธ ะฒะฐะผะฐ ะฟัƒั†ะฐ ะฟะพ ัะฒะธะผ ัˆะฐะฒะพะฒะธะผะฐ, ั˜ะตั€ ะฒะตั›ะธั… ะฑัƒะดะฐะปะฐ ะฝะธั˜ะต ะฑะธะปะพ ะฝะฐ ะบัƒะณะปะธ ะทะตะผะฐั™ัะบะพั˜.

    1. ะ˜ั‚ะตะบะฐะบะพ ั˜ะต ะฒะฐะถะฝะพ ะพะฑั˜ะฐะฒั™ะธะฒะฐัšะต ะพะฒะธั… ะดะพะบัƒะผะตะฝั‚ะฐ ั˜ะตั€ ัะต „ะดั€ัƒะณะฐ ัั‚ั€ะฐะฝะฐ“ ัƒะฑะธ ะพะด ะดะพะบะฐะทะธะฒะฐัšะฐ ะดะฐ ะกั€ะฟัั‚ะฒะพ ัƒ ะฆะ“ ะฝะธะบะฐะด ะฝะธั˜ะต ะฟะพัั‚ะพั˜ะฐะปะพ ะฝะตะณะพ ั˜ะต ะฝะฐะฒะพะดะฝะพ ะฝะฐัั‚ะฐะปะพ ะบะฐะพ ะฟั€ะพะฟะฐะณะฐะฝะดะฐ ะกั€ะฟัะบะต ะฟั€ะฐะฒะพัะปะฐะฒะฝะต ั†ั€ะบะฒะต.ะ“ั‡ะพะปะดะพ“ ะฝะฐ ะฑะฐั˜ััƒ ั˜ะต ะพะฒะฐั˜ ะฒะฐัˆ ั‚ะตะบัั‚.ะˆะตั€ ัะฐะผะพ ะฝะฐั†ะธะพะฝะฐะปะฝะพ ัะฒั˜ะตัะฝะธ ะกั€ะฑะธ ะผะพะณัƒ ะดะฐ ัะต ะธะทะฑะพั€ะต ะทะฐ ะฟั€ะพะผั˜ะตะฝัƒ ัะฒะพะณ ัั‚ะฐั‚ัƒัะฐ.ะ—ะฒะฐะฝะธั‡ะฝะพ ะฝะฐั ั˜ะต ะฟะพ ะทะฐะดัšะตะผ ะฟะพะฟะธััƒ 30% ะฐะบะพ ั˜ะพัˆ ัƒัะฟะธั˜ะตะผะพ ะดะฐ ะพะฑั˜ะฐัะฝะธะผะพ ะพะฝะธะผ ะฆั€ะฝะพะณะพั€ั†ะธะผะฐ ะบะพั˜ะธ ััƒ ัะต ะธะทั˜ะฐัะฝะธะปะธ ะฝะฐ ะฟะพะฟะธััƒ ะดะฐ ะณะพะฒะพั€ะต ัั€ะฟัะบะธะผ ั˜ะตะทะธะบะพะผ ะดะฐ ัะผะพ ะธัั‚ะธ ะฝะฐั€ะพะด,ะดะฐ ัะผะพ ะฒั˜ะตัˆั‚ะฐั‡ะบะธ ะฟะพะดะธั˜ะตั™ะตะฝะธ,ะตั‚ะพ ะฝะฐั ะฝะฐ ะฟั€ะตะบะพ 50 %.ะ˜ ั‡ะธั˜ะฐ ั˜ะต ะพะฝะดะฐ ะฆั€ะฝะฐ ะ“ะพั€ะฐ ?ะกะฐะผะพ ะฝะฐัั‚ะฐะฒะธั‚ะต ะพะฒะฐะบะพ ั€ะตะดะฐะบั†ะธั˜ะพ,ั˜ะพัˆ ะฒะธัˆะต ะพะฒะฐะบะฒะธั… ะดะพะบัƒะผะตะฝะฐั‚ะฐ.

      1
      1
      1. ะะฐั†ะธะพะฝะฐะปะฝะพ,ะบะฐะบะพ ะบะฐะถะตัˆ,ะพัะฒั˜ะตัˆั›ะตะฝะธ ะกั€ะฑะธ ะทะฝะฐั˜ัƒ ะดะฐ ั˜ะต ะฆะ“ ัะฐะผะพ ะดะธะพ ะถะธะฒะพั‚ะฝะพะณ ะฟั€ะพัั‚ะพั€ะฐ ะกั€ะฑะฐ,ั‚ะตั€ะธั‚ะพั€ะธั˜ะฐ ะบะพั˜ะฐ ัั‚ั€ะฐั‚ะตัˆะบะธ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒั™ะฐ ัั€ะฟัะบะธ (ะดะฐ ะปะธ ัะฐะผะพ ัั€ะฟัะบะธ? ๐Ÿ™‚ )ะธะทะปะฐะท ะฝะฐ ั‚ะพะฟะปะพ ะผะพั€ะต.
        ะ˜ัั‚ะพั€ะธั˜ัะบะธ,ะฆะ“ ั˜ะต ะฑะธะปะฐ ะทะฐะบะปะพะฝ,ัะบะปะพะฝะธัˆั‚ะต ะธ ัั‚ะฐะฝะธั†ะฐ ะฝะฐ ะฟัƒั‚ัƒ ะบะฐ ั˜ะตะดะธะฝะพั˜ ัะผะธัะปะตะฝะพั˜ ะธ ะฒั€ะธั˜ะตะดะฝะพั˜ ัั‚ะฒะฐั€ะธ – ะดั€ะถะฐะฒะฝะพะผ ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšัƒ ะกั€ะฑะฐ.ะ˜ะปัƒะทะพั€ะฝะพ ั˜ะต ั‚ะพะผะต ะดะฐะฒะฐั‚ะธ ั‚ะพะผะต ะดั€ัƒะณะพ ะทะฝะฐั‡ะตัšะต.ะ ะดะฐ ั˜ะต ั‚ะพ ะฑะฐัˆ ั‚ะฐะบะพ ะฒะธะดะธ ัะต ะฟะพ ะฝะฐะฟะพั€ัƒ ะบะพั˜ะธ ัะต ัะฐ ะผะพะฝั‚ะตะฝะตะณั€ะธะฝัะบะพ-ัƒัั‚ะฐัˆะบะต ัั‚ั€ะฐะฝะต ัƒะปะฐะถะต ะดะฐ ัะต ะพะฑะตัะผะธัะปะธ ั‚ะฐ ะบั€ัƒะฝะฐ ะธ ัะผะธัะฐะพ ัั€ะฟัะบะต ะถั€ั‚ะฒะต ะบั€ะพะท ะฒั˜ะตะบะพะฒะต

  7. Niko ne negira „srbovanje“ kralja Nikole i autora udzbenika iz tog doba. Dakle to je bila avznicna politika, zna se i kojih razloga, koje se odrekao (isuvise kasno) i sam kralj Nikola („Crna Gora je Crnogoracah..“).

    No cudi me sto niko ne zapazi posljednju recenicu ovog teksta:“ Drzavna teritorija (Crne Gore) ne moze se ni razdvajati, ni otudjivati. Njene granice ne mogu se ni smanjiti…“ Sto ucinje Srbija 1918?

    4
    3
    1. „Niko ne negira โ€žsrbovanjeโ€œ kralja Nikole i autora udzbenika iz tog doba. Dakle to je bila avznicna politika, zna se i kojih razloga, koje se odrekao (isuvise kasno) i sam kralj Nikola (โ€žCrna Gora je Crnogoracah..โ€œ).“
      ะžะดะปะธั‡ะฝะพ.ะœะฐะปะพ ะฟะพ ะผะฐะปะพ ะฝะฐ ะพัะฝะพะฒัƒ ะฐั€ะณัƒะผะตะฝะฐั‚ะฐ ะฟั€ะธะทะฝะฐั˜ะตั‚ะต ะพั‡ะธะณะปะตะดะฝะต ัั‚ะฒะฐั€ะธ.ะ• ัะฐะด ะผะพะถะตั‚ะต ะดะฐ ัะฟะธะฝัƒั˜ะตั‚ะต,ะผะพะถะตั‚ะต ะดะฐ ะธะทะฒั€ั›ะตั‚ะต ัƒ ัะผะธัะปัƒ „ะฝะธ ะŠะตะณะพัˆ ะฝะธ ะšั€ะฐั™ ะะธะบะพะปะฐ ะฝะธััƒ ะทะฝะฐะปะธ ะบะพ ััƒ(ะฑะธะปะธ ััƒ ัƒ ะทะฐะฑะปัƒะดะธ) ะฟะฐ ัะต ะฒะธ ะœะพะฝั‚ะตะฝะตะณั€ะธะฝะธ ั€ะพะดะธัั‚ะต ะฒะธั˜ะตะบ-ะดะฒะฐ ะบะฐัะฝะธั˜ะต ะดะฐ ะธะผ ะพะฑั˜ะฐัะฝะธั‚ะต ะบะพ ััƒ ะธ ะพะด ะบะพะณะฐ ััƒ ๐Ÿ™‚
      ะะธั˜ะต ะฝะฐั†ะธะพะฝะฐะปะฝะฐ ะฟั€ะธะฟะฐะดะฝะพัั‚ ั‡ะฐั€ะฐะฟะฐ ะบะพั˜ะฐ ัะต ะพะฑัƒั˜ะต ัƒั˜ัƒั‚ั€ะพ ะฐ ะฟะพะฟะพะดะฝะต ัะต ะฟั€ะพะผะธั˜ะตะฝะธ ะบะพะปะธะบะพ ะณะพะด (ะฝะต)ะพะฟั€ะฐะฒะดะฐะฝะฐ ะฑะธะปะฐ ัะผั˜ะตะฝะฐ ะดะธะฝะฐัั‚ะธั˜ะต ะŸะตั‚ั€ะพะฒะธั›-ะŠะตะณะพัˆ.ะ”ะฒะฐ ะฑั€ะฐั‚ะฐ ัะต ะผะพะณัƒ ะฟะพัะฒะฐั’ะฐั‚ะธ ะทะฑะพะณ ะธะผะพะฒะธะฝะต ะฐะปะธ ะบะพะปะธะบะพ ะณะพะด ั˜ะฐะบ ััƒะบะพะฑ ะฑะธะพ,ะฝะธ ั˜ะตะดะฐะฝ ะฝะตั›ะต ั€ะตั›ะธ ะดะฐ ะฝะธั˜ะต ะพะด ะธัั‚ะพะณ ะพั†ะฐ.
      ะะตะพะฑั€ะฐะทะพะฒะฐะฝะธะผ ะธัั‚ะพะผะธัˆั™ะตะฝะธั†ะธะผะฐ ะบะพั˜ะธ ะฝะต ะฟั€ะพั‡ะธั‚ะฐัˆะต ะฝะธ 2 ะบัšะธะณะต ะฐ ะบะพั˜ะธะผะฐ ะปะฐะถั™ะธะฒะธ ะ ะขะฆะ“ ะธะปะธ „ะ–ะธะฒะต (ะฝะต)ะธัั‚ะธะฝะต“ ะธัะฟะธั€ะฐั˜ัƒ ะผะพะทะฐะบ ั˜ะพัˆ ัƒะฒะธั˜ะตะบ ะผะพะถะตั‚ะต ะดะฐ ะฟั€ะธั‡ะฐั‚ะต ะฑะฐั˜ะบะต ะธ ะธะทะผะธัˆั™ะพั‚ะธะฝะต ะพ ะฝะฐะฒะพะดะฝะพะผ ะฝะตัะปะพะฒะตะฝัะบะพะผ ะธ ะฝะตัั€ะฟัะบะพะผ ะฟะพั€ะธั˜ะตะบะปัƒ ะฆั€ะฝะพะณะพั€ะฐั†ะฐ ะฐะปะธ ั‡ะธัšะตะฝะธั†ะต ั˜ะฐัะฝะพ ะณะพะฒะพั€ะต.ะะปะธ ะธ ั‚ะพ ะฑะปะธั˜ะตะดะธ.ะ•ั‚ะพ ะธะผะฐะผะพ ะธะฝั‚ะตั€ะฝะตั‚ ะฐ ะธะฝะฐั‡ะต ั‚ะตะปะตะฒะธะทะธั˜ะต(ะฟะพะณะพั‚ะพะฒะพ ั€ะตะถะธะผัะบะต ะบะพั˜ะธะผะฐ ัะต ะผะฐะฝะธะฟัƒะปะธัˆะต) ััƒ ะพััƒั’ะตะฝะต ะฝะฐ ะฟั€ะพะฟะฐัั‚ ะฟะฐ ะผะฝะพะณะต ะธะฝั„ะพั€ะผะฐั†ะธั˜ะต ะบะพั˜ะต ััƒ ะฑะธะปะต ะฝะตะดะพัั‚ัƒะฟะฝะต ะดะตั†ะตะฝะธั˜ะฐะผะฐ ะฟะพะปะฐะบะพ ะธะทะปะฐะทะต ัƒ ั˜ะฐะฒะฝะพัั‚.

      3
      4
  8. Popisi stanovniลกtva u Crnoj Gori (nacionalna pripadnost)
    Kneลพevina Crna Gora je obavila svoj prvi popis stanovniลกtva 1909. godine. Tada je bilo 317,856 stanovnika popisivanih jedino po religiji: Pravoslavni hrลกฤ‡ani: 94,38% a ostatak su cinjeli Sunitski Muslimani

    Po popisima 1921. i 1931. godine nije upisivana nacionalna pripadnost stanovniลกtva, veฤ‡ vjerska pripadnost i jezik, pa se onda na osnovu toga odredjivala nacionalna pripadnost, ili da citiram strucnjake iz Nove Srpske Politicke Misli:
    Popis nije sadrลพavao pitanja o nacionalnoj pripadnosti ispitanika, pa tako do podataka o nacionalnoj strukturi stanovniลกtva (…) moลพemo doฤ‡i samo indirektno – preko podataka o maternjem jeziku i veroispovesti ispitanika .
    Otuda i oni cuveni rezultati:
    Srbi: 181,989 (91.35%)
    Albanci: 16,838 (8.45%)

    Iako au pravilni rezultati:
    199.857 stanovnika, od kojih 168.000 pravoslavnijeh, 8.000 katolika i 23.000 Muslimana

    1931, sa 360.044 stanovnika:
    Pravoslavaca 272.702,
    Muslimana 61.038 i
    Katolika 26.070

    1948, 377,189:
    Crnogorci: 342,009 (90.67%)
    Albanci: 19,425 (5.15%)
    Hrvati: 6,808 (1.8%)
    Srbi: 6,707 (1.78%)

    1953, 419,873 stanovnika:
    Crnogorci: 363,686 (86.62%)
    Albanci: 23,460 (5.58%)
    Srbi: 13,864 (3.3%)
    Hrvati: 9,814 (2.34%)
    Jugoslaveni: 6,424 (1.53%)

    1961, 471,894 stanovnika:
    Crnogorci: 383,988 (81.37%)
    Muslimani: 30,665 (6.5%)
    Albanci: 25,803 (5.47%)
    Srbi: 14,087 (2.99%)
    Hrvati: 10,664 (2.26%)
    Jugoslaveni: 1,559 (0.33%)

    1971 529,604 stanovnika:
    Crnogorci: 355,632 (67.15%)
    Muslimani: 70,236 (13.26%)
    Srbi: 39,512 (7.46%)
    Albanci: 35,671 (6.74%)
    Jugoslaveni: 10,943 (2.07%)
    Hrvati: 9,192 (1.74%)

    1981 sa 584,310 stanovnika:
    Crnogorci: 400,488 (68.54%)
    Muslimani: 78,080 (13.36%)
    Albanci: 37,735 (6.46%)
    Jugoslaveni: 33,146 (5.67%)
    Srbi: 19,407 (3.32%)
    Hrvati: 6,904 (1.81%)

    1991 na 615,035 stanovnika:
    Crnogorci: 380,467 (61,86%)
    Muslimani: 89,614 (14,57%)
    Srbi: 57,453 (9,34%)
    Albanci: 40,415 (6,57%)
    Jugoslaveni: 26,159 (4,25%)
    Hrvati: 6,244 (1,02%)

    2003 (na 620.415 stanovnika):
    Crnogorci: 267.669 (43.16%)
    Srbi: 198.414 (31.99%)
    Boลกnjaci: 48.184 (7.77%)
    Muslimani: 24.625 (3.97%)
    Albanci: 31.163 (5.03%)
    Hrvati: 6.811 (1.1%)
    Romi: 2.601 (0.42%)
    Misa sto ti se predak pisao kod kralja Nikole-Mirasev Crnogorac kao ti ili SUNIT

    1. Pa, po ovoj tvojoj teoriji, onda bi pravoslavni narod mogli biti Bugari, Makedonci, Grci koji zive na prostoru Crne Gore jer po tebi se ne navodi koji pravoslavci…znaci, onda, da nisu crnogorci, da nisi ti crnogorac, vec Bugar, Grk ili Makedonac…po tvojoj teoriji.
      Medjutim, iz zemljopisa Knjazevine Crne Gore iz 1895god lijepo pise da u Crnoj Gori vecinski zive Srbi, sto tvoju teoriju opovrgava, a samim tim i tvoje spinovanje…tako da bih te zamolio, nemoj spinovati i pitao bih te, je li ukusan taj bot sendvic i 10โ‚ฌ za unistavanje svojeg naroda?

      4
      1
      1. nije to u pitanje Miki,nego kralj Nikola je bio pobozan covjek a pomalo i vidovit,znao je on da ce doci Milosevic i cetnici pa je ostavio mogucnost da se ljudi tako izjasnjavaju,a vjerovatno druga misao mu je bila kao da ostavi mogucnost onima koji su vrsili nuzdu u crkvama iz mrznje prema njoj pa da osnuju drugu i imaju neku osnovu za ta nepocinstva,.jer su oni Pravoslavci,a ne Srbi?
        A ko je mislio da ce doci avetinje na tu ideju koju danas imaju ovi nesretnici i donose zakone da se ljudi izmedju sebe zene,zar cemo donositi sada zakone da se nesmiju presadjivati rogovi ljudima a to ce biti medicinski izvodljivo ,ili je skoro moguce.Nema zakona kojim nasi doskociti nece da u njemu pronadju ili rupu ili ideju da ga izigraju i urade sta su naumili.

  9. Viลกe puta sam se obraฤ‡ao na ovom portalu da se objavi Zemljopis kraljevine Crne Gore u originalu i smatrao sam da bi trebalo da to bude obavezan udลพbenik za osnovce u Crnoj Gori. Ne moลพe se uฤ‡i na stranicu ni Zemljopisa ni Ustava knjaลพevine i kraljevine Crne Gore, jer istu drลพe hrvati.
    Takoฤ‘e, je dobro ลกto je gospodin pod pseudonimom Kotor ubacio link na kome je stranica iz Borbe od 1.maja 1945.godine, gdje se vidi da od toga dana postoji crnogorska nacija po ฤilasu, a kasnije se odrekao te ideoloลกke zablude. Bilo bi dobro da se ista objavi na ovom portalu. Ja sam viลกe puta ukazivao na oca crnogorske nacije, ฤilasa, ali je gospodin pod pseudonimom Kotor to i dokumentovao.
    Isto bi bilo dobro da se iz arhiva Narodne stranke objavi bilo koji video i vidi ko je bio prvi Srbin u Crnoj Gori, a sada prvi dukljanin, kao i ko su bili joลก veliki Srbi, a sada dukljani.

  10. nama se desavaju cudne stvari,tako je u Hagu sudjeno Milosevicu po vidjenju stvari sa Zapada i kako oni vole da vide te stvari ,u stvari kako njima odgovra,kada se podigla optuznica i pkusalo objasniti o cemu se radi recimo na Kosovu I Metohiji doslovno se kaze da Albanci na Balkanu zauzimaju sadasnjim teritorijom samo 50% sto im sada pripada od ukupnih teritorija na kojima zive ,sta se time hoce reci da su pobune bile ispravne a samim tim i NATo intervencija . Svaku iole istorisku istinu su prenebregli a sve se svodi da je zelja Srba da izadju na more kao Dusanovo carstvo,jer zaboga Srbi nemaju izlaz na more u stvari tamo i ne zive po njima.tako su htjeli da podkrijepe svoju laznu teoriju o Velikosrpskom napredovanju i osvajanju, i ovim maloumnicima u Montenegro danas,naravno u njihovim objasnjenjima tipa istoricara iz Montenegra tako hoce da nas ubijede u nesto sto nikada nije postojalo do 1945 godine 1 maja.
    evo izvoda iz opruznice kao dokaza o falsifikovanju istorije Srba a sve sa dobro poznatim ciljevima i namjerama.

    1 Kao i mnogi drugi slovenski narodi, Srbi su u modernu doba uลกli bez nezavisne drลพave. Srpske zemlje su, u srednjem veku, bile na vrhuncu svoje moฤ‡i, u vreme vladavine Stefana Uroลกa Duลกana IV (vladao od 1331. do 1355. godine), koji je sebe krunisao za „cara“, u Skoplju, 1346

    period ispred toga nije vazan za Evropu zasto?

    2
    do sredine 19. veka, pa do 1918. godine, razni srpski politiฤari tragali su za moguฤ‡nostima proลกirenja srpske drลพave, kako bi viลกe tih Srba ลพivelo u njoj, a u nekim sluฤajevima, da bi povratili makar jedan deo Duลกanovog carstva. (S tim u vezi, trebalo bi zapamtiti da je Duลกanova drลพava obuhvatala veliki deo jadranske obale. Dobiti izlaz na Jadransko more i na taj naฤin smanjiti trgovinsku zavisnost od Austro-Ugarske bio je srpski strateลกki cilj toga doba. Izlaz na more ฤesto se zamiลกljao kao prolaz kroz teritoriju koja danas ฤini severnu Albaniju.) Zamiลกljene granice tih predviฤ‘enih srpskih zemalja .

    ovo sz naravno unapred smislili na optuzivanje Srbija za suzbijanje pobune na Kosovo i Metohiju!
    3Drugim reฤima, veฤ‡ina pripadnika srpske politiฤke elite nije pravila jasnu razliku izmeฤ‘u ลกirenja srpske drลพave, kako bi ona obuhvatila sve Srbe ili veฤ‡inu njih, i ujedinjenja juลพnih Slovena. Kasnije ฤuveno Naฤertanije (Nacrt) – interni dokument o ciljevima srpske spoljne politike, koji je 1844. godine priredio ministar unutraลกnjih poslova, Ilija Garaลกanin (1812-1874), predstavlja oliฤenje tog stava.[10] Suprotan pristup pronaฤ‘en je kod srpskih socijalista, pre svega, kod Svetozara Markoviฤ‡a (1846-1875).[11]
    sve je dozvoljeno i sve je moguce ali se mora cilj postignuti

    4Srbi i Albanci na Kosovu

    Balkanski ratovi i naknadno formiranje albanske drลพave, koja je obuhvatala samo oko polovinu Albanaca na Balkanu, dali su obrise albanskog problema u dvadesetom veku.[13] Srpski i albanski zahtevi vezani za Kosovo ลพestoko su se sukobili za vreme Balkanskih ratova, kao ลกto ฤ‡e se ponovo sukobiti tokom svih nemira u dvadesetom veku. Kosovo, kao centar srpske nacionalne misli (i njegovo poistoveฤ‡ivanje sa sastavnim delom „stare Srbije“), potiฤe od njegovog poloลพaja u srcu srpske srednjovekovne drลพave i

    Niukom slucaju ni rijeci kao su Sciptari tamo dosli.da i ne govrim o periodu 45,46, 47 i tako redom.O ratovima i za koga su se borili ni rijeci!

    i da ne nabrajam vise ,tako da ce ova nasa bagra tako pokusati i sa SPC i svime sto se ovdje posjeduje,jedan ovakav dokumen autentican njih tamo ne interesuje
    jer njihovo vidjenje stvari ne odgovara istini i nikada nije odgovaralo,ali nase je da to svakim danom isznosimo po bilo koju cijenu pa cak i tezih posledica.
    Ovakve tekstove treba staviti na stranici sajta gdje ce biti vidljivi svakom posjetiocu i u svakom ternutku biti vidljivi.

  11. Eto sad kad ste mi objasnili ovim tekstom iz 1914 kako ne postojim taฤno sam u dilemi ?
    Dali da vjerujem ovome Dragoviฤ‡u i Bakiฤ‡u da ne postojim ili da vjerujem sebi i sjajnom S.Tomoviฤ‡u i „Komentarima Gorskog vijenca “ ?
    Naravno da ฤ‡u vjerovati sebi a ne ovim polupismenim budalaลกtinama !

    6
    8
  12. Ne znam cemu ovi tekstovi,zasto se iznova pokusava stasviti razdor medju DPS birace,nemojte tako pa iako je istina,bas sada kada se ponadasmo mirnom resenju ovg komplikovanog stanja Vi ponovo po straom.jer kako stvari stoje tu knjigu bi trebalo zapaliti ,tako rade „braca“ Hrvati,sve sto nije po volji i njihovom naumu oni zapale,a posto su oni u Eu zbog toga ih niko ne kritikuje ovi nasi ce time biti osokoljeni pa se moze desiti i vama isto tako ili nesto slicno,mada knjiga ne vrijedja NATO pa se moze uzeti kao olaksavajuca okolnost,jer ipak to je za nase u Montengro isto sto i za svestenike ANTIMINS,zato dobro pazite,a ima ovdje sigurno i udjela Jovana Markusa ,a to su opasni ljudi za Montenegro,itekako!
    A stocemo mi nocas ovdje ,sa Srpstvom ce biti gotovo

    https://youtu.be/tigC9jXxDBY?t=97

  13. ะกะพั€ะฐะฑ ะกะตั€ะฑัะบะธ ะบะฐะถะต:

    ะฃ ะทะตะผั™ะพะฟะธััƒ ะšัšะฐะถะตะฒะธะฝะต ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต ะธะท 1895 . ะณะพะดะธะฝะต, ะทะฐ ั‚ั€ะตั›ะธ ั€ะฐะทั€ะตะด ะพัะฝะพะฒะฝะต ัˆะบะพะปะต ะฟะธัˆะต:

    โ€ฆโ€ะฃ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ ะถะธะฒะต ัะฒะต ัะฐะผะธ ั‡ะธัั‚ะธ ะธ ะฟั€ะฐะฒะธ ะกั€ะฑะธ, ะบะพั˜ะธ ะณะพะฒะพั€ะต ัั€ะฑัะบะธะผ ั˜ะตะทะธะบะพะผ, ะฐ ะธะผะฐ ะธั… ะฝะฐ 300.000 ัั‚ะฐะฝะพะฒะฝะธะบะฐ. ะ’ะตั›ะธะฝะพะผ ััƒ ะฟั€ะฐะฒะพัะปะฐะฒะฝะต ะฒั˜ะตั€ะต, ะฐ ะธะผะฐ ะฝะตัˆั‚ะพ ะผะฐะปะพ ั€ะธะผะพะบะฐั‚ะพะปะธั‡ะบะต ะธ ะผัƒั…ะฐะผะตะดะฐะฝัะบะต ะฒั˜ะตั€ะต, ะฐะปะธ ั‚ั€ะตะฑะฐ ะทะฝะฐั‚ะธ ะดะฐ ัะผะพ ะกะ’ะ˜ ะกะ ะ‘ะกะšะžะ“ะ ะŸะžะ ะ˜ะˆะ•ะšะ›ะ ะ˜ ะกะ ะ‘ะกะšะ• ะะะ ะžะ”ะะžะกะขะ˜….

    13
    5
    1. ะกะพั€ะฐะฑ ะกะตั€ะฑัะบะธ ะบะฐะถะต:

      „“Borba“ je, u utorak, 1. maja 1945. objavila tekst Milovana ฤilasa „O crnogorskom nacionalnom pitanju“. Mnogi ovaj tekst, bez sumnje pisan po Titovoj narudzbini i diktatu, smatraju danom zvaniฤnog raฤ‘anja crnogorske nacije. Kako to izgleda kad se na nekoliko novinskih kartica poniลกti „istorijski rad“ desetine vekova – proฤitajte u tekstu koji prenosimo u celini:

      DAN KADA JE ROฤENA CRNOGORSKA NACIJA 1. MAJ 1945.
      MESTO ROฤENJA BORBA ORGAN KPJ

      pripremio: Dragan Vlahoviฤ‡
      „Nije samo 25 godina stare Jugoslavije pokazalo da je ,teorija’ o jednom narodu maska za proลกirenje i uฤvrลกฤ‡ivanje prevlasti ลกaฤice srpskih, taฤnije beogradskih, bogataลกa. I sam poฤetak ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom, bilo je velika prevara“, piลกe Milovan ฤilas. ฤilasova marksistiฤka polaziลกta i danas se poteลพu meฤ‘u onim snagama u Crnoj Gori, koje traลพe odvajanje od Srbije, a paradoksalno je to ลกto se crnogorski separatisti predstavljaju kao „antimarksisti“ i „antikomunisti“, dok su im puna usta ฤilasovih teorija

      Milovan ฤilas (snimak iz dana kad se odrekao svojih marksistiฤkih gledanja na postanak crnogorske nacije): Rat joลก nije bio zavrลกen kad je objavio svoj poznati tekst „O crnogorskom nacionalnom pitanju“ – kome se toliko ลพurilo?

      „Crnogorci su Srbi i nema nikakvog smisla niti treba dozvoliti cijepanje srpstva. I joลก dalje: Crnogorci ne samo ลกto su Srbi nego su najฤistiji Srbi, kolijevka srpstva. Kao opravdanje ovog stanoviลกta navodi se proลกlost Crne Gore, NJegoลก, narodna pjesma itd“… piลกe, izmeฤ‘u ostalog, Milovan ฤilas 1. maja 1945. godine u partijskom organu „Borba“.“

      http://www.srpsko-nasledje.rs/sr-l/1998/11/article-12.html

      2
      4

ะžัั‚ะฐะฒะธั‚ะต ะพะดะณะพะฒะพั€

ะ’ะฐัˆะฐ ะฐะดั€ะตัะฐ ะต-ะฟะพัˆั‚ะต ะฝะตั›ะต ะฑะธั‚ะธ ะพะฑั˜ะฐะฒั™ะตะฝะฐ. ะะตะพะฟั…ะพะดะฝะฐ ะฟะพั™ะฐ ััƒ ะพะทะฝะฐั‡ะตะฝะฐ *

Privacy Policy