Da li Crna Gora klizi u epidemiološki pakao: Zagađena životna sredina uzrokuje povećanu smrtnost – najugroženija Pljevlja!

„Crna Gora je građanska, demokratska, EKOLOŠKA i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava“. Tako piše u članu 1 Ustava Crne Gore.

Prije manje od mjesec dana, 20. septembra, Crna Gora je obilježila 29 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, koja je, podsjetimo, usvojena na sjednici parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku. Tog dana se najviše republičko rukovodstvo obavezalo da će da primjenjuje standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja, a sve na principima ekološki održivog sistema.

Međutim, da li je baš tako. Nakon skoro tri decenije od ovog pravnog kurioziteta (Crna Gora je prva država u svijetu koja se deklarisala kao ekološka država), na osnovu mnogih pokazatelja, vidimo da je riječ o mrtvom slovu na papiru.

Tema zagađenosti životne sredine, pogotovo aerozagađenja, aktuelizuje se upravo u ovim danima, kada dolazi do poklapanja sezonskog gripa i koronavirusa i, u više navrata, naučno dokazane direktne uzročnosti između koronavirusa i povećane stope smrtnosti u sredinama sa većom stopom zagađenosti.

Dr Begić i dr Nišavić saglasni: Očekivana je veća smrtnost u mjestima gdje je zagađen vazduh

Juče je na pres konferenciji NKT-a, epidemiolog i pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić, istakao da je za očekivati da će u narednom periodu doći do povećanja smrtnosti. Razloge je pronašao u pomenutom faktoru zagađenosti vazduha i, generalno, životne sredine.

„Različite su teorije i pretpostavke koje leže u pozadini ove tvrdnje, odnosno predviđanja. Neki imaju veze sa vitaminom D koji je proporcionalan količini sunčanih dana koji su nažalost za nama. Solidni dokazi povezuju nižu smrtnost tokom ljetnjih i proljećnih mjeseci upravo vezano za lijepo vrijeme i osunčanost zbog vitamina D. Drugi problem je zagađenost vazduha. Svi znamo da smo prošle godine imali tešku situaciju što se tiče zagađenosti u Crnoj Gori u pojedinim gradovima. Za očekivati je da povećana zagađenost u kombinaciji sa koronom dovede do povećanja smrtnosti i na kraju sezona virusa gripa. Sve zajedno kad se spoji situacija uopšte nije dobra“, zaključio je Begić.

Istaknuti plumolog i specijalista pneumoftizilogije, kao i bivši poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Radosav Rašo Nišavić, u izjavi za IN4S naglasio je da zagađenost vazduha, bez ikakve dileme, utiče na zdravlje ljudi – prvenstveno na respiratorni sistem.

„Zadnjih godina svjedoci smo povećane aerozagađenosti što itekako utiče na povećan broj obolijevanja od hroničnih bolesti pluća (HOBP, bronhijalna astma) a time i povećanog broja umiranja u mjestima sa povećanom koncentracijom zagađenih materija u vazduhu. Prema zvaničnim podacima, u prošloj godini, zbog povećanja zagađenosti vazduha od svih umrlih ukupno, 6% je umrlo u Nikšiću, 12% u Podgorici, a 22% u Pljevljima. Postavlja se pitanje kako korona virus učestvuje u ovim sredinama na broj obolijevanja, odgovor je svakako da utiče ali ne u tolikoj mjeri koliko utiče na povećan broj umrlih od korone u sredinama sa povećanim aerozagađenjem. Primer za to je najnovija tabela broja oboljelih na 100000 stanovnika (Budva 859 a Pljevlja 838 ). Svakako da i mali broj sunčanih dana utiče na pojavu obolijevanja od korona virusa jer sunčevi zraci stvaraju odnosno sintetišu vitamin D u organizmu, s obzirom da povećana zagađenost vazduha utiče na povećan broj hroničnih plućnih bolesnika, infekcijom korona virusa istih, povećava se brojna smrtnost. Smrtnost se povećava i zbog udruženih drugih bolesti i sezonskih bolesti (grip)“, saopštio je dr Nišavić.

Na kraju, on je istakao značaj preventivnih mjera zaštite, uz apel državnim organima da zaštite u što je moguće većoj mjeri stanovništvo ugroženih sredina od zagađenosti.

„Preostaje nam borba protiv toga, prije svega strogim poštovanjem preporučenih mjera-održavanje distance, nošenjem zaštitnih maski, pranje ruku, dezinfekcija prostorija, uz adekvatnu ljekarsku terapiju“, zaključio je dr Nišavić u izjavi za naš portal

Pljevlja – primjer sistematskog zapostavljanja

Pljevlja su najzagađeniji grad u Crnoj Gori i jedna od najzagađenijih sredina u Evropi. Svojevremeno je i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozoravala zvaničnu Podgoricu da je stanje u Podgorici, Nikšiću i, nadasve, u Pljevljima – alarmantno, te da je zagađenost vazduha tolika da predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje i život građana. Rezultati studije procjene uticaja zagađenja vazduha iz 2016. godine pokazale su da se godišnje u ove tri opštine registruje više od 250 prijevremenih smrti i 140 hospitalizacija, što državu košta oko 300 miliona dolara. Svaki peti stanovnik Pljevalja umre od posljedica zagađenosti.

Portparol Demokrata i šef odborničkog kluba u SO Pljevlja, Nikola Rovčanin, izjavio je za IN4S da su Pljevlja izložena višedecenijskom nemaru DPS vlasti i izostanku neophodnih investicija, uprkos tome što je, kako je istakao, crvena linija još prije dvije decenije prekoračena.

„Potpuno je logično da se građani koji žive u zagađenim sredinama teže suočavaju sa zdravstvenim izazovom kakav je Korona virus, što su konstatovali i nadležni. Politika DPS-a uslovila je i nove negativne efekte katastrofalnog stanja životne sredine, što je nedopustivo. Jedino rješenje za Pljevlja jeste toplifikacija grada koja se obećava već tri decenije i dalje je ostala mrtvo slovo na papiru. Drugi blog Termoelektrane takođe, a na taj spisak se može dodati Cementara i eksploatacija deponije pepela i šljake, pruga Pljevlja – Bijelo Polje. Od Markovićevih 100 miliona realizovano je nešto više od milion. Toplana je svježije obećana investicija koja je takođe propala„, ističe Rovčanin.

Danas, nakon 30 godina DPS vlasti imamo dugačak spisak nerealizovamih projekata koji su bili neophodni za očuvanje zdravlja građana, podvukao je Rovačnin i naglasio da će nova izvršna vlast, svakako, daleko posvećenije pristupiti sanaciji svih ekoloških crnih rupa u Crnoj Gori, pogotovo onih koje su u direktnom i neposrednom uticaju sa zdravlje građana Crne Gore.

„Svi statistički pokazatelji svrstavaju Pljevlja u jedan od najzagađenijih gradova u Evropi. Zagađenost je veliki razlog što se mladi ljudi iseljavaju iz Pljevalja. Zagađenost direktno utiče na zdravlje ljudi, ali i na natalitet. Pljevalja su, danas, apsolutno zapostavljena sredina, ali to će se promijeniti, uvjeren sam, veoma brzo“, zaključio je Rovčanin u izjavi za naš portal.

Pred novom Vladom stoje veliki izazovi na sanaciji ekoloških crnih rupa

Poznati ekološki aktivista i direktor ekološkog pokreta „Ozon“ Aleksandar Perović, u izjavi za IN4S istakao je da će nova Vlada imati prilično velike izazove u rješavanju nagomilanih ekološkiih problema, kako onih višedecenijskih poput aerozagađenja u Pljevljima, Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, brutalne sječe šuma i eksploatacije riječnog materijala, krivolova, tako i onih koji su nastali tokom poslednjih godina kao što su devastacija sliva rijeke Tare zbog izgradnje prve dionice autoputa, zarobljavanje rijeka u cijevi malih hidroelektrana.

„Takođe, ništa kompleksniji problemi su loše upravljanje zaštićenim prostorima, naročito nacionalnim parkovima, kao i projekti poput vojnog poligona na Sinjajevini, području koje ima ogromno prirodno bogatstvo i razvojni potencijal, a koje je odlazeća vlast planirala za „ratne igre“. Biće potrebno pokazati i znanje i sistemsku podršku kako bi se u naredne četiri godine primjetili pomaci na bilje koji će biti i mjerljivi, što podrazumijeva i strateški pristup i viziju“, naglasio je Perović.

Nova Vlada od odlazeće, ističe Perović, može da izvuče pouke kako ne treba raditi, što je donekle olakšavajuća okolnost, naročito u dijelu uključivanja javnosti u proces donošenja odluka i saradnju sa civilnim sektorom, naravno onim djelom koji je pokazao da je relevantan i konstruktivan sagovornik.

„Mnogo je toga što će se morati mijenjati i bez želje da budem pesimističan, kao rizik prepoznajem zdravstvenu, socio-ekonomsku i političku krizu kao otežavajuće faktore, pa je upravo zato važno da nova Vlada od starta pokaže efikasnost i odlučnost, pošto više nema ni vremena ni sredstava za gubljenje. Porazno je da u 21. vijeku mali sistem kakva je Crna Gora nema riješene sisteme upravljanja komunalnim otpadom i otpadnim vodama, što je neprihvatljivo pa i ponižavajuće za građane i državu kojoj u Ustavu piše da je ekološka. Pričati o održivom razvoju a nemati osnovnu infrastrukturu, praksa koju je imala odlazeća vlast, ne smije više biti prisutna i nova Vlada to treba svo vrijeme imati na umu“, izjavio je Perović.

On je naglasio da bi ulaskom u proces nacionalnog brendiranja Crne Gore kao ekološke države, nova Vlada mogla promijeniti stvari na bolje i strateškim planiranjem, uz realno sagledavanje svih problema i procjenu rizika, uticati da se unaprijedi i životna sredina i degradirani poslovni ambijent. Međutim, vjerujem da je moguće i vjerujem da će ljudi koji dođu na položaje željeti da unaprijede stvari, a vrijeme pred nama će pokazati ima li nova Vlada potreban kapacitet, zaključio je Aleksandar Perović u razgovoru za naš portal.