Delević: Spustiti dobnu granicu u kojoj maloljetna osoba može biti krivično odgovorna

Spuštanje dobne granice u kojoj maloljetno lice može biti krivično odgovorno, ali i izmjene sankcija, predlog je direktorice JU Centar za djecu i mlade „Ljubović“ Nine Delević.

Ona je to saopštila danas na konsultativnom saslušanju na temu “Rizik, uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori”, koje organizuje skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Delević je kazala da sistem nema adekvatam odgovor kad je u pitanju nasilje prema mladima, te da je krivično pravo, u odnosu na maloljetnike, izgubilo svoju preventivnu funkciju.

Država, kako je kazala, nema represivne mehanizme koji bi se mogli primijeniti u odnosu na maloljetnike počinioce krivičnih djela.

„Kad kažem da je krivično pravo izgubilo svoju preventivnu funkciju, mislim na samu sankciju i svrhu kažnjavanja koji bi počiniocima poslali jasnu i nedvosmislenu poruku da to što rade nije dozvoljeno i da nije društveno prihvatljivo. Ako imamo situaciju i normativni okvir takav da je dijete do 14 godina apsolutno krivično neodgovorno, a na primjeru Srbije vidjeli smo posljedicu koja može da nastupi, ne možemo pričati ni o prevenciji, kad nemamo prevenciju u samom krivičnom zakonodavstvu“, rekla je ona.

Oblast maloljetničkog krivičnog prava u Crnoj Gori uređena je Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Na pitanja koja nisu uređena tim zakonom, primjenjuje se Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti.

Zakon razlikuje dvije vrste maloljetnika – mlađe uzrasta od 14 do 16 godina i starije uzrasta od 16 do 18 godina. Lice mlađe od 14 godina nije krivično odgovorno i protiv njega se ne može voditi postupak, niti se mogu primijeniti sankcije i mjere propisane krivičnim zakonodavstvom.

„Mlađem maloljetniku se mogu izreći samo vaspitne mjere, a ne i sankcija zatvora. Da li mlađi maloljetnik može počiniti ozbiljno krivično djelo? Može. Imamo primjere iz prakse da su bili počinioci vrlo ozbiljnih krivičnih djela. U Crnoj Gori, u posljednjih 20 godina, kad je u pitanju najteže krivično djelo – ubistvo, najmlađi učinilac je dijete od osam godina“, rekla je Delević, dodajući da su ostali počinioci istog krivičnog djela bili uzrasta 12, 15 i 16 godina.

„Svima njima se nije mogla izreći sankcija zavodskog tipa. Da li smo mi kao društvo dali poruku da ono što su uradili je društveno prihvatljivo? Nismo. Po meni, ono od čega bi trebali krenuti je kaznena politika“, poručila je Delević.

Kako je rekla, nisu adekvatne ni sve vaspitne mjere koje se izriču maloljetnicima.

„I mlađim i starijima, razlika je samo jer se mlađima može izreći samo vaspitna mjera. Da li su one adekvatne? Neke i nisu. Šta znači vaspitna mjera sudski ukor ili posebna obaveza, pojačan nadzor od zakonskog zastupnika, pojačan nadzor centra za socijalni rad? Da li mi jednom istom licu, višestrukom povratniku, možemo izreći za osam, deset krivičnih djela – osam ili 10 puta vaspitnu mjeru pojačan nadzor centra? Imamo konkretno situaciju da je jednom korisniku zbog preko 50 krivičnih djela izrečena mjera ‘Ljubović’. Lice je sada punoljetno, a u vrijeme izvršenja je bio maloljetan. To su sve poruke koje trenutno šalje naš sistem i sve stvari na koje moramo reagovati i prevenciju tražiti u samom zakonu“, kazala je Delević.

Navela je primjere nekih država, poput Kanade, gdje dijete može biti krivično odgovorno već od 12 godina.

Prema riječima Delević, dijete od 14 godina danas nije isto kao dijete istog uzrasta prije 20 godina. To je objasnila stilovima života, činjenicom da danas postoje društvene mreže…

„Tako da je to nešto gdje bismo stavili akcenat, jer se i mi kao institucija osjećamo nemoćno. Kad nam dođe maloljetnik ispod 14 godina, on kaže da će se, čim ode službenik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), samovoljno udaljiti, da nemamo pravo da ga zadržimo. I zaista tako biva. Samovoljno se udalje, po proceduri se obavijesti potražna, službenici policije ga najčešće zateknu u izvršenju drugog krivičnog djela, pa ga zbog krivične neodgovornosti ne može ni procesuirati. Imamo veliki broj počinilaca krivičnih djela ispod 14 godina, u tom uzrastu prisutno je i vršnjačko nasilje i mislim da smo malo zakasnili sa drugim oblicima prevencije“, poručila je Delević.

Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Duško Milanović, kazao je da Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku ima određene manjkavosti, da određene sankcije nisu adekvatne, ali da je zakon usklađen sa svim međunarodnim pravnim aktima.

„Posebno sa Konvencijom UN o pravima djeteta, tako da u skladu sa njim moramo da postupamo, a centralna ličnost je maloljetnik koji je počinio krivično djelo. Mi moramo sa izuzetnom pažnjom da postupamo, bez obzira na to što se radi o izvršiocu krivičnog djela, moramo da poštujemo njegovo pravo na privatnost, da se odrade nalazi i mišljenja, da stručna lica – psihijatri, pedijatri, socijalni radnici daju osvrt na njihovo ponađanje, posebno cijeneći duševnu razvijenost, navike, sklonost…“, rekao je on.

Milanović je kazao i da je, bez obzira na to što je izvršilo krivično djelo, interes svih da maloljetno lice bude koristan član društva.

Kazao je da ograničenja postoje kad su u pitanju maloljetnički zatvori i da bi tu trebalo spustiti dobnu granicu i na taj način postići ciljeve specijalne i generalne prevencije.

Predložio je formiranje tima koji bi došao do konkretnijih rješenja, pišu Vijesti.