ИН4С

ИН4С портал

,,Глас Црногорца“ 1879: Црногорци су најиздржљивији чувари косовског аманета и слободе Срба, у њима живи свијест српска

Цетињски лист ,,Глас Црногорца'' у првом јануарском броју из године 1879. објавио је текст којим  је нагласио како су Црногорци истински борци за слободу читавог српства, те да их њихова љубав према отаџбини и лози Петровића, као и безгранична издржљивост, чине неприкосновеним чуварима светог косовског завјета.

Подгорица

Цетињски лист ,,Глас Црногорца“ у првом јануарском броју из године 1879. објавио је текст којим  је нагласио како су Црногорци истински борци за слободу читавог српства, те да их њихова љубав према отаџбини и лози Петровића, као и безгранична издржљивост, чине неприкосновеним чуварима светог косовског завјета.

Јунаштво и чојство, безгранична преданост своме владаоцу, љубав к отаџбини, самопрегоријевање и мукотрпња којој у свијету цара нема, жива свијест српска, која је Црногорца учинила прејамником аманета косовског, чуваром слободе српске, вјековним осветником српским, објављено је прије готово вијек и по у књажевини Црној Гори.

У тексту се наглашава како све истакнуте карактеристике Црногорца које га чине најиздржљивијим браниоцем српске слободе, њему дају посебну силу и моћ, што се, како је додао службени гласник књаза Николе, увијек показивало тачним кроз историју.

,,Глас Црногорца“ јануар 1879, број 1

То све заједно показало се у најјаснијој свјетлости на Црногорцу и у најновије доба, то све заједно дало је Црногорцу силу и моћ, објавио је цетињски лист 1. јануара 1879. године и закључио ријечима да су Срби из Црне Горе дорасли свом задатку јер су у пресудним временима српске историје увијек показивали да су на висини своје мисије.

Прочитајте још:

,,Црногорац“ 1871: Јунаци из кршне Црне Горе подсјећају да је Србин још жив!

Подјелите текст путем:



Придружите нам се на Вајберу и Телеграму:

     

15 thoughts on “,,Глас Црногорца“ 1879: Црногорци су најиздржљивији чувари косовског аманета и слободе Срба, у њима живи свијест српска

  1. Stari su znali za čast i Obraz,čuvali su Srpstvo i svoju Metohiju,a ovi novokomponovane Montenegrini,Izrodi i Vucibatina za njih ništa nije sveto oni bi i D..e prodali jer nemaju Obraza i Časti.

  2. I Srbi i Hrvati podjednako slabo poznaju Svetoga Savu, po mome sudu najvecega covjeka Juznoga Slovenstva do danas каже:

    Dr. Ivo Pilar O Svetom Savi i njegovu znamenovanju.

    Na prvi pogled izgleda cudno, da i Srbi i Hrvati podjednako slabo poznaju Svetoga Savu, po mome sudu najvecega covjeka Juznoga Slovenstva do danas.
    Ali treba razlikovati. Hrvati znadu o njemu vrlo malo, gotovo ne znadu niπta; znadu to, da je — po katolickoj predaji — bio krsten po zapadnom obredu i tek se kasnije priklonio pravoslavlju, i da se — premda svetac pravoslavne crkve — tradicijonalno na nekim mjestima slavi kao svetac i od katolikâ.
    Srbi naprotiv znadu o njemu, cesto, vrlo mnogo; ali mi se cini da njihovo poznavanje Svetoga Save nije sasvim ispravno.
    Srbi poznaju Svetoga Savu gotovo iskljucivo kao crkvena covjeka, kao bozjeg ugodnika i sveca, ili — kako ga oni zovu, po rijeci narodne pjesme, — kao narodnog svetitelja.
    To izgleda cudno na prvi pogled.
    Ali kad se pogleda izbliza, tada ni jedno ni drugo nije nista cudno.
    Sveti Sava je u Srbâ jedna skroz legendarna licnost, koju oni pretezno poznaju po tradicijonalnoj predaji; a ova, kolikogod da je i narodna, po svojoj srci ipak je religijozna.
    Prirodno je dakle da ni predmet te predaje ne moze biti prikazan u drugom ruhu nego u vjerskom.
    Slicno je i kod Hrvata: svi oni poznaju Svetog Savu poglavito sa gledista svoje vjerske orijentacije.
    Stoga mi se cini prvom duznoscu jednoga intelektualca koji pise o Sv. Savi, da provede cisto lajicko-znanstvenu reorijentaciju u pogledu Sv. Save.
    A ova vodi do zakljucka, da je Sveti Sava, crkveni velikan i svetac, jos daleko veci kao covjek nego kao svetac.

    2
    5
  3. Ne baljezgaj … kućo!
    Aljovice, jalovice, svaka ti je prolivena …
    Mi smo Srbi crnogorski, Mi, mi smo potomci srebrnih kosovskih vitezova koji su bili stra svijeta, prije, jednako i poslije Kosovske bitke!
    … Svudijen đe su nogom kročili. I onda na Angori kada će pred Tamerlanovim očima da mu na lijevom krilu do nogu potuku do tada neporaženog mu ljubimca Miranšaha : slonovsku vojsku njegovu da bače na zemlju, da je pregaze! Da kaišaju slonove i ljude, jadnu Tamerlanovim vojsku, da ih poljem na buljuke razgone!
    … Koja je, čija je ono srebrna vojska na konjima oklopljenima, konjma povećim od slonova, koji su ono ratnici srebrni, silni oni, koplja im bojna zapinju o nebo, mjere njima neima! ? – zaprepašćeno je pitao Tamerlan Limeni koji doslen za poraz znao nije, očima svojim vjerovao nije.
    … Srbi!!! – čulo se otud, odonud.
    Srbi, Srbi su to, Nepobjedivi kanu! Srbi su to, kosovski vitezovi, stra svijeta!
    Bi …
    Svijetom bi oni zavladali, niko im na putu ne bi stao! Nepobjedivi Srbi, naše kosovske pređe! Nepobjedivi, već iznutra! Od sebe pobjeđeni! Tako je još od prvog onog vremena saliveno : da samo sami sebe mogu da pobjede!
    Izdajom!
    … Kao onda, tako i danas! Uvijek!
    Izdajnik je Srbinova sudbina.
    Da nije, svijet bi bio srpski!
    … Aljovice, kućo izdajnička. Ružo uvjenula, tntemte u usta žvalava!
    Otpadu.

    14
    20
    1. … Ne uliva tebi!
      Zaludna bi to posla bilo, žali Bože.
      Ne razumiješ ti spiritualnost u čovjeka. Kako onda da razumiješ da je svaki Srbin u ovoj najljepšoj srpskoj Planini rođenjem, majčinim mlijekom zadojen kosovskim zavjetom, kako!? Ako neko kojim slučajem nije, pitanje je čije je to insana, tuđe ono, bez duše rastrveno …!
      … I, ne znam što mi bi da se i u kratko trošim na izgubljenu dušu!? Ništa posla.

      14
      20
  4. đabe vam citati iz novina od pre 100 godina i više. crna gora je danas nezavisna zemlja, članica je nato-a i priznaje nezavisnost kosova. današnji crnogorci nisu srbi nego dukljani, odnosno nekakvi fiktivni iliri – valjda zato što su vam šiptarski geni preči nego srpski. u crnoj gori se danas ne priča srpskim jezikom, nego nekakvim novocrnogorskijem. kako vas više nije sramota uopšte pominjati srbe i srbiju?

    29
    20
    1. … Niti je kajsijevača rakija, niti je njen konzument čovjek!
      Proliveno je to … Nazovi rakija i isto takav čovjek. Ako je …

      13
      21
  5. batalite vise dome sa srbovanjem….srpska znaci pravoslavna juzno slovenska… skraceno kao za trinitrotoluol. TNT…

    25
    41
    1. “Vi ste, ljubeznjejšij knjaz, imali miloserdije primit i sohranit one koji su dosle pod vladjenijem i blagoprizrenijem Vašim pribježišče iskali da ne umru od gladi. I oni su sretni među svojim rodom, pod načalstvom svojega jedinovjernoga i jednokrvnoga gospodara.“
      09.10.1823.

      “Ako bi moguće bilo, da se nekoliko žitelja u vašu državu preseli, meni bi se činilo koliko da bi se ovde u dobrom biću nahodili, jer bi oni bili među svojom jednovjernom i jednokrvnom braćom i pod vladanijem svojega a ne tuđega gospodara.“
      20.06.1824.

      – Pisma Svetog Petra Cetinjskog knezu Milošu Obrenoviću o Crnogorcima koje je Miloš primio u Srbiju.

      28
      23

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Privacy Policy