Milatović: Poziv Spajiću je pružena ruka koja se tiče državne odgovornosti i evropske budućnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je njegov poziv na dijalog premijeru i lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću, pružena ruka koja se tiče državne odgovornosti i evropske budućnosti.

On je na pres konferenciji sa predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom Davkovom na Cetinju, rekao da je poziv uputio kao predsjednik države i „čovjek koji je trasirao put zemlje ka onome što se nada da će se desiti – da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine“.

Smatra da bi i crnogorskoj i regionalnoj politici bilo važno da modus operandi pređe iz homo-balkanikus u homo-europicus.

„Crnogorska javnost zna da od trenutka kad sam preuzeo funkciju predsjednika, svaki korak i korektivni i kohezivni, koji sam radio u okviru crnogorskog političkog spektruma, bio u cilju realizacije onoga što je i prvi put spomenuto sa moje strane, a to je da Crna Gora postane 28. članica 2028. godine. Nažalost, evidentno je da su procesi koji su u političkom smislu postojali u prethodnom periodu, od jednog pokreta čiji sam bio osnivač, a koji je značajno doprinio transformaciji Crne Gore, u periodu 2022-2023, da je danas došao u situaciju da više ne vodi transformativne procese koji su neophodni Crnoj Gori“, kazao je Milatović odgovarajući na pitanja novinara u kom kontekstu će voditi dijalog, da li kao lider Pokreta za Podgoricu, ili u ime koalicije koja je učestvovala na lokalnim izborima u Podgorici i zašto je neophodno da dijalogu prethodi posjeta Briselu.

Pitanja su bila i da li je to korak ka formiranju vlasti u Podgorici, da li to znači bez Građanskog pokreta URA i da li to znači da u građanskom bloku ne vidi koaliciju „Za budućnost Podgorice“.

Milatović je kazao da PES danas nema ni predsjednika države, niti gradonačelnika Glavnog grada i došao je u situaciju koja, „ne samo da šteti Pokretu, nego šteti i državi u kontekstu cilja – Crna Gora 28. članica EU“.

„U tom smislu treba posmatrati i moje jutrošnje obraćanje, poziv na dijalog i poziv na odgovornost svim politčkim konsitunetima na centru, a u prvom planu je i lider nekada najveće političke partije i premijer Spajić“, rekao je Milatović .

On je pojasnio da narede sedmice putuje u Brisel na poziv novog predsjednika Evropskog savjeta Antoniom Koštom, a sastaće se i sa novom komesarkom za proširenje Martom Kos i visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kalas.

„To su izuzetno važni sastanci koji dolaze u izuzetno važnom trenutku za Crnu Goru. Nijesam član nijedne partije u Crnoj Gori, znam da novinari nekada kažu drugačije. Podržao sam jednu građansku listu na lokalnim izborima. U tom smislu, pružena je ruka za dijalog, koja se tiče državne odgovornosti i evropske budućnosti. Mislim da je u tom smsilu i ovaj potez logičan slijed događaja“, naveo je.

On je kritikovao Vladu, ali i skupštinsku većinu zbog zategnutih odnosa sa susjedima, podsjećajući da 20 godina nakon Berlinskog procesa, Sjeverna Makedonija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, zbog stvari o kojima je govorila predsjednica, a to su bilateralni odnosi Sjeverne Makedonije i zemalja iz susjedstva.

„Čini mi se da i Crna Gora zbog određenih postupaka Vlade i skupštinske većine klizi ka kompleksijim odnosima sa određenim zemljama članicama EU, prije svega mislim na Hrvatsku. Nažalost, prošle godine smo mislili da ćemo do kraja ove godine zatvoriti 10 poglavlja do kraja godine, a sada, sve su prilike da ćemo zatvoriti samo 4. Ovdje se postavlja pitanje o dinamici i realizaciji koja je potrebna kako bi završili postavljeni cilj, kako bi završili članstvo u EU do 2028. Sa pozicije predsjednika, radim sve što je u mojoj moći ali ovo je društveni proces, ne predsjednika, ni Vlade ni Skupštine, nego svih političkih i društvenih aktera koji umnogome zavisi od bilateralnih odnosa zemlje koja želi da pristupi klubu i zemalja koje su već članile EU“, naveo je.

Na pitanje da li će Olivera Injac biti ambasadorka u Belgiji, a Todor Goranović ambasador pri NATO, odgovorio je da ne želi da govori o imenima i da će nastaviti razgovor sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.

„Fokus treba da bude na karijernim diplomatama. Gospođu Injac uvažavam kao bivšu koleginicu, kao ministarku odbrane, političkog saborca u jednom trenutku i u tom smislu ne želim da komentarišem bilo koje ime, ali ne znam da li će do toga da dođe i kako ću se ja postaviti, ali ja sam čovjek razgovora i ako bilo koji predlog za ambasadora bude dobro obrazložen, u meni kao predsjednika ima konstruktivnog sagovornika“, naveo je Milatović.

Rekao je da je razgovor sa Ibrahimovićem bio neformalnog karaktera jer nijedno od tih imena još nije usvojila Vlada.

Na pitanje šta zači njegov poziv u kontekstu pregovora o vlasti u Podgorici, rekao je da to nijesu povezane stvari.

Govoreći o odnosima sa Sjevernom Makedonijom, kazao je da ga posebno raduje imenovanje Radmile Šekerinske, bivše makedonske ministarke odbrane za zamjenicu generalnog sekretara NATO-a.

„Ovo je veliko priznanje i za Sjevernu Makedoniju, ali i za cio region, čestitke na tome. Uvjereni smo da ćemo sa njom na toj visokoj poziciji efikasnije doprinositi jačanju regionalne stabilnosti. Crna Gora i Sjeverna Makedonija dijele zajednički cilj integraciju u EU. Crna Gora kao lider u to procesu teži da postane članica do 2028. godina i na tom putu ostajemo iskreni prijatelji evropske integracije i Sjevrene Makedonije i cijelog regiona“, poručio je.

Istakao je dosadašnju dobru saradnju sa Sjevernom Makedonjom i podsjetio da Crna Gora sada na školovanju na Vojnoj akademiji u Skoplju ima devet kadeta što, kako kaže, govori u prilog dobroj saradnji.

„Imajući u vidu da je posljednja zajednička sjednica dvije vlade bila 2019. složili smo se da bi zajednička sjednica dvije vlade bi trebala da bude uskoro održana. Posebno mi je drago što će u okviru predstojeće promjene Ustava, ukoliko se Sjeverna Makedonija za to odluči, biti dodata i crnogorska manjina. Za Crnu Goru ustavno priznanje crnogorske manjine je znak prijateljstva jer će omogućiti njihovu veću vidljivost i bolje ostvarivanje prava“, rekao je Milatović.

Istakao je da sve ove dobre političke odnose treba da prati bolja ekonomska saradnja i u tom smislu bi bilo značajno održavaje zajedničke Mješovite komisije za ekonomsku saradnju.

Ključni preduslov za to je, kako je dodao, je za to bolja saobraćajna povezanost

Kako je kazao, ponovo je pokrenuto pitanje o uspostavljanju avio linije između Crne Gore i Sjeverne Makedonije i crnogorski ambasador je intenzivno radio na tome u prethodnom periodu.

„Vjerujem da ćemo rezultate tog rada imati na proljeće ili ljeto naredne godine“, rekao je.

Siljanovska Davkova kazala je da je odlučila da njena prva posjeta bude Crnoj Gori, jer je Crna Gora u ovom momentu predvodnica u procesu “evropske reintegracije regije tamo gdje joj je istinsko mjesto – u EU“.

“Geografski, istorijski i kulturno uvijek smo bili dio EU“, poručila je ona.

Siljanovska Davkova je rekla da vjeruje da će Crnogorci biti prepoznati u izmjenama Ustava Sjeverne Makedonije.

„Niko ih ne negira, nema problema, svi smo bili zajedno dugo i u dobru i u zlu“, poručila je ona, navodeći da su izmjene Ustava ipak nešto duži proces u toj državi, te da su oni rekorderi po izmjenama Ustava u posljednjih 30 godina, imali su ih 36.

Izvor: Vijesti