IN4S

IN4S portal

Mitropolit Joanikije: Litija pokreće najbolje u čovjeku, sabira i ujedinjuje narod; Oni koji su tada vladali imali su namjeru da obeskorijene srpski narod i SPC!

1 min read

Foto: PR Služba Festivala "Ćirilicom"

Promocija knjige „Herceg Novi – ne damo svetinje!“, autora Nebojše Raša, Srećka Ivanovića, Steva Golubića i Dragomira Štibohara, u organizaciji Arhijerejskog namjesništva hercegnovskog i udruženja „Srpski Soko“  upriličena je sinoć u Dvorani „Park“ u Herceg Novom.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije  kazao je da su litije fenomen koji nije lako objasniti, „s  obzirom na to koju su energiju pokrenule, kakva je ljepota, dobrota i snaga tada objedinila naš narod, zaista ima nešto dublje, arhetipsko, što je prororadilo kroz naše litije“.

– Svima je poznato šta je izazvalo taj svenarodni otpor. Oni koji su tada vladali imali su namjeru da obeskorijene srpski narod i Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Imali su namjeru da se obesmisli i naša vjera, naše predanje i da se obriše istorijsko pamćenje. Da oni koji su tada vladali tumače i naše pamćenje i našu istoriju po svojoj mjeri u skladu sa svojim privremenim i prolaznim interesima. Ono što smo vjekovima sabirali da se prospe i da se obesmisli. Narod je osjetio da je udareno u očni živac našeg pamćenja, postojanja, istorije kulture.

Litija je svečani, religijski čin i obred, a kako je rekao Mitropolit Joanikije, ona pokreće sve ono najbolje u čovjeku, to je slava praznika, slava naše vjere.

– Svi zajedno i sveštenstvo i narod, dali smo tada svoj doprinos, ali je jasno da to ne bi bilo ni izdaleka dovoljno da se pojavi tolika snaga, sloga i jedinstvo da nije i Gospod podejstvovao sa neba, da nije poslao svoju blagodat. Prije svega, otkud bi bilo toliko jedinstvo duha, namjere, snage… nismo mi baš tako uvijek jedinstveni, pet ljudi, deset stavova, najčešće je tako, ali kad je došao taj momenat, zaista smo bili jedinstveni, koje nas je preporodilo. Kada je došao taj momenat svima je bilo jasno šta treba da se čini, rekao je Mitropolit Joanikije.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da knjiga „Herceg Novi – ne damo svetinje“ ima dubok značaj ne samo kao pisano djelo, već i kao podsjetnik na zajedništvo i nepokolebljivu volju našeg naroda da sačuva ono što mu je sveto.

– Narod nikada nije bio tako ujedinjen i sabran oko nečega kao što je bio oko svoje vjere i svojih crkava i manastira. Tačnije, bio je ujedinjen u borbi protiv nepravde, nejednakosti, protiv gušenja svog duhovnog bića, protiv onoga što je naš čovjek bio, jeste i biće – pravoslavac. Herceg Novi je i u tom vremenu, od prve decembarske noći u Zelenici, pa sve do 30. avgusta 2020, bio na čelu, jedan od predvodnika litija, uz Nikšić i Berane, a vrlo brzo i sve ostale gradove, podsjetio je Katić.

Kako je rekao, narodna borba za očuvanje crkava i manastira u Crnoj Gori odjeknula je kao najsilnija vijest širom svijeta, a litije su, istakao je on, prošle u nesvakidašnjem miru koji je donio promjene.

Sve to zabilježiti i sabrati u knjizi kakva je monografija „Herceg Novi – ne damo svetinje“, po riječima Katića,  predstavlja podvig autora, ali i veliki doprinos kulturnoj baštini.

– Znam da je uložen veliki trud i rad kako bi se sakupio toliki broj fotografija i sažeo materijal koji je nastajao mjesecima. Uspjeli su da podsjete na svaku litiju koja je održana u Herceg Novom, da istaknu citate iz tadašnjih obraćanja Novljana i svih prijatelja grada koji su nam bili podrška. Takođe, knjiga ima značaj za cijelu državu jer su tu i fotografije i izvodi teksta i iz ostalih gradova Crne Gore. Takva sveobuhvatna priča zaslužuje iskrenu pohvalu svima koji su dali doprinos da je ona večeras pred nama, a služiće kao kulturni i istorijski spomenik za sva vremena.

Predsjednik Opštine je poručio da borba za svoju svetinju nikada nije značila nepoštovanje druge vjere i drugih svetinja, a da je Herceg Novi  kroz vijekove dokazao svoj multikonfesionalni i multinacionalni identitet.

– Upravo zato, čuvajući svoje, duboko poštujući građane svih konfesija, Opština Herceg Novi je jedina opština koja je nosilac ordena Svetog Save prvog reda, najvišeg odlikovanja koje može dodijeliti Srpska pravoslavna crkva. To nije samo priznanje našim naporima, već i obaveza da i dalje budemo čuvari naše prošlosti i vodiči ka budućnosti., zaključio je Katić.

Predsjednik Crkvene opštine topaljsko hercegnovske, urednik knjige Zoran Lazarević poručio je da je odgovornost prema ljudima, našim precima, njihovim grobovima, priča  o vječnom životu, te da je to akumuliralo onoliki sabrani narod.

– Litije nisu tada pale s neba, one su nastavak, jer je litija je hod kroz vječnost. Naš narod ima veliku tradiciju litija. Sva sela u Herceg Novom imaju svoje litije i na njima zasnovane praznike. Kontinuitet dakle postoji od ranije. Imamo takvo duhovno i litijsko utemeljenje da prosto izgleda kao da je čitav naš život litija. Važno je da i ubuduće to shvatimo kao obavezu, istakao je Lazarević.

Jedan od autora, publicista Nebojša Rašo, kazao je da su litije  sačuvale kandilo vjere, rasplamsale plamen koji je osvijetlio cijelu Crnu Goru, razbio tamu i pobijedio lukavoga,  istakavši da borbu za očuvanje svetinja valja sačuvati od zaborava.

– Iako smo bili svjesni da taj duh litija ne možemo opisati, prije dvije godine smo preuzeli zadatak da sakupimo građu, da se sačuva i ostane, a onda smo poslije godinu dana odlučili da ipak izdamo knjigu. Po onoj Andrićevoj, „ništa čovjeka ne izdaje kao pamćenje, i ništa ne vara kao riječ, a samo ono što je zapisano ostaje“, odlučili smo da je ipak najsigurnije da izdamo jednu knjigu koja će da uđe u narod i da tako nastavimo našu borbu za očuvanje svetinja, jer sigurno da ta borba još traje, poručio je Rašo.

Program su obogatiti etno pojci Branka Zečević, Marija Vidaković, narodni guslar Vukoman Cerović i pjevačka grupa „Prepodobna Kasija Konstantinopoljska“.

Izvor: RTHN

Podjelite tekst putem:

1 thought on “Mitropolit Joanikije: Litija pokreće najbolje u čovjeku, sabira i ujedinjuje narod; Oni koji su tada vladali imali su namjeru da obeskorijene srpski narod i SPC!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *