Najbolji strip Beogradskog sajma knjiga: Ritam junačkog srca

Saga iz Velikog rata pretočena u veličanstven strip „Sat“, nagrađen na sajmu. Scenario Dragana Lazarevića, autor crteža Vujadin Radovanović

Priču koja se, baš kao i časovnik koji se našao u „naslovnoj roli“, ravno sto godina prenosi sa koljena na koljeno u njegovoj porodici, ispripovjedao je Dragan Lazarević de Lazare u stripu „Sat“ („Pčelica“), najljepšem izdanju devete umjetnosti na proteklom Sajmu knjiga, pišu „Novosti“

Majstor (prije svega komičnog) crteža, autor kultnih serijala na prestižnoj francusko-belgijskoj sceni, De Lazare je ovoga puta crtež prepustio realističnijem Vujadinu Radovanoviću Vuji, a sam ostao tek scenarista.

Ili najprije, reditelj priče koja je po sebi filmska, pa stoga poput filma i ispričana, te supervizor projekta u koji je ušao prije svega srcem, a u koji je svako koga je pripovest o satu dotakla uneo ponešto svoje.

– „Sat“ je saga iz Velikog rata, lična i istinita priča mog pradjede Radomira Lazarevića iz sela Roćevići kod Kraljeva, koji je kao vojnik Srpske kraljevske vojske sa svojim saborcima – mučenicima pretrpeo albansku golgotu, na francuskom medicinskom brodu prešao Sredozemno more da bi stigao u Afriku i upokojio se nakon nepunih dva meseca u Tunisu, 16. februara 1916. po starom kalendaru – piše De Lazare u pogovoru ovog prelijepog izdanja.

Tu je pred smrt primio srebrni džepni sat, koji je našoj porodici u Srbiju donio njegov ratni drug. Taj sat moja porodica do danas čuva kao relikviju i on kuca ispod slavske ikone Sv. arhangela Mihaila u našem porodičnom domu.

Radomirova priča je potresno svjedočanstvo o nadljudskim naporima naših predaka, njihovom prijateljstvu, vjernosti, hrabrosti i požrtvovanosti srpskih junaka, koji su svoje živote utkali u svaku stopu naše svete zemlje, ističe De Lazare, ponosni Radomirov potomak, koji je na sebe preuzeo da „pronese glas“, o svemu navedenom, ali i o ljubavi i vjernosti, o gostoprimstvu tuniskog naroda i brizi i posvećenosti francuskih vojnika i medicinara.

Jer, kako autor navodi, „nekada je potrebno da prođe stoljeće da bi se kroz više generacija pojavio neko ko će moći da sagleda, prenese i opiše naša djela… ali za to… valja imati potomke“. A Radomir ih je imao

Priča o precima

Sat – priča o našim pradedjovima i prababama koje smo bili zaboravili – prirodno je našla sopstvenu umetničku formu, razumljivu svim generacijama.

Ali plemenita umetnost pripovjedanja u slikama, moderno zvana strip, svjedočila je i tumačila o Prvom svjetskom ratu, Velikom, još dok su topovi gruvali, a otrovni gas zasipao rovove… – navodi se u dodatku izdanja „Pčelice“, obogaćenog kako dokumentarnim materijalom o Velikom ratu, tako i pregledom stogodišnjih umetničkih vizija tog velikog stradanja, prenijele su „Novosti“