Obradović i Martinović trag do prve familije

Bivši predsjednik borda direktora Teklekoma Crne Gore Oleg Obradović odigrao je jednu od ključnih uloga u procesu sklapanja ugovora između firme Sigma i Telekoma Crne Gore, za koji američka Komisija za hartije od vrijednosti i berze (SEC) tvrdi da je poslužio za navodno podmićivanje Ane Kolarević „u ime njenog brata“ Mila Đukanovića nakon privatizacije kompanije 2005. godine.

To proizilazi iz dokumenata američkog suda, kojima je odbrana trojice tuženih direktora Mađar Telekoma predložila saslušanje svjedoka putem međunarodne pravne pomoći.

Iz niza konstatacija u pitanjima koje je trebalo postaviti svjedocima, čini se da je namjera odbrane da objasni i opravda optužujuće detalje poput onog da su posao navodno radile domaće firme, a antidatirani ugovor sklopljen sa njujorškom kompanijom.

Iz dokumenata u koje su “Vijesti” imale uvid, vidi se da je Obradović učestvovao u predstavljanju „investicione prilike“ Mađar Telekomu u februaru 2004. Jedno od postavljenih pitanja je i da li je i sa kim o tome razgovarao u Vladi.

On je izgleda preporučio angažovanje advokatskih kancelarija Kolarević i Nikole Martinovića radi pomoći u izradi plana restrukturiranja i integracije Moneta i TCG nakon privatizacije.

SEC tvrdi da je riječ o lažnom konsultantskom ugovoru, jer ugovoreni posao navodno nije uradila Kolarević već “interni i redovni spoljni pravni savjetnici Mađar telekoma, po značajno manjoj cijeni”.

Martinović je kazao „Vijestima“ da ga je za posao „preporučio dotadašnji rad na predmetima Telekoma“.

Sumnjive transakcije

„Tada sam u kompaniji bio predstavnik mađarskog kapitala. Nijesam ih preporučio, ali sam podržao da se angažuju, jer su dobri advokati“, rekao je Obradović „Vijestima“.

I Obradović i Martinović su rekli da nijesu primali i davali mito, niti da znaju da je to neko radio.

“Posao smo radili u koordinaciji, svako svoj segment. Svu dokumentaciju o ovom poslu predao sam prije više godina američkoj strani i državnom tužilaštvu Crne Gore”, rekao je Martinović.

Kolarević je ranije tvrdila da o svemu što je uradila postoji dokumentacija u Telekomu, kao i da je od Sigme dobila 246.000 evra. I ona i Đukanović negirali su da je bilo korupcije u privatizaciji Telekoma Crne Gore.

Iz pitanja odbrane mađarskih menadžera vidi se da su po preporuci Obradovića i pozivu da daju ponudu, Kolarević i Martinović 4. aprila 2005. ponudili da urade posao za 651.000 evra. Ta cifra pregovorima je smanjena na 580.000. Ugovor sa datumom 6. april potpisali su jedan od tuženih pred njujorškim sudom Tamaš Morvai i Obradović.

Prema dokumentima suda, Obradović je 29. septembra potvrdio da je posao završen i novac zarađen, dan kasnije je potpisao fakturu i 21. oktobra odobrio transfer novca na račun Sigme, odakle su isplaćeni Kolarević i Martinović.

Nije jasno zašto je na ugovoru datum 6. april, kada je bord direktora TCG tek 27. maja ovlastio Obradovića i Morvaija da ga mogu potpisati, prema navodima trojice vještaka podgoričkog Ekonomskog fakulteta, koji su po nalogu tužilaštva 2006. ispitivali je li bilo zloupotreba u tim ugovorima.

Sporni ugovori

„Nakon ove sjednice došlo je do potpisivanja prvog ugovora (Sigma) koji je predmet ovog ispitivanja“, stoji u izvještaju trojice vještaka od decembra 2006, na osnovu kojeg je tužilaštvo Vesne Medenice zaključilo da je u tom poslu sve bilo u redu.

U jednom od pitanja svjedoku, sugeriše se da je to moguće zato što „Telekom Crne Gore nije imao pravila o autorizovanim potpisima“.

Obradović, međutim, tvrdi da ugovor nije antidatiran, a da će preciznije moći da saopšti kada pogleda ugovor i druge papire.

Iz niza pitanja odbrane različitim svjedocima, vidi se da su je Telekom Crne Gore navodno prihvatio zahtjev Kolarević i Martinovića da se od crnogorske javnosti sakrije njihov identitet, pa je to bio navodni razlog za ugovor sa Sigmom, a ne sa njima direktno.

Oni navodno nijesu htjeli da javnost sazna da se bave prestrukturiranjem kompanije, koja je podrazumijevala i smanjenje broja radnika, pregovore sa sindikatima itd. U pitanjima se sugeriše da je to urađeno jer su Kolarević i Martinović bili “zabrinuti kako će javnost reagovati” nakon „nepopularnih otpuštanja“.

U jednom pitanju pominje se da su se oni bojali lošeg publiciteta i “kazne i prezira” javnosti zbog tog ”osjetljivog i kontroverznog” pitanja.

Obradović je jedan od osnivača Interneta Crna Gora. U julu 2001. postaje predsjednik Odbora direktora Telekoma Crne Gore. U septembru 2006. godine pojavljuje se kao član odbora kompanije MNSS koja je dva mjeseca kasnije privatizovala nikšićku Željezaru. Advokat MNSS tada je bila Ana Kolarević.

Krajem juna 2011. godine, Obradović postaje predsjednik Odbora direktora Prve banke, a sa te funkcije otišao je u decembru 2012.