Prof. dr Stojanović za IN4S: Obaveza je svih koji misle dobro Crnoj Gori, da se vrati dostojno mjesto srpskom jeziku

Povodom Dana matenjeg, srpskog jezika za portal IN4S govorila je prof. dr Jelica Stojanović, sa Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću, predsednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori.

„Prije svega, želim čitaocima portala IN4S da čestitam Dan maternjeg, srpskog jezika. To je, istovremeno, i Dan maternjeg jezika Crne Gore pa i Crnoj Gori koja je svjesna svog identiteta, svoje istorije i sebe, i čuva suštinsko i istinito, takođe čestitam Dan maternjeg, tj. srpskog jezika. Jer, ako ćemo istinito i naučno, cjelokupno nasljeđe prostora današnje Crne Gore je srpsko. Precima, koje smo naslijedili i iz čijeg korijena smo rasli, svima je maternji jezik bio srpski, i zvali su ga srpskim imenom. Drugog imena i jezika Crna Gora nije imala, a i nema. O tome postoje mnogobrojna svjedočanstva, dok nema ni jedno da se jezik zvao crnogorski. Jedino su ga italijanski okupatori nazvali lingva montenegrina, kao i ovi današnji koji su promijenili identitetsko ime srpskog jezika, a austrijski okupator je bio za vrijeme okupacije nametnuo ime za jezik, hrvatski. Takođe i za vrijeme postojanja Jugoslavije, kao zvaničan naziv, figuriralo je ime za jezik, srpskohrvatski, koji nije nikad zaživio u narodnom imenovanju. Izvan toga, uvijek i jedino jezik se zvao srpskim imenom“, kazala je prof. dr Stojanović u razgovoru za naš portal.

„Nažalost, po Crnu Goru, posljednjih 20 godina svom silinom se krenulo u falsifikovanje jezičke stvarnosti i nasljeđa. Prije svega imena srpskog jezika, jer se suština nije mogla promijeniti, niti će moći. Sve je ostalo u sferi srpskog jezila, bilo da su za crnogorski proglašavali standarni srpski jezik, što je pretežnije na Fakultetu u Nikšiću, bilo dijalekatske oblike srpskog jezika, što forsiraju na Cetinju. Ali, iz srpskog jezika ne mogu izaći“, istakla je komentarišući aktuelnu jezičku situaciju u Crnoj Gori.

Ona je kazala da je sve što je proizašlo iz takve politike nestručno je i nenaučno.

„Uz to, falsifikuju istoriju i činjenice, opredjeljenja naših predaka, sjajnih umova, kojima pokušavaju da mijenjaju i izmišljaju identitet, mimo onoga što su nam naši preci u amanet ostavili. Primjera promašene politike prema jeziku kao što je na ovim prostorima, naročito u Crnoj Gori, nema u civilizovanom svijetu. Ovdje je ime za jezik promijenjeno čak i mimo volje govornika. I danas imamo apsurd da se jedinoj većini u Crnoj Gori, tj. onima koji su se opredijelili za srpski jezik, neprirodno umanjuju ili ukidaju osnovna prava„, navodi prof. dr Stojanović.

Na Filološkom fakultetu u Nikšiću, kako je dodala, formiran je Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti i to na bazi SP za srpski jezik i južnoslovenske književnosti.

„Preuzeli su uglavnom plan i program srpskog, s tim što se mogu koristiti i nestandardni oblici srpskog jezika, tipa: đevojka, ćerati, s’esti, iz’esti… Istovremeno, literaturu koju koriste nosi srpski predznak, rjeđe srpskohrvatski. Da apsurd bude potpun, na Cetinju je otvoren Fakultet za crnogorski jezik, iako, npr., ne postoji fakultet za srpski jezik u Srbiji, za ruski u Rusiji, itd. Kad nešto nema suštinu, treba ga formalno isforsirati i rastegnuti. Naravno, na Filološkom fakultetu u Nikšiću, kao najstariji studijski program, postoji Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, koji su za vrijeme vladavine jednog autokratskog režima pokušali da ukinu. SP za srpski sve ove godine upisuje sjajne studente, one koji su svjesni šta je nauka, šta je nasljeđe Crne Gore, kako su im govorili preci, kojim je jezikom napisana vrhunska književnost u Crnoj Gori. Oni neće falsifikovanog Njegoša, Stefana, Mitrova Ljubišu, Marka Miljanova, Pekića, Bulatovića, Bećkovića…“, rekla je prof. dr Stojanović.

Ona je istakla da oosebno želi da studentima SP za srpski čestitam Dan maternjeg jezika „koji oni posebno poštuju svojim životnim opredjeljenjem, čuvaju slavu svog maternjeg jezika, unapređuju ga, produbljuju i usavršavaju“ i isti čestitala kolegama sa Studijskog programa za srpski jezik i književnost, „profesorima srpskog jezika i svima onima koji je srpski jezik izvor i izbor“.

„Čuvajući srpski jezik,čuvamo i sebe, i svoje pretke, i Crnu Goru“, zaključila je prof. dr Stojanović za IN4S.