Šijaković: Vlast u Crnoj Gori čekala momenat da donese Zakon protiv Srpske pravoslavne crkve

U razgovoru za Radio-Svetigoru profesor Bogoljub Šijaković je rekao da je u proceduri zakon čiji bi pravi naziv trebao da bude Zakon protiv Srpske pravoslavne crkve.

„To je jedan negativan, restriktivan i diskriminatorski pravni akt, koji nam, budući da je očigledno takav, daje objašnjenje zbog čega do sada zakonskih rešenja nije bilo. Neko je čekao momenat da ovakav zakon, bolje reći antizakon donese. Istovremeno je to način da vlast u Crnoj Gori čestita Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a prije svega Mitropoliji i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj osamsto godina postojanja na tom prostoru. To je njihov način da upute čestitke za ovaj veliki jubilej“, kaže on.

Kad je, kaže Šijaković, u pitanju zakonodavstvo koje reguliše položaj Crkve i uopšte vjersku slobodu,  te stvari su u normalnom svijetu već odavno prilično uniformisane.

„Postoje standardi kojih su zemlje dužne da se pridržavaju, naravno, uz poštovanje svoje tradicije. Ovdje nemamo ni govora o poštovanju tih standarda, a još manje o poštovanju sopstvene tradicije. Jedan normalan zakon o slobodi Crkve i o vjerskoj slobodi trebalo bi da sadrži četiri fundamentalna načela, koja su vrlo jednostavna. Prvo je načelo vjerske slobode, slobode vjeroispovijedanja – da niko ne utiče na individualno, kolektivno i korporativno pravo na slobodu vjere. Drugo fundamentalno pravo je neutralnost države. Država po ovim pitanjima treba da je neutralna. I upravo to znači da je moderna, demokratska država – sekularna država. To znači da ona ne ulazi u prostor sakralnog nego se ta država kreće u prostoru sekularnog, a prostor sakralnog prepušta crvama i vjerskim zajednicama. Mi vidimo da Crna Gora nije neutralna država po ovom pitanju“, objašnjava Šijaković.

Šijaković podsjeća da je treće fundamentalno načelo jednaki pravni tretman ili paritet kada su u pitanju sve crkve i vjerske zajednice.

„Vidimo takođe, da ovdje nije takav slučaj, jer neke crkve i vjerske zajednice imaju specijalne ugovore sa Vladom Crne Gore. Mitropolija je više puta nudila da i sama potpiše ugovor, isti onakav kakav je Crna Gora već potpisala sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom, ali je nailazila na administrativno ćutanje, na administratinu opstrukciju“, objašnjava profesor Šijaković.

Četvrto načelo je, kaže on, pravo na samoodređenje.
„Crkva ili vjerska zajednica ima pravo da sama određuje svoj identitet, da sama sebe organizuje i da sama upravlja svojim organizmom i vjerskim poslovima. Ovdje vidimo da to apsolutno nije slučaj. Dakle, u savkom slučaju se radi o kršenju fundamentalnih normi, fundamentalnih ljudskih prava, jer vjerska prava su srž ljudskih prava“, naglašava Šijaković.

Dodaje da kada mi kao  vjernici tražimo poštovanje naših vjerskih prava, onda treba da znamo da smo mi ujedno i građani i da kao građani tražimo i od države očekujemo da jemči naša građanska prava.

„A vjersko pravo je srž svih naših prava i naše slobode. Vidimo da postoji čvrsta namjera da se to naše građansko pravo i vjersko pravo i sloboda pogaze“, tvrdi profesor Šijaković i napominje da je u krvi ovdašnjih vlastodržaca takozvano revolucionarno pravo, odnosno nepravo.