Skupština će danas ponovo usvojiti tri predloga zakona koja je vratio Milatović: PDV na smještaj i akcize na mirna vina neće mijenjati

Skupština će danas ponovo usvojiti tri predloga zakona koja je nedavno vratio predsjednik države Jakov Milatović. Zakoni će biti usvojeni bez ikakvih izmjena, iako su, osim Milatovića, i turistički sektor, vinogradarski sektor, kao i dio sručne javnosti ukazali na loše strane ekonomske reforme poznatije pod nazivom „Evropa sad 2“.
Poslanici će danas ponovo usvojiti izmjene Zakona o doprinosima, kojima se smanjuju doprinosi na plate za 11,5 odsto, od čega se 5,5 odsto odnosi na doprinose na teret poslodavca. Takođe, usvojiće i izmjene Zakona o PDV-u, kojim se povećava PDV za usluge smještaja sa sedam na 15 odsto, zbog čega su svi turistički poslenici negodovali, jer će to neminovno dovesti do znatnog rasta cijena smještaja. Izmjenama Zakona o akcizama predviđeno je uvođenje akciza na mirna vina, zbog čega su posebno negodovali vlasnici vinarija, kao i „Plantaže“, državna kompanija, prenosi Sputnjik.

Ministarstvo finansija (MF), koje je predlagač većeg PDV-a na usluge smještaja u turizmu, pitali smo da li postoji mogućnost da promijene odluku prije sjutrašnjeg glasanja. Nisu nam decidno odgovorili da je neće mijenjati, ali se to da zaključiti iz odgovora koje su nam poslali, a gdje su pojašnjavali istorijat kretanja PDV-a u turizmu. Prema nezvaničnim informacijama, Ministarstvo finansija sigurno neće mijenjati predloženu stopu PDV-a na usluge smještaja od 15 odsto, jer je to jedan od stubova predviđenih reformi.

Nakon što poslanici usvoje tri zakona, kao i uz prethodno usvojeni Zakon o radu, minimalna zarada za radno mjesto sa SSS će se povećati na 600 eura, a za radno mjesto sa VSS na 800 eura. Doprinosi na zarade će biti manji za 11,5 odsto, dok će se zarade zaposlenim povećati za šest do sedam procenata, osim za zaposlene koji primaju 450 eura. Zaposlenima sa minimalcem će zarade biti veće za 150, odnosno 350 eura. Zaposelnom sa prosječnom platom od 850 eura, zarada će biti veća za 50 eura. Setom ovih zakona penzije će od 1. januara biti veće za minimum sedam procenata, dok će svim zaposlenima u budućnosti penzije biti otprilike iste ili vrlo malo veće nego da se nikakve reforme nisu sprovodile. Direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak je u medijima precizirao da će zaposlenom sa platom od 850 eura, kada ode u penziju primanje biti veće za dva eura. Zbog svih reformi, Fond PIO će naredne godine biti kraći za 400 miliona eura, koje će država pokušati da nadomjesti sa većim PDV-om, akcizama i brojnim drugim mjerama, poput oporezivanja dobitaka od igara na sreću.

U vezi sa pitanjima oko PDV-a na usluge smještaja u turizmu, iz MF-a su, kao što smo rekli, naveli istorijat PDV-a u turizmu, koji se odnosio na smanjenje PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u ugostiteljskim objektima. Tu su naveli da je država smanjila nekoliko puta poslednjih godina PDV sa 21 na sedam odsto, ali da krajnji rezultat nije bio da su cijene bile smanjene.

– Indikativno je da i pored smanjenja stope PDV-a na određeni broj proizvoda kao i smanjenjem troškova za gorivo, gdje se država odrekla dijela svojih prihoda kako bi znatan iznos sredstava bio usmjeren ka ugroženim sektorima, odnosno očuvanju standarda i kupovne moći u uslovima tržišnih šokova i rasta cijena, nije došlo do sniženja cijena tih proizvoda na tržištu, što jasno ukazuje da privredni subjekti koji vrše isporuke proizvoda i usluga na koje se ta snižena stopa odnosi, obezbjeđuju dodatni profit u vidu marže, dok krajnji potrošači navedena smanjenja ne osjećaju – naveli su iz resora Novice Vukovića.

Kada je u pitanju usluga smještaja stopa od sedam odsto, kako su pojasnili, odnosila se na hotele, motele, turistička naselja, pansione, kampove, turističke apartmane i vile, dok je na usluge smještaja u kućama, stanovima, gostionicama, hostelima, etno-selima, odmaralištima, planinskim domovima, sobama, seoskim domaćinstvima bila 21 odsto. Izmjenama je izvršeno izjednačavanje svih kategorija usluga smještaja.

– Navedene izmjene treba posmatrati u kontekstu cjlokupne reforme predviđene Fiskalnom strategijom, kojom se smanjuju doprinosi, odnosno opterećenje rada – zaključili su iz Ministarstva finansija.