(VIDEO) Razgovarajte sa svojim lekarom, u tome je ključ zdravlja: Dr Bojan Cakić u „Nasleđu“

“Kao mlad sam dolazio do knjiga u kojima su lekari pisali svoja iskustva u lečenju porodica, a i o lečenju ljudi na selu, na šta su sve nailazili. Takav odnos ima određenu vrstu prisnosti, jer kada uđete u dom, vidite kk ako ta kuća diše, kakvi su odnosi u porodici, šta je možda uzrok nastanka bolesti, gde je taj problem. Tako da sam ja još tada, kroz ta iskustva i svog oca lekara zavoleo medicinu i odredio neki svoj pravac da radim na medicini uzroka, a ne lečenja posledica kakva je današnja medicina. Lečiti uzrok znači izlečiti čoveka, a lečiti posledicu, a ostaviti uzrok, znači ostaviti čoveka čitavog života da je bolestan, nesrećan. Možda ću ja zaraditi, jer ću imati stalnog pacijenta, ali ga neću učiniti zdravim.

A zdravlje je zapravo jedini uspeh. Tu leži moja metoda rada, tako da ja puno vreeman posvećujem pacijentima i razgovoru sa njima, u kojima otkrivam njihov način života i ponašanje koje je dovelo do disbalanasa u organizmu. Sem lekova, da smirimo hronično stanje, pišem im zdravu ishranu i preporučujem fizičku aktivnost“, rekao je o svom metodu liječenja dr Bojan Cakić, internista kardiolog u emisiji „Nasleđe“, nadovezujući se na priču o instituciji porodičnog ljekara koja je u Sloveniji pokazala izuzetnu efikasnost, u smislu vremna koje je potrebno za liječenje, određivanje uzroka zbog porodične slike koju ljekar dobija, ali i u finansijskom smislu.

On je ne manje od tih elemenata koje pokušava da otkrije od svojih pacijenata, govorio i o razgovorima koji se tiču duhovnog života pacijenta:

„Razgovor o duhovnom i duševnom stanju je vrlo bitan, jer je stres, nervoza, tuga i depresija izuzetno bitan uzročnik bolesti. I ako to ne otklonimo, za kratko vreme ćemo opet imati bolesnika koji je nesrećan i pati, a ako otklonimo, dobijamo bolesnika koji prihvata svoj nedostatak i bori se sa njom. Mi na takav način pravtimo nasledne bolesti, genetika služi da predvidimo šta se može desiti, a ne da nađemo gen koji nosi određenu predispoziciju za bolest. Da li će se taj gen pretvoriti u bolest, zavisi od nas, da li ćemo dozvoliti da aaagensi unište organizam“.

Njegova je poruka da je vrlo bitno da se pri prvom kontaktu sa svojim pacijentom ljekar posveti svom pacijentu, kako bi se upoznali sa njim, što bi mu kasnije olakšalo njegovo liječenje. Na tome i pacijenti treba da insistiraju, da ne dozvoljavaju da ih pregledaju samo aparati i analize, već čovjek sa kojim će razgovarati.

Govorio je o tome kada počinje i kada prestaje kucanje srca, odnosno o začeću i abortusu na vrlo interesantan način, o svom pozivu kako ga on doživljava kao jedan zadatak, i o porodici kao vrlo bitnom okruženju za zdravlje i razvoj bolesti.

Posebno je dao savjete o zdravoj ishrani kao kardiolog, naročito za one koji imaju nasledne faktore koji utiču na eventualan razvoj bolesti srca, ali ne samo njega.
Ovo je bila četvrta u nizu emisija Nasleđe koja je govorila o četiri poziva, kako ih je nekada prepoznavao srpski jezik: sveštenik, učitelj, oficir, ljekar. Srpski jezik je nekada njih nazivao pozivi, a sve ostale zanimanjima.

„Nasleđe“ ima za cilj da njeguje priče koje možete sa jednakom aktuelnošću gledati i danas i za deset ili dvadeset godina – sa temama koje su trajna vrijednost koja se prenosi „sa koljena na koljeno“.

Tekst priredila Milijana Eraković