Zločin koji i dalje traje: Godišnjica „Oluje“ i genocida u Krajini

Danas se navršavaju 22 godine od početka zločinačke  hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ u kojoj je poginulo i nestalo 1.853 Srba, a sa vjekovnih ognjišta protjerano najmanje 220.000 stanovnika nekadašnje Republike Srpske Krajine.

U hrvatskoj-vojno policijskoj akciji “Oluja” avgusta 1995. koja je započela 4. avgusta masivnom operacijom oružanih snaga Republike Hrvatske, uz podršku NATO, kao i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane i Armije BiH , izvršena je agresija na prostor Republike Srpske Krajine, odnosno sjever Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju.

Do agresije je došlo uprkos činjenicama da se ta oblast nalazila pod zaštitom UN-a, kao sektori “Jug” i “Sjever”, kao i da su predstavnici Republike Srpske Krajine u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom razrešenju.

Među stradalima, prema podacima Veritasa, nalazi se 1.196 civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Među žrtvama se nalazi 544 žena, od kojih su oko četiri petine bile osobe starije od 60 godina.

Odluka o početku akcije “Oluja” je na predlog tadašnjeg komandanta sektora Jug hrvatskog generala Ante Gotovine, donijeta na Brionima 31. jula 1995.

Na tom sastanku u Titovoj vili na Brionima, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definisao cilj operacije poručivši da treba nanijeti “takve udarce Srbima da praktično nestanu s ovih prostora”.

U prvostepenoj presudi haškog Tribunala, aprila 2011. bilo je ocijenjeno da je “Oluja” bila udruženi zločinački poduhvat, na čelu s tadašnjim predsjednikom Tuđmanom, čiji je “cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima”.

Tribunal je drugostepenu presudu donio 17. novembra 2012. i njome oslobodio krivice hrvatske generale Gotovinu i Mladena Markača.

Dželati na slobodi

Oni su oslobođeni krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Žalbeno vijeće je oslobodilo optužene po svim tačkama optužbe, mada nijesu negirani zločini utvrđeni u prvostepenoj presudi.

Tokom ratova devedesetih na području Hrvatske, odnosno nekadašnje RSK isključivo akcija “Oluja” može da se potpuno odredi kao genocid po definiciji iz Konvencije UN-a o sprječavanju i kažnjavanju genocida.

U zločinačkoj operaciji „Oluja” učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Vojna akcija „Oluja” ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju „Oluja” u toku, ali da nijesu bile „umiješane u planiranje ili izvođenje te operacije”. To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.

U maju 2007. Galbrajt je u intervjuu hrvatskoj televiziji rekao da vjeruje da su hrvatske vlasti bile umiješane u zločine.

„Niko ne može poreći da su se zločini nakon ‘Oluje’ dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba”, rekao je Galbrajt.

Dani tuge i sjećanja u Srbiji i RS

Manifestacijom „Dani tuge i sjećanja“, Republika Srpska i Srbija zajednički obilježavaju godišnjicu egzodusa Srba iz RSK.

Na Veterniku, nadomak Novog Sada, danas će se okupiti državni vrh Republike Srpske i Srbije, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, građani, kao i oni koji su i sami bili žrtve „Oluje“.

Biće služen parastos žrtvama „Oluje“, nakon čega će se prisutnima obratiti predsjednici Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić.

Predviđeno je da na ovom skupu govori i jedna osoba iz izbjegličke kolone 1995. godine, koja je još kao dijete napustila svoj dom i krenula put Srbije.

„Dani tuge i sjećanja“ biće obilježeni i u Banjaluci, Novom Gradu i na Petrovačkoj cesti.

Koordinator Dokumentaciono-informacuionog centra „Veritas“ za Republiku Srpsku Janko Velimirović rekao je novinarima da se na posljednjoj „Veritasovoj“ evidenciji nalaze imena 1.859 poginulih i nestalih Srba u toj akciji i poslije nje, od čega su 1.209 ili 65 odsto civili, među kojima je tri četvrtine bilo starijih od 60 godina.

On je izrazio i nezadovoljstvo zbog odsustva bilo kakvog procesuiranja za počinjene ratne zločine tokom i poslije „Oluje“.

Prema „Veritasovom“ programu obilježavanja 22 godine od stradanja Srba u „Oluji“, u subotu, 5. avgusta, u Banjaluci sa početkom u 9.30 časova predviđeno je polaganje vijenaca na spomenik stradalim Krajišnicima na dinari na Perduovom groblju, a parastos će biti služen u Hramu Hrista Spasitelja u 11.00 časova.

Tribina pod nazivom „Dani tuge i sjećanja“ biće održana u Narodnom pozorištu Republike srpske sa početkom u 12.00 časova.

U nedjelju, 6. avgusta, u Novom Gradu parastos stradalim Srbima biće služen u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla sa početkom u 10.00 časova, u 10.30 časova je prisluživanje svijeća na „mostu spasa“ i spuštanje vijenaca u rijeku Unu.

Istog dana u mjestu Svodna, gdje je hrvatska avijacija bombardovala kolone srpskih izbjeglica iz Krajine, biće služen parastos u mjesnoj Crkvi Svetog Save sa početkom u 11.30 časova, a u 12.00 časova je predviđeno polaganje vijenaca kod spomen-krsta.

U ponedjeljak, 7. avgusta, u mjestu Janjile, na Petrovačkoj cesti, gdje je, takođe, hrvatska avijacija bombardovala izbjegličke kolone, sa početkom u 11.00 časova biće služen parastos i polaganje vijenaca na spomen-krst.

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao „Dan pobjede“ i domovinske zahvalnosti za akciju „Oluja“.