Abazović u Budvi: Održivi razvoj tačka spajanja i pomirenja regiona

Ako postoji tema koja okuplja sve države Zapadnog Balkana i koja najlakše nalazi konsenzus, onda je to održivi razvoj. Svaki građanin, Crne Gore ili regiona želi čiste rijeke, čist vazduh, veću inkluziju, socijalnu pravdu, bolji životni standard i mogućnost da živi i stvara uslove koji postoje u Evropskoj uniji. Ako postoji tačka spajanja i pomirenja našeg regiona, neka to bude održivi razvoj i ciljevi koji su proklamovani kroz održivi razvoj, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović na Drugoj regionalnoj konferenciji „Održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“, u Budvi.

Kako je kazao, veliki je optimista kad je u pitanju Zapadni Balkan.

– Vjerujem da, u jednom trenutku, kada budemo doveli političke odnose na jedan korektan i prihvatljiv nivo, da će ovaj dio svijeta davati dobre i pozitivne signale Evropskoj uniji i biti primjer nekim drugim regijama kako treba da sarađujemo. Neka održivi razvoj i ova konferencija danas budu samo simboličko podstrekivanje da idemo ka tom cilju i nađemo modele kako konkretno u pojedinim segmentima da unapređujemo saradnju, poručio je Abazović.

Kako je istakao, mi smo promjena koju želimo da vidimo, i mi svi moramo da budemo aktivni sudionici globalnih procesa.

– Do 2030. imamo određeni broj ciljeva i siguran sam da ćemo u nekim segmentima uspjeti uprkos svemu, naročito kada je u pitanju energetska efikasnost. Svaka škola u Crnoj Gori mora biti energetski efikasna, pa i svaka javna institucija do 2030. To nisu komplikovani potezi al bi značajno uticali na svijest mlađih generacija i podstakli ove ciljeve o kojima govorimo, poručio je Abazović

Kako je kazao, održivi razvoj u percepciji prosječnog građanina CG se odnosio samo na ono što je zaštita prostora i životne sredine, međutim, održivi razvoj ne može da se segmentira, on zahtjeva krajnje integracioni pristup i odnosi se na sve sfere i sve sektore društva.

Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Peter Lundberg, istakao je važnost partnerstva i dijaloga za rešavanje složenosti održivog razvoja.

– Postizanje održivog razvoja je zadatak koji svi moramo da ispunimo. Klimatske promene, siromaštvo i nejednakosti su izazovi koji se protežu preko granica. I, ako izazovi prelaze granice, moramo da stvorimo prostor gde rešenja i znanje takođe nemaju granice. Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Crnoj Gori u dijeljenju odličnih do sada postignutih rezultata, ali i da napredujemo, jer je održivi razvoj igra u kojoj moramo uspjeti, zaključio je Lundberg.

Direktorka Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), Maja Handjiska-Trendafilova je ukazala da je današnja konferencija potvrdila povezanost procesa izgradnje snažne javne uprave i SDG ciljeva održivog razvoja.

– Misija i ciljevi ReSPA-e su upravo usmjereni na podršku vladama Zapadnog Balkana u izgradnji snažnih javnih uprava i time koreliraju sa SDG 16 (“Mir, pravda, jake institucije”). Današnji regionalni politički dijalog najvišeg nivoa otvorio je put konkretnijim akcijama vlada regiona u ispunjavanju SDG ciljeva gdje ReSPA zauzima jedinstvenu ulogu u podsticanju regionalne saradnje na svim nivoima i podršci vladama regiona u ostvarivanju principa dobre uprave. Nastavićemo da podržavamo Zapadni Balkan u ostvarivanju nacionalno prioritetnih ciljeva održivog razvoja koji se odnose na javnu upravu kroz konkretne instrumente podrške fokusirajući se na razmjenu znanja i jačanje administrativnih i političkih kapaciteta, posebno u oblastima koordinacije politika, koherentnosti i programa bolje regulative, kazala je Handjiska-Trendafilova.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Ingve Engstorm je ukazao da je Crna Gora u fazi procesa pristupanja koji zahtijeva kontinuirane napore u više oblasti, kao i uključivanje i saradnju između različitih aktera.

– Ovo podrazumijeva široki politički i društveni konsenzus o ključnim reformama u izgradnji zdravijeg, pravičnijeg i prosperitetnijeg društva. Zbog toga treba da usvojimo holistički pristup i da gradimo sinergije između sprovođenja ciljeva održivog razvoja i pregovora o pristupanju EU, naročito imajući u vidu ograničene finansijske resurse i administrativne kapacitete u svih šest zemalja Zapadnog Balkana, poručio je Engstorm.

Konferencijom, koja je bila prilika da predstavnici/ice zemalja regiona koje dijele iste specifičnosti i susreću se sa istim izazovima u sprovođenju politike održivog razvoja, razmjene iskustva, znanja i dobre prakse u ovoj oblasti i kreiraju platformu za saradnju u buduće, je moderirao Miloš Popović iz UN.