Ambasador Ruske Federacije Vladislav Maslenikov za IN4S: Vjerujem da rusko-crnogorska saradnja ima samo jedan smjer kretanja – gore, jer dolje nema kud

Ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori NJ.E. Vladislav V. Maslenikov u intervjuu za naš portal saopštio je da krivica za pogoršavanje odnosa između Rusije i Crne Gore nije na njihovoj strani.

On je istakao da su bilateralni odnosi pokvareni dominantno zbog glasne rusofobske kampanje koja je lansirana pri ulaska u NATO i nepromišljenog pridruživanja zvanične Podgorice antiruskim sankcijama EU za koje se ispostavilo da su bile uzaludne jer, kako je istakao, nisu ni na korak približile ulazak Crne Gore u ovu organizaciju.

Kakvu saradnju očekuje sa novom crnogorskom vladom, kada će se pojaviti na tržištu neka od ruskih vakcina protiv koronavirusa, te kako gleda na buduću saradnju zvanične Moskve i Podgorice, ali i o ostalom, pročitajte u intervjuu ruskog ambasadora u Crnoj Gori gospodina Vladislava Maslenikova za IN4S.

* Gospodine Ambasadore, na poziciji ste Ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori od 1. jula prošle godine. Kakvi su Vaši utisci o Crnoj Gori kao zemlji? Koliko ste imali prilike da obiđete Crnu Goru i upoznate njenu kulturu, tradiciju i slično?

Radim u Crnoj Gori već 15 mjeseci mada od kojih je, nažalost, 8 ispalo na period pandemije novog koronavirusa. Međutim to je već dovoljno da bi se formiralo doživljavanje Vaše izvanredno lijepe i veoma interesantne zemlje, njene bogate istorije i tradicija, veoma bliske Rusima kulture. Raditi ovdje je veoma zanimljivo, posebno sada, kada zemlja doživljava period važnih promjena, uključujući one vezane za mirovnu demokratsku promjenu vlasti.
Sasvim je jasno da uprkos nezadovoljavajućem stanju bilateralnih odnosa, koji su se značajno pogoršali polednjih nekoliko godina ne zbog naše krivice između naših naroda ostaje uzajamna simpatija i iskrena prijateljska osjećanja. I to naravno daje nam nadu na to da će naša saradnja biti postepeno podignuta na dostojanstveni nivo. Tu je, barem, očigledan zahtjev u crnogorskom društvu na kvalitetno poboljšavanje odnosa sa Rusijom.

* Ruska Federacija je prva zemlja u svijetu koja je pronašla vakcinu protiv koronavirusa „Sputnjik V“. Da li očekujete da će ova vakcina biti dostupna građanima Crne Gore i da li ste dobili određene inicijative od strane zvanične Podgorice po tom pitanju?

Zamah pandemije novog koronavirusa, od koga je trenutno obolelo već više od 48 miliona ljudi širom svijeta (od kojih je više od 1,8 miliona – u Rusiji), dobije na značaju zadatak pronalaženja vakcine i njenog masovnog primjenivanja. Avgusta o.g. u našoj zemlji bila je registrovana prva u svijetu vakcina protiv koronavirusa „Sputnjik V». Proteklih nekoliko mjeseci, vakcinu su već dobili desetine hiljada Rusa u grupi rizika ili oni koji su na „prednjem kraju“ borbe protiv epidemije: ljekari, radnici i učenici škola i visokoškolskih ustanova, čuvari javnog reda, vojna lica. Krajem 2020. – početkom 2021. godine u Rusiji se očekuje fazno masovno vakcinisanje stanovništva koje će obuhvatiti sve starosne grupe. Međutim, danas se može reći da lijek djeluje poprilično efikasno, formira održiv imunitet te je bezbjedan po zdravlje pacijenata. Želeo bih da posebno istaknem da je ruska vakcina već dobila priznanje od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Naime, tokom posjete Moskvi direktora za Evropu SZO Hansa Kljuge naglašeno je da SZO veoma cijeni napore Rusije u borbi protiv novog koronavirusa, veoma je cijenjen potencijal pronađene ruske vakcine, njena rezistentnost na njegove mutacije.

Sredinom oktobra u Rusiji je registrovana druga vakcina protiv koronavirusa „ЭpiVakKorona“, koju je razradio Novosibirski Državni naučni centar za virusologiju i bakteriologiju „Vektor“. Trenutno se testira treća vakcina. Za nas je sasvim jasno da je u uslovima „drugog talasa“ obolenja, koji je već obuhvatio Evropu, važno povjećati proizvodnju ruskih vakcina, osigurati njihovu dostupnost na domaćem tržištu zemlje, kao i, s obzirom na humanitarni aspekat, promovisati njihovu bržu isporuku u druge zemlje. Danas je rukovodstvo više od 30 država svijeta obratilo se ruskoj strani sa zahtjevom za dobijanje vakcine „Sputnjik V“. U neke zemlje – Belorusiju, Kazahstan vakcina je već stigla. Rusko rukovodstvo daje sve od sebe da u najkraćem mogućem roku odgovori na ove zahtjeve koji stižu od drugih naših stranih partnera za nabavku ruske vakcine. Prema prognozama Ruskog Fonda za direktne investicije (RFPI) 2020-2021. godina rusku vakcinu će dobiti oko milijardu ljudi u 30 zemalja, uključujući Indiju, UAE, Južnu Koreju, Japan, Grčku, Srbiju, Saudijsku Arabiju, Filipine. Očekuje se da će ovog decembra «Sputnjik V» stići u Mađarsku, u toku su pregovori o nabavci lijeka od strane Srbije. Međutim, mi smo savršeno svijesni zamaha pandemije i za nas je očigledno da potencijal samo ruske farmakološke industrije ne može da to udovoli. Stoga 30. oktobra Predsjednik Rusije Vladimir V. Putin pokrenuo je inicijativu o uspostavljanju proizvodnje ruske vakcine u drugim zemljama u kojima za to postoji odgovarajuća oprema. Ovaj rad je trenutno u toku, ruske nadležne institucije su spremne za to.

Što se tiče dostupnosti ruske vakcine za građane Crne Gore, to će, naravno, zavisiti od namjera rukovodstva vaše zemlje. Mi smo, na primjer, u okviru pomoći Ruske Federacije stranim zemljama predlagali odlazećoj Vladi Crne Gore da obezbjedi ruske PCR-testove za novi koronavirus, ali nikada nismo dobili odgovor. Čim stigne, izgleda, već od nove vlade vaše zemlje zahtjev za kupovinu ruske vakcine, mi ćemo biti spremni da ga razmotrimo.

* Rusija je tradicionalni istorijski prijatelj i saveznik Crne Gore. Kako biste mogli da ocijenite odnose zvanične Moskve i odlazeće Vlade Crne Gore?

Nekoliko puta sam čuo od nekih sagovornika u Podgorici nagoveštaje kao da su tradicionalne istorijske prijateljske veze između Rusije i Crne Gore samo jedna lijepa izreka. Međutim, moji brojni kontakti u različitim sferama crnogorskog društva pokazuju da to nije tako – Crnogorci, kao i Rusi stvarno neguju naše prijateljstvo koje broji više od 300 godina. Mnogi u Crnoj Gori žale zbog štete koju je nanijelo našim odnosima nepromišljeno pridruživanje Podgorice antiruskim sankcijama EU, koje nisu ni na korak približile vaš ulazak u ovu organizaciju, i pridruživanje NATO-u uz izazvanu glasnu rusofobsku kampanju. U poslednje vrijeme više puta čujemo poruke iz Podgorice o želji za poboljšavanjem odnosa sa našom zemljom. Međutim, nikada nismo vidjeli političku volju odlazeće vlade, bilo kakve konkretne aktivnosti usmjerene ka normalizaciji i daljem poboljšavanju tih odnosa. Nažalost, u jeku izborne kampanje, neki političari su ponovo pribjegli poprilično izmučenom mitu o ruskom miješanju u crnogorske poslove. Mada poslednje vrijeme očigledno je da ukoliko neko i pokušava da se miješa u proces formiranja nove vlasti u Crnoj Gori to sigurno nije Rusija. U svakom slučaju, vjerujem da rusko-crnogorska saradnja ima samo jedan smjer kretanja – gore, jer dolje već skoro nigdje. Može se, naravno, tapkati na mjestu, ali to teško da odgovara vašim i našim interesima.

* Održali ste zvanične sastanke sa mnogim predstavnicima nove parlamentarne većine. Kakve odnose očekujete od nove crnogorske vlade?

Već sam se sastao sa mnogim ključnim ličnostima i onim političkim snagama koje su dobile većinu po rezultatima parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 30. avgusta, a svi su moji sagovornici naglasili veliki interes Crne Gore u istinitom i kvalitetnom poboljšavanju bilateralnih odnosa između Moskve i Podgorice, što uliva optimizam. Razumije se, želimo mandataru gospodinu Zdravku Krivokapiću i njegovim partnerima po koaliciji uspjeh u što bržem formiranju nove vlade polazeći od interesa naroda Crne Gore i bez nametljivog miješanja spolja. Zatim ćemo, naravno, biti spremni da nastavimo zajedničko traganje za načinima i metodama oporavka i daljeg razvoja rusko-crnogorske saradnje na dobrobit naroda dveju zemalja.
Uzgred, koliko mi razumijemo, slična uputstva dobio je i novi Ambasador Crne Gore u Rusiji, gospodin Milorad Šćepanović od Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Dakle, ako govorimo o očuvanju spoljnopolitičkih prioriteta Podgorice pod novom vladom, nadamo se da je kvalitativno poboljšavanje saradnje sa našom zemljom jedan od njih ali to će se ovoga puta ono uobličiti u konkretna djela. Sa svoje strane smo spremni da djelujemo zajedno u tom pravcu. Mislim da u doba pandemije ostaju aktuelne takve tradicionalne sfere naše saradnje kao što su turizam, saobraćaj, obrazovanje, kultura. Robna razmjena između Rusije i Crne Gore za 10 mjeseci 2020. godine dostigla je skoro 6,9 miliona eura, to je za 30% manje nego u sličnom periodu 2019. godine, ali tu moramo da imamo u vidu pandemiju. Ruski izvoz u Crnu Goru čini 5,8 miliona eura, smanjen je samo za 10%. Dolazak turista iz Rusije iz očiglednih razloga značajno je opao pa, ipak, po rezultatima 10 mjeseci 2020. godine ovdje su boravili 8082 Rusa (šesto mjesto među strancima), koji su ostvarili ovdje skoro 30 hiljada noćenja (peto mjesto među stranim turistima).
Ruski investitori još uvjek pokazuju visoko interesovanje prema Crnoj Gori, u januaru-avgustu 2020. godine direktne investicije iz Rusije iznele su 42,5 miliona eura. To je treće mjesto poslije Kine i Italije. Međutim po svojim investicijama u nekretnine u Crnoj Gori za isti period – 14,4 miliona eura – Rusija čak uz značajni pad u poređenju sa 2019. godinom očuvala je prvo mjesto. Smatram da perspektive u domenu ekonomske saradnje i investicija postoje, imaćemo o čemu da pričamo sa novom vladom Crne Gore.

* Nedavno ste uručili jubilarne medalje članovima crnogorskih veteranskih organizacija SUBNOR i SOBNOR povodom 75. godišnjice Pobjede u Velikom Otadžbinskom ratu. Koje sve aktivnosti Ambasada Ruske Federacije u Crnoj Gori planira ubuduće?

Pandemija novog koronavirusa, nažalost, onemogućila je da se ispoštuje raspored planiranih sviječanosti u našoj zemlji povodom 75. godišnjice Pobjede u Velikom Otadžbinskom ratu 1941-1945. godine i oslobađenja evropskih zemalja od fašizma. Ona je uticala i na rad Ambasade, bili smo primorani da odgodimo planirano za maj o.g. sviječano dodeljivanje 42 medalje „75 godina Pobjede u Velikom Otadžbinskom ratu 1941-1945.“ veteranima Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a) na području bivše Jugoslavije. Međutim, sa velikim zadovoljstvom smo održali ovu ceremoniju kasnije, uz poštovanje svih sanitarno-epidemioloških zahtjeva koji su bili na snazi u Crnoj Gori u ovo teško vrijeme. 2. oktobra o.g. u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici bila je održana sviječana ceremonija dodeljivanja 20 jubilarnih medalja veteranima NOR-a – članovima veteranske organizacije Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNOR), a 5. oktobra o.g. 22 medalje u sviječanom ambijentu dodeljene su veteranima NOR-a – članovima veteranske organizacije Savez organizacija boraca NOR-a Crne Gore (SOBNOR).
Za nas je uručivanje medalja crnogorskim veteranima ogromna čast. I to je samo mala zahvalnost za njihovo pomaganje djelu zajedničke pobjede nad fašizmom. Mi u Rusiji se dobro sjećamo i poštujemo doprinos jugoslovenskih partizana antifašističkoj borbi, sjećamo se da je više od 40 hiljada stanovnika Crne Gore (a to je skoro 10% njenog tadašnjeg stanovništva) dalo svoje živote za slobodu Evrope. Nastavićemo i dalje da radimo na saradnji sa crnogorskim veteranskim organizacijama u cilju očuvanja istorijskog sjećanja na događaje iz Drugog svjetskog rata i spriječavanja falsifikovanja istorije. Smatramo da je to naš zajednički dug i obaveza. Što se tiče budućih planova Ambasade u Crnoj Gori, njih, nažalost, sada osujećuje drugi talas pandemije COVID-19, moramo da se prilagodimo ovim teškim uslovima da šire koristimo onlajn režim u našem radu.
Nadamo se da ćemo do kraja godine uspjeti da realizujemo zajedno sa rukovodstvom opštine Berane plan instaliranja u centralnom parku grada Berane biste maršala Sovjetskog Saveza Georgija Konstantinoviča Žukova, napravljenog u Rusiji u okviru projekta „Aleja Ruske Slave“. Bista će biti podignuta zajedno sa spomenikom poznatom heroju Crne Gore koji je poreklom iz ovih mjesta, kapetanu Aleksi Sajičiću, koji pokazao herojizam za vrijeme ruskog-japanskog rata početkom 20. stoleća. Koliko nam je poznato svi su pripremni radovi u opštini već završeni, trenutno usaglašavamo tehničke detalje.

* Dana 9. decembra 2019. godine u Parizu je održan samit „Normandijskog formata“. Tamo je usaglašeno 7 koraka koji su predviđeni da se realizuju do aprila 2020. godine. Kako komentarišete situaciju oko regulisanja krize u Donbasu danas?

Proces mirovnog regulisanja na istoku Ukrajine odmaknuo je toliko, koliko je to bilo moguće s obzirom na otvoreno sabotiranje od strane zvaničnog Kijeva. Uprkos aktivizaciji 2019. godine dijaloga u „Normandijskom formatu“ koji je ponovo potvrdio važnost Minskog kompleksa mjera, suštinski progres u realizaciji svojih obaveza po regulisanju od ukrajinske strane mi zasad ne vidimo.
Po rezultatima sastanka u Parizu Vladimira Putina, Vladimira Zelenskog, Emanuela Makrona n Angele Merkel 9. decembra 2019. godine bio je usvojen „Zajednički komjunike“ – svojevrsna obnovljena „mapa puta“ od sedam praktičkih koraka, čija realizacija može da približi strane konflikta mirovnom regulisanju. Nove mjere predviđale su potpuno i sveobuhvatno suzbijanje vatre, razradu i primjenivanje plana deminiranja, što konkretnije aktivnosti u domenu razdvajanja snaga i sredstava, ubrzavanje procesa razmjene zarobljenih lica po principu „svi na sve“, otvaranje novijih prelaza duž linije dodirivanja, dodjelivanje organima lokalne samouprave Donjecke i Luganske oblasti posebno definisanog statusa, kao i integrisanje „formule Štajenmajera“ u ukrajinsko zakonodavstvo.
Trenutno zbog nekonstruktivne pozicije Kijeva od sedam tački ispunjeno je samo dvije pa i onako djelimično: Kijev i Donbas sproveli su 2019-2020. godine razmjenu 234 zarobljenih lica te od jula o.g. primjenjuju režim prekida vatre, koji se generalno poštuje, međutim, pak, uz povremena kršenja s ukrajinske strane (u avgustu o.g. Specijalna posmatračka misija OEBS-a evidentirala je skoro 1600 gađanja).
Preostalih pet odluka Samita u Parizu ostaju nerealizovane i Kijev sa svoje strane prilaže maksimum napora da bi to tako i ostalo. Upečatljiv primjer je odluka od 15. jula o.g. Vrhovne Rade zemlje o održavanju 25. oktobra o.g. lokalnih izbora. Tako ukrajinski poslanici odredili su glasanje na čitavoj teritoriji Ukrajine, osim Donjecke i Luganske oblasti izjavivši da će izbori na ovim teritorijama biti dozvoljeni samo nakon što Kijev povrati potpunu kontrolu nad Donbasom, dok je to u suprotnosti s Minskim kompleksom mjera. Pored toga, iz političkog procesa bilo je isključeno skoro 500 hiljada ljudi.
Dijalogu ne doprinosi i diskriminatorska politika Kijeva prema Rusima i ruskojezičnim građanima Ukrajine, koja narušava čitav niz međunarodnih dokumenata, uključujući Konvenciju UNESKO-a o borbi protiv diskriminacije u domenu obrazovanja, Evropsku hartiju regionalnih jezika, zaključke Venecijanske komisije Savjeta Evrope, obaveze OEBS-a u domenu prava nacionalnih manjina.
Pri tome zvanični Kijev umjesto realizacije minskog Kompleksa mjera namjerno kritikuje i prinižava njegov značaj te neosnovano promoviše neophodnost saziva novog samita u okviru „Normandijskog formata“. Ruski stav po tom pitanju je sasvim jasan – održavanje novih sastanaka na najvišem nivou imalo bi smisla samo poslije realizacije svih Pariskih dogovora, koji bi mogli realno da daju vidljiv doprinos mirovnom regulisanju situacije na istoku Ukrajine. Sami po sebi sastanci na visokom nivou nisu dovoljni, ovdje je potrebna čvrsta volja ukrajinskog rukovodstva, zaključio je u intervjuu za IN4S Vladislav V. Maslenikov.