„Ambiciozni“ Šmit bi da „piše“ udžbenike istorije

Najava Kristijana Šmita da će se umiješati i u pisanje udžbenika istorije po mnogima je još jedan pokušaj prenosa nadležnosti i kršenje Ustava, a Ustav je jasan – obrazovanje je nadležnost entiteta.

Srbi kažu da i pod većim pritiscima nisu dozvolili da bude ugušen njihov nacionalni identitet koji je garant njihovog opstanka u BiH.

Nakon uplitanja u izborni proces i pitanja nepokretne imovine, bivši njemački ministar poljoprivrede sada bi da piše udžbenike, i to iz istorije. Ni više ni manje nego na prostoru na kome žive tri naroda sa dijametralnim sudbinama i čije rane nisu zaliječene ni 30 godina nakon rata.

Skandaloznom izjavom Šmit je pokazao da je laik koji malo zna o istoriji ovih prostora, ocjenjuje istoričar Draga Mastilović.

– Djeca moraju znati šta se desilo u Jasenovcu, na Kozari, ko su bili fašisti, antifašisti… Koji je narod najviše stradao od nacističke, fašističke i ustaške ideologije. Vidimo da se nacistička ideologija opet pojavljuje širom Evrope. Moraju znati da bi mogli propoznati o kakvom zlu se radi i na koji način i čemu se moraju oduprijeti – kaže Mastilović, prenosi RTRS.

Svojim dolaskom u BiH Šmit se pridružio onima koji decenijama kao na tacni serviraju ultimatume bez razumijevanja za okolnosti iz prošlosti. Većina zahtjeva bila je kreirana na štetu srpskog naroda.

– Pametnije bi bilo ćutati kada dolazite iz zemlje koja nema slavnu istoriju na ovim prostorima i koja je počinila strahovite zločine, a ne govoriti to narodu koji je te zločine preživio. To je apsurdno, bezobrazno i na granici da budete protjerani iz države – ističe politikolog Vojislav Savić.

Ustav je jasan – obrazovanje je u isključivoj nadležnosti eniteta.

Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić kaže da sadašnji udžbenici apsolutno ne vrijeđaju nikoga.

– Potpuno su činjenično napisani i zaista je važno što držimo do toga, za razliku od Federacije BiH gdje se nedavno pojavio i dodatak udžbeniku istorije u jednom od kantona koji na vrlo neadekvatan način i na neistinama temelji određena ratna dešavanja u BiH – dodaje Trivićeva.

Dok Šmit ima želju da se bavi obrazovanjem u BiH, zaboravlja da u zemlji iz koje dolazi svaka od saveznih država samostalno odlučuje o vlastitoj obrazovnoj politici.

– Možda ne bi bilo loše da iskoristim narednih mjesec dana da odem u Njemačku da predložim promjene programa tamo. Dođe turista i traži promjenu programa u Srpskoj, a kod njega u Njemačkoj koliko ima regiona toliko ima različitih programa, čak i iz istorije. Mislim da je ova izjava bila namijenjena onima koji žele to da čuju – kaže direktor Pedagoškog zavoda Republike Srpske Predrag Damjanović.

Izjave poput Šmitove pogoduju samo bošnjačkoj strani koja teži ka građanskoj, unitarnoj BiH. Iz Srpske upozoravaju da međunarodna zajednica i političko Sarajevo nastoje otimati dio po dio nacionalnog identiteta, bez kojeg, kažu, nema ni opstanka Srba u BiH.