Američki mediji: Na Balkanu mogući sukobi

Jedan dobro obaviješteni njemački zvaničnik (čije ime nije objavljeno), kada su ga pitali koja situacija u Evropi izaziva najviše problema, odgovorio je bez oklijevanja: Zapadni Balkan, tu vri nova kriza kako Turska i Rusija vrše spletke, piše američki novinar Volter Rasel Mid, a prenosi Vol strit žurnal (The Wall Street Journal).
Prema njegovom najgorem scenariju, Rusija i Turska će ohrabrivati svoje eksponente na Balkanu, Srbiju i Albaniju, da im pomognu u prekrajanju granica u reionu. Srpska vlada, uz rusku pomoć, mogla bi da anektira velike djelove Bosne naseljene etničkim Srbima. Turska podrška mogla bi da pomogne Albaniji da preduzme sličan manevar, ne samo na pretežno albanskom Kosovu, već i u Makedoniji, gde bi većina pripadnika znatne albanske manjine voljela da se ujedini sa matičnom zemljom.

Otkad pristalice stranaka koje se zalažu za Veliku Albaniju iskazuju pretenzije na neke teritorije koje se nalaze u Srbiji biće teško za dvije zemlje da se dogovore oko nove mape. Ali ni to nije nemoguć ishod, iako će ta ideja prije dati inspiraciju zlikovcu iz filma o Džejmsu Bondu nego nekom ministru spoljnih poslova. A broj onih koji žele da budu zlikovci iz filmova o Džejmcu Bondu je sve veća u spoljnoj politici.

Po riječima ovog njemačkog zvaničnika, ovo je realnost koja brine Njemačku. Situacija na Balkanu se raspleće, a Zapad mora da brine o više stvari, a ne samo o ruskom miješanju. Turska sve više postaje NINO (NATO samo po imenu) snaga, a uprkos velikim turskim sumnjama u odnosu na Rusiju, predsjednik Redžep Tajip Erdogan sve više sarađuje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Turska i Rusija su se zbližile zahvaljujući svom opozicionom stavu prema Njemačkoj i Evropskoj Uniji. U očima zapadnih sila, Rusi ne samo da mrze NATO, oni EU vide kao prepreku svojoj ulozi velike sile po pitanjima Evrope. I Turska se okrenula protiv EU i traži oslonac u sukobu protiv Njemačke i njenih saveznika u EU. „Kako Za Rusiju i Tursku mogućnost prouzrokovanja krizne situacije na Balkanu s relativno niskim rizikom i troškovima je suviše dobra da je propuste“ tvrdi američki novinar Rasel Mid.

Iz njegove perspektive, mogućnost članstva u EU za države kao što su Srbija, Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Bosna je učinila mnogo više nego bilo šta drugo da sačuva krhki mir na Zapadnom Balkanu. Svaka balkanska država bi radije bila članica EU nego saveznica Rusije ili Turske.

Ali nade u skoro učlanjenje u EU blijede. Evropa je izgubila Britaniju i imala teških momenata u sređivanju odnosa sa članicama kao što su Mađarska i Poljska. Dvadesetosmorka će uskoro biti dvadesetsedmorka. Članice EU nemaju veliku želju da prime 5 novih buntovnih država, koje će otežati upravljanje Unijom i očekivati finansijsku pomoć i to tada kada će postbreksitski budžet EU već biti rastegnut.

I Srbi i Albanci nagovještavaju da ako Zapad ode oni će gledati u pravcu istoka, a to će značiti pomjeranje ka nacionalističkoj agendi uz rusku i tursku pomoć.

Za EU nova runda balkanskog haosa će biti katastrofa: izbjeglice, kriminal, radikalizacija balkanskih muslimana, velike prilike za protivničke snage da steknu uticaj na troškove EU. I kako što to obično biva, EU ne smatra da može samostalno da upravlja Balkanom. SAD će morati da budu dio rešenja, kažu Njemci.

Hoće li SAD učestvovati u igri? Angažovanje u sukobima na dalekom Balkanu da bi se Njemačkoj olakšao život nije ono što Donald Tramp smatra idejom mudre spoljne politike. Čak ni atlantistički predsjednik kakav je bio Bil Klinton, borio se dvije godine da drži SAD van ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Rasel Mid navodi:

„Gospodin Tramp je vjerovatno više skeptičan kad je u pitanju intervencija na Balkanu, a mogućnost nove runde ratova na Balkanu posmatra krajnje rezervisano, onako kako je Barak Obama posmatrao sukob u Siriji. To bi bila velika greška.“

Ono što izbije na Balkanu neće osti tamo, a NATO i EU bi mogli da budu potreseni do krvi u slučaju nove runde balkanskog krvoprolića. Ta kriza ima potencijal da redefiniše odnose između SAD i EU u snjedećih nekoliko decenija.

Izgleda da je suština shvatanja spoljne politike gospodina Trampa da pusti saveznike da idu svojim putevima sledećih nekoliko decenija. Evropljani koji brinu za mir na Balkanu treba da misle o tome kako da ubijede sumnjičavu Bijelu kuću da se angažuje. Stari apeli na NATO solidarnost, odbranu slobode, strah od Rusije verovatno neće biti dovoljni. Tramp razmišlja o odredbama ugovora, a Berlin treba da misli o tome kako da ga dovede za sto.

Volter Rasel Mid je saradnik Hadson instituta (Hudson Institute), profesor spoljnih poslova na Bard koledžu (Bard College) i saradnik časopisa Američki interes (The American Interest)

izvor: The Wall Street Journal