Apel Univerzitetu Crne Gore

Obrazloženje

Putna infrastruktura u Crnoj Gori je u izuzetno lošem stanju. Međugradski prevozi još u gorem. Česti su zastoji, duga su čekanja, dešavaju se čak i potpune obustave saobraćaja. Zimi tome doprinose snjegovi, poledice i odroni, a ljeti gužve i evidentni uspjesi turističkih sezona.

Dolasci studenata na Cetinjski fakultet su mnogo teži i nepredviljiviji nego što su to dolasci na ostale fakultete. Redovnima i vanrednima studentima FCJK kašnjenja je preko glave. Ako se tu nešto ne promijeni plašim se da će se obeshrabriti i oni budući, entuzijastički nastrojeni studenti koji namjeravaju upisati FCJK-a. Ukoliko pak, ne daj Bože, dođe do pada motivacije i interesovanja, mladim ljudima se može nametnuti ona čuvena i još uvijek aktuelna rečenica: „Ulica je najjači fakultet“. A to ne bi nimalo bilo dobro.

U vremenima međusobnih obračuna kriminalnih klanova i borbi, što međunarodne, što crnogorske policije, protiv kriminalnih organizacija, naše ulice treba rasteretiti i fakultetskih ambicija i fakultetskih potencijala. Nadam se da se slažete s ovom konstatacijom.

Ruku na srce, ništa dobro nam ne donosi ni obrazovni sistem u kome se patriotizam snažno ispoljava samo na jednoj univerzitetskoj jedinici, bez obzira što se ta jednica nalazi u Prijestonici i državotvornom jezgru Crne Gore. Patriotizam nam je potreban svugdje. Moramo ga širiti iako je sve manje univerzitetskih šaltera gdje se za patriotizam obračunavaju bodovi prilikom studentskih konkurisanja i upisa na fakultete. I to se mora promijeniti.

Budimo nepristrasni. Nije u redu da samo profesori i studenti jedne univerzitetske jedinice uživaju privilegije patriotizma. Pružite šansu i ostalima. Nije patriotizam slobodna aktivnost koja se ispoljava u večernjim terminima prilikom gledanja TV dnevnika ili ispravnim glasanjem na izborima svake druge ili četvrte godine. Patriotizam je dužnost i obaveza. Zato završite sa volonterskim i honorisanim oblicima patriotizma. Uvedite patriotizam na velika vrata Univerziteta i njegovih nastavnih programa. Patriotizam treba bodovati po kriterijumima i modelima koji važe za bodovanje naučnih radova. Pod hitno su nam potrebne četiri patriotske citatne liste sa potkategorijama i težinskim koeficijentima. Tak tada ćemo dobiti pravu sliku o naučnim kapacitetima fakulteta.

Da bi se osvajalo i vrednovalo znanje ne samo iz patriotizma, već i iz bilo koje druge oblasti važno je pronaći prave učitelje. Potraga za elitnim učiteljima traje od kako je vijeka i svijeta, na svakom mjestu i u svakom dobu, od starogrčkih škola do Oksforda, Kembridža, Lomonosova, Jejla.

Zašto bi Crna Gora po tom pitanju predstavljala izuzetak. Samo slijepi ne vide da Crna Gora za učenje, nadograđivanje i usavršavanje svog beskompromisnog jezika patriotizma ima najrelevantnije profesorske kadrove baš na FCJK-u. Ne interesuje me čijom su voljom ili čijim propustom ti kadrovi stekli sumnjiva ili nesumnjiva univerzitetska zvanja. Kadrovi su tu. Država kadrove plaća. Država kadrove mora iskoristiti. Kadrovi ne služe za identifikaciju filmskih kadrova. Nijesu to tamo neke crne drvene klape koje najavljuju snimanja. Kadrovi su živi ljudi.

A iz iskustva živih ljudi iz naše davne prošlosti možemo izvući itekako važne pouke. „Eh da sam se ja u svoj vakat moga dokopat fakulteta druge bi mi tice pjevale” govorili su nam naši djedovi i pradjedovi kada smo upisivali fakultete.

„Stari Crnogorci“ su bili eksperti za crnogorski jezik. Nažalost, u to doba se nije ima gdje izučavat. FCJK se otvorio s velikim, velikim, velikim zakašnjenjem. „Stari Crnogorci“ su već bili iščezli, a sa njima su nestala znanja i vještine iz montenegristike. Odumiranjem predaka istanjio nam se i patriotizam. Sada se ukazala šansa da popravimo stvari. Iskoristimo je.

Kao Univerzitet omogućite kadrovima FCJK-a koji istražuju crnogorske staronahijsko-književno-jezičke standarde da naučna dostignuća do kojih su došli rašire preko svojih područnih odjeljenja na cipancijelu Crnu Goru. Ne interesuju me imena nastavnog osoblja koje će to uraditi. Nezavisno od toga jesu li im zvanja priznata u Novom Pazaru ili u Podgorci oni u suštini ostaju branioci i baštinici našeg jezika. Oni nam garantuju da ćemo savremena informatička znanja steći na svome jeziku. Od izuzetne je važnosti da u novu eru poluprovodničke elektronike, opšte digitalizacije, nano i biotehnologija, pristupimo zboreći svoj jezik.

Uostalom, kao nezavisna država u ustavnoj smo obavezi da čuvamo unikatnost jezika i svega što iz njega proizilazi. Niko nas u tome neće spriječiti. Sve dok se naš jezik potpuno ne osamostali, dok se ne dokaže kao samoodrživ, dok ne prohoda i predstavi se govornim prostorima od ulcinjskih pješčanih plaža do snjegova Durmitora organizovaćemo peticije, pisati apele i alarmirati domaću i međunarodnu javnost.

Ovaj, prvi po redu Apel Univerzitetu Crne Gore ima čast da svojom čvrsto stisnutom šakom, simbolom znate čega već, potpiše

Atanas Stupar predsjednik Nevladine organizacije NANAPRAJ (Naučno Nastavna Prava Jezika)

Žurnal