Atlas Grupa: 20 pitanja za guvernera CBCG Radoja Žugića

Pres služba Atlas Grupe postavila je 20 pitanja za guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića.

Da li je CBCG sedam godina davala pozitivno mišljenje na „E-commerc“ poslovanje Atlas banke?

Javnost Crne Gore i regiona, deponenti, klijenti, te akcionari Atlas i  IBM banke, a nadamo se i pravosudni organi Crne Gore, očekuju da dobiju odgovore od guvernera Centralne banke Crne Gore dr. Radoja Žugića na sljedeća pitanja vezana za postupke koje je on svojom odlukom i svojim potpisom inicirao protiv Atlas i IBM banke, istakli su oni.

Njihova pitanja prenosimo integralno:

1. Kako je moguće da i pored toga što su Atlas banka i njeni akcionari postupili prema nalazu i Rješenju CBCG iz 2017. godine i izvršili dokapitalizaciju od 10 miliona eura tokom 2017. i 2018. godine, ona i dalje nema adekvatne statističke parametre? Da li to znači da CBCG nije dobro odmjerila 2017. godine kada je donijela rješenje, ili nije očekivala da će dokapitalizacija uspjeti?

2. Zašto ponude koje su predložene od strane banaka i njihovih akcionara neposredno prije uvođenja privremene uprave, a sada i stečaja, nisu razmotrene od strane CBCG, iako su one evidentno vodile ka ozdravljenju ove dvije banke?

3. Kako banka koja ima konstantan rast depozita, neto operativni profit od kamata i naknada u iznosu od više od 11 miliona eura, 87 miliona eura u depozitima i potraživanjima od drugih banaka (više od 1/3 ukupne
imovine banke), te nikada nije bila u situaciji da ne može da isplati bilo kakvu obavezu, može biti proglašena za nesolvetnu upotrebom statističko – birokratskih metoda računovodstvene klasifikacije, a bez uzimanja u obzir prethodnog, odnosno realnog stanja?

4. Na bazi čega je uvedena privremena uprava kada Zakon o bankama u članu 120. kaže da mora biti kumulativno ispunjeno više preduslova za to, od čega je kako se vidi iz Rješenja CBCG ispunjen samo jedan?

5. Članom 129. stav 1. tačka 7. Zakona o bankama je propisano da se licenca – dozvola za rad oduzima u slučaju da je koeficijent solventnosti ispod ¼ od Zakonom predviđenih 10%, dakle 2,5%. Po kom osnovu je oduzeta dozvola za rad IBM Banci, gde je po nalazima poslednje kontrole CBCG taj koeficijent 4,65%, dakle samo nešto malo niži od dozvoljenih 5%?

6. Po kom osnovu je oduzeta dozvola za rad IBM banci uz obrazloženje da je imovina niža od obaveza te banke, ako je kontrola CBCG neposredno prije uvođenja privremene uprave konstatovala da je imovina za 2 miliona viša od obaveza te banke? Da li je neko nešto mijenjao u izvještajima u međuvremenu i ko?

7. U novembru 2018. IBM Banka je uputila prijedlog CBCG o tome da se obezbijedi dodatni kolateral u vrijednosti od 7 miliona evra za naplatu po rizičnim kreditima, te na taj način obezbijedi sasvim dovoljne
parametre za dalje funkcionisanje. Zašto CBCG nikada nije odgovorila niti razmotrila taj prijedlog?

8. Da li je postojao zakonski osnov za uvođenje privremene uprave u banke? Imajući u vidu da je uprava Banke ispoštovala sve mjere CBCG, kako je to navedeno u Izvještaju o kontroli iz novembra 2018. godine, ne samo da nije bilo zakonskih uslova za uvođenje privremene uprave Banci, već za to nijesu postojali ni logički opravdani razlozi.

9. Da li povjeravanje privremene uprave licu koje ne poznaje poslovne odnose i mehanizme poslovanja poslovne- komercijlane Banke može biti isključivo kontraproduktivno i direktno na štetu upravo klijenata i deponenata banke? Zašto za privremenog upravnika nije doveden bankar sa
komercijalnim iskustvom, a ne birokrata? Da li postoji namjera da se banka uništi i proda drugom licu po niskoj cijeni?

10. Kako Guverner i CBCG tumače odredbe Zakona o bankama da privremena uprava može da natjera postojeće akcionare da prodaju svoje akcije, a što je definisano članovima zakona o bankama od 127. pa nadalje.
Nezamislivo je da u pravno uređenom sistemu može natjerati da proda svoju imovinu, izuzev dobrovoljno ili sudskim putem?

11. Više navrata je u domaćoj štampi iznet slučaj tzv. E-komerca, odnosno kako je navedeno od strane istražnih organa pokušaja pranja novca od strane klijenata Atlas banke. Kako je CBCG u proteklih 7 godina, koliko je trajala saradnja Atlas banke sa privrednim društvima koja su osumnjičena za pranje novca, definisala takve aktivnosti u svojim kontrolnim izvještajima i šta je on kao Guverner preduzeo po tom pitanju, te kako je CBCG davala pozitivno mišljenje po ovom pitanju toliki niz godina?

12. Kakav je stav Guvernera u vezi činjenice da je isti revizor koji je vršio reviziju Atlas Banke, dao mišljenje sa rezervom na finansijske izvještaje Prve banke Crne Gore, u kojima se jasno navodi da je dato takvo mišljenje iz razloga što finansijski izveštaji nisu usklađeni sa  međunarodnim računovodstvenima standardima, a „Revizor se nije mogao
uvjeriti da li je ova banka u prethodnim periodima adekvatno primijenila računovodstvenu politiku vrednovanja stečene aktive, kao i efekte koje bi ovo pitanje moglo imati na njene finansijske iskaze za 2017. godinu.“?

Dakle, iz logike CBCG, ako se revizor uvjeri da postoji problem u banci u kojoj je očigledno sve transparentno, te je revizor mogao doći do bilo kakvih zaključaka, to može biti povod za privremenu upravu, a ukoliko on uopšte ne može da se uvjeri u tačnost finansijskih izvještaja, to ne može biti povod, što je samo po sebi evidentan nonsens.

13. Šta je učinila CBCG i njen Guverner po pitanju uplate novca iz slučaja Kaspia, gdje su sredstva zaplijenjena sa računa Atlas banke uplaćena na račun firme (kod Prve banke CG) koja je jedna od firmi pod istragom za pranje novca, a vezano za dobro poznatu aferu na Malti, gdje je čak likvidiran i jedan novinar, o čemu je štampa širom Evrope pisala.
Da li je CBCG aktivirala mehanizme za kontrolu pranja novca u ovom slučaju i izvršila kontrolu Prve banke CG?

14. Da li je tačno da CBCG ni do današnjeg dana nije utvrdila vrijednost nedostajućih sopstvenih sredstava, kroz utvrđenje akumuliranih gubitaka Atlas Banke, što je osnovni preduslov za određivanje bilo kakvih mjera, uključujući privremenu upravu?

15. Da li je tačno da je u postupku donošenja Rješenja o uvođenju privremenih mjera, CBCG nije omogućila vlasnicima i upravi banaka, da učestvuju u postupku i izjašnjavaju se o činjenicama značajnim za donošenje rješenja i rezultatima ispitnog postupka. Iz kog razloga je primijenjen hitan postupak, te na koji način to doprinosi stabilnosti bankarskog i moneteranog sistema?

16. Po kom osnovu je privremena uprava pokrenula prodaju dijela imovine Atlas banke u toku sprovođenja privremene uprave, ako je Zakonom upravo definisano da privremena uprava treba da očuva cjelovitost imovine
banke?

17. Prema informacijama koje kruže, pojedini deponenti banke su uspjeli da svoja sredstva prebace u druge banke iako traje tzv. moratorijum na plaćanja. Kako je to moguće i čija je to odgovornost? Da li će CBCG preduzeti mjere prema odgovornima i da li Guverner može da objavi listu ovih lica?

18. Da li je tačno da je privremena uprava u Atlas Banci protivzakonito ušla u tuđe prostorije i popisivala imovinu drugih lica, za koju su navodno mislili da se radi o imovini banke, bez bilo kakve prethodne provjere, a odnosi se na umjetnička dijela? Da li je protiv odgovornih lica za ovu zloupotrebu podneta prijava?

19. Zašto nije prihvaćen prijedlog akcionara Atlas banke da se uprava koja je vršila funkciju do uvođenja privremene uprave vrati u banku u savjetodavnoj funkciji u cilju očuvanja stabilnosti banke i povjerenja deponenata i klijenata banke, te nastavka nesmetanog normalnog poslovanja i u periodu privremene uprave?

20. Da li g. Žugić misli da podnese ostavku zbog nezakonitih radnji vezanih za ove dvije banke?