Bahaćenje državnim novcem: Đukanović samovoljno letio u Ženevu, njegovo okruženje uporno ćuti

Državni avion sa crnogorskom delegacijom na čelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem sletio je i više sati boravio u Ženevi 6. marta 2019. godine na povratku iz Brisela za Podgoricu, bez dozvole Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore (GSV) koji odlučuje o upotrebi aviona, pokazuju podaci GSV, sa kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti.

U nalogu za let broj 11/19 koji je izdala tadašnja generalna sekretarka Nataša Pešić 26. februara 2019. godine, stoji da se Đukanoviću odobrava let na relaciji Podgorica-Brisel-Podgorica sa polaskom 5. marta u 9 časova i povratkom sljedećeg dana u 17 časova. Državni “lir džet 45” sletio je u Podgoricu oko 19.30.

Prema podacima mreže ADS-B Eksčejndž (Exchange), Đukanović je u Ženevi tog dana boravio blizu tri i po sata, nakon što se u Briselu sreo sa liderima EU i NATO, Donaldom Tuskom i Jensom Stoltenbergom i potom ručao sa zvaničnicima Evropske jevrejske asocijacije, koji su mu uručili nagradu “Kralj David”.

GSV i šef Avio servisa, Milutin Nikolić, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o neovlaštenom slijetanju državnog aviona i boravku u Ženevu, ko je to naložio, po kom osnovu i u koju svrhu, te ko je platio troškove slijetanja, boravka i polijetanja aviona.

Iz Đukanovićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje da li je on naredio kapetanu aviona da sleti u Ženevu i, ako jeste, zbog čega.

Nisu odgovorili ni šta je Đukanović radio u Ženevi još šest puta od januara 2019. do jula 2020. godine, u danima za koje ne postoje podaci o bilo kakvim njegovim zvaničnim aktivnostima u Švajcarskoj na sajtu predsjednik.me, njegovim nalozima na društvenim mrežama, niti u medijima.

Nije Đukanović 6. marta 2019. godine prvi put “svratio” u Švajcarsku na povratku iz Brisela.

Oko 16 časova avion sa Đukanovićem je poletio iz Brisela a sat kasnije sletio u – Cirih. Oko 19 časova poletio je iz Ciriha i stigao u Podgoricu oko 20.30, pokazuju podaci mreže ADS-B Eksčejndž (Exchange).

Za razliku od neovlašćenog slijetanja u Ženevu dva i po mjeseca kasnije, Đukanović je u Cirihu boravio “legalno”, vidi se iz naloga za let Nataše Pešić, njegove sadašnje savjetnice za odnose sa državnim organima. Ona mu je 10. decembra odobrila let na relaciji Podgorica-Brisel-Cirih-Podgorica. Međutim, koja je svrha njegovog boravka u Cirihu, “Vijestima” nije odgovoreno iz predsjednikovog kabineta.

Đukanović je još jednom, neobjašnjeno ali odobreno, “usput” sletio u Ženevu i tamo boravio oko šest sati, na proputovanju u Bratislavu 6. juna 2019. godine, gdje je učestvovao na konferenciji GLOBSEC u glavnom gradu Slovačke.

Pet dana kasnije, 11. juna 2019. godine, Đukanović je direktno iz Podgorice odletio za Ženevu i proveo tamo dva dana, dok ga je avion čekao na aerodromu, vidi se iz naloga bivše generalne sekretarke Nataše Pešić od 8. juna.

Još je jednom, 1. i 2. jula 2020. godine, predsjednik boravio u za sada tajnoj dvodnevnoj posjeti Ženevi, gdje je odletio državnim avionom.

Đukanović je “lir džetom 45” neobjašnjeno letio direktno za Ženevu i tamo boravio od par do desetak sati i 22. januara 2019, 4. marta 2020, i 12. marta iste godine, vidi se iz naloga bivše generalne sekretarke.

”Vijesti” su na osnovu podataka mreže ADS-B Eksčejndž (Exchange) utvrdile da je od juna 2016. do januara 2019. godine bilo još osam letova državnog aviona u Ženevu, a da u to vrijeme nije bilo podataka o zvaničnim aktivnostima bilo kog visokog crnogorskog zvaničnika u Švajcarsku.

Iz Đukanovićevog kabineta nije odgovoreno na pitanje “Vijesti” da li je u Ženevi i u Cirihu boravio privatno, a ako jeste, da li je nadoknadio budžetu troškove leta državnog aviona, i ako jeste koliko su oni iznosili za svaki pojedinačni let.

Nakon poraza na prošlogodišnjim izborima i formiranja Vlade Zdravka Krivokapića, predsjednik nije nijednom letio državnim avionom u Švajcarsku.

Dnevnik letova i dalje nedostupan javnosti

Procedura za korišćenje aviona počinje tako što šefovi države, Vlade ili parlamenta, koji imaju parvo da besplatno koriste avion za službene potrebe, ili drugi državni organi, koji tu uslugu plaćaju iz svog budžeta, dostavljaju GSV zahtjev za korišćenje aviona, u kojem navode datum i čas polaska i povratka, relaciju sa međuslijetanjima, svrhu putovanja i spisak putnika.

Generalni sekretar Vlade ocjenjuje opravdanost zahtjeva i daje odgovarajući nalog za let šefu Avio servisa, koji daje nalog kapetanu aviona, koji šefu mora da podnese izvještaj o svakom letu i troškovima, a šef Avio servisa podnosi generalnom sekretaru mjesečne i godišnje izvještaje sa spiskom svih troškova i računa za svaki let.

Zahtjevi državnih funkcionera za odobravanje leta nisu u dokumentaciji koja je dostavljena “Vijestima” po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

U Generalnom sekretarijatu tvrde da ne posjeduju dokumentaciju o letovima prije januara 2019. jer je navodno uništena “propisno ili nepropisno”, a sa dnevnika letjenja državnog aviona, koji vodi vođa vazduhoplova i koji se po propisima čuva trajno, nije skinuta oznaka tajnosti.

Sa dijela dokumentacije skinuta oznaka tajnosti

Sa dokumentacije o korišćenju državnog aviona u periodu od 22. novembra 2018. do 27. septembra 2021. godine – generalna sekretarka Žana Praščević Milačić skinula je ovog mjeseca oznaku tajnosti “interno”, koju je stavila Pešić, 1. marta 2019, a produžio njen nasljednik u Krivokapićevoj Vladi, Božo Milonjić.

To je prošle sedmice objavio novinarima premijer Zdravko Krivokapić, iako nije precizno pernio period u kome je dokumentacija postala dostupna javnosti.

Objelodanjivanje dokumenata je uslijedilo nakon dugogodišnje pravne borbe Mreže za afirmaciju nevladinog sektora i “Vijesti” da dođu do tih podataka, i preporuke Nacionalnog savjeta za borbu protiv visoke korupcije – na inicijativu šefice njegovog stručnog tima Vanje Ćalović Marković – da se ta oznaka tajnosti skine, koju je Vlada usvojila 17. novembra.

Podatke o letu državnog aviona od juna 2016. do marta 2020, koje je prikupila mreža ADS-B Exchange, sastavljena od organizacija i pojedinaca koji prate signal koji emituju avioni, iz kojih se može utvrditi maršruta i vrijeme trajanja leta, brzina i visina, te vrijeme njihovog boravka na tlu, “Vijestima” je ustupio Projekat izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP).

Hvale se samo jednom posjetom Đukanovića Ženevi

Da je Đukanović samo jednom boravio u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj može se zaključiti i iz objave na sajtu Vlade sa podacima o počasnom konzulu Crne Gore u toj zemlji, Reneu Štambahu. Osim posjeta bivšeg vicepremijera Zorana Pažina 2019. i bivšeg šefa parlamenta Ivana Brajovića 2018. godine, u rubrici “Zvanične posjete stoji još samo sljedeće:

”Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio je u Ženevi povodom učešća na Investicionom samitu globalnih lidera na temu “Investiranje u novoj eri globalizacije”, koji se održao u okviru UNCTAD Svjetskog investicionog foruma, 22-24. oktobra 2018”.

Ćalović-Marković: Je li se Đukanović sastajao sa fiktivnim vlasnicima svoje firme?

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković poručila je da crnogorska policija, tužilaštvo i tajne službe treba da u saradnji sa inostranim partnerima utvrde gdje se i s kim u Švajcarskoj tajno sastajao.

”Činjenica je da je Đukanović više puta putovao u Ženevu državnim avionom, iako tamo nije imao nikakvih zvaničnih obaveza. Podaci iz Pandora papira pokazuju da se upravo u Švajcarskoj nalazila kompanija koja je upravljala skrivenim trastovima Mila Đukanovića i njegovog sina. Zbog toga bi tužilaštvo i policija, ali i obavještajna služba, trebalo da kroz međunarodnu saradnju utvrde gdje je išao predsjednik države dok je boravio u Švajcarskoj. Posebno je važno utvrditi koja lica su bila sa njim prilikom posjete Ženevi, jer upravo te osobe mogu biti takozvani proksiji, odnosno fiktivni vlasnici njegove imovine”, rekla je ona “Vijestima”.

Ćalović Marković je kazala da je Đukanović dužan “da javnosti saopšti u koje svrhe je koristio državni avion i o trošku poreskih obveznika išao za Ženevu”.