Bojović: Na koji način je uopšte planirana reorganizacija tužilačke grane vlasti, s obzirom da se rukovodeći kadar, pokazao kao udarne pesnice odlazećeg režima?
1 min readNačina života u Crnoj Gori, prije dolaska Mila Đukanovića na vlast, ne sjeća se 324.000 njenih stanovnika, ili 52 odsto od ukupnog broja. Znači, više od polovine naših građana, prema rezultatima jednog od novijih istraživanja, imalo je manje od deset godina, ili se još nijesu bili ni rodili u januaru, davne ’89. godine, kada je grupa oko Mila i Aca Đukanovića, uličnim demonstracijama, nasilno došla na vlast, kazao je poslanik Demokratske narodne partije i koalicije Zabudućnost Crne Gore, Dragan Bojović i dodao:
„Zamislite tu sociološku, pa i socijalnu tragediju: da više od polovine građana, i to i onih koji su već u sredovječnim godinama, ne zna za drugačiju vlast od ove odlazeće kleptokratske vlasti Mila Đukanovića, koja je ojadila Crnu Goru. Imajući to na umu, zamislite onda koliki je značaj proteklih izbora, i ovog već izvjesnog izglasavanja nove, demokratske Vlade Crne Gore. Jer, ovdje nije riječ o pobjedi jedne političke opcije u odnosu na drugu, jedne koalicije ili jednog načina političkog mišljenja u odnosu na drugo, već o osvajanju slobode, o kreiranju uslova da Crna Gora konačno jednom postane slobodno, demokratsko društvo.“
On misli da je dobro što je u ekspozeu profesora Krivokapića više puta eksplicitno naglašena potreba za oslobađanjem zarobljenih institucija, za transparentnošću, za obezbjeđivanjem sloboda i prava svih građana. Neophodno je da se okončaju apsurdne i fingirane podjele u društvu, po etničkim, vjerskim, i inim osnovama, da se ukine mržnja koju je emanirala i dan danas emanira odlazeća vlast. Evo čuli smo i danas: dijele nas po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, dijele nas na četnike i partizane, zelenaše i bjelaše. Navikli su da šire mržnju i podjele među braćom, držeći pritom duboku ruke u bratske džepove. Neophodno je, dakle, ukinitu sve te lažne podjele, i odlučno se razračunati sa pljačkom, otimačinom, ličnim interesima i privatlukom koji su razarali supstancu ove države.
„Politika je javna djelatnost i izvorno cilj ove djelatnosti je definisan kao staranje o zajedničkom dobru građana. Državne institucije, po pretpostavci, postoje i stvaraju se da bi obezbijedile dobar život građanima, a ne da bi ih oni koji vladaju zloupotrebljavali u sopstvenu korist. Otuda izvorno, u svom teorijskom određenju, politika je posmatrana kao nerazdvojna od etike. Pogrešno je, dakle, misliti da je, kako se to danas obično tvrdi zahvaljujući uspostavljenoj endemskoj korupciji, politika „prljava“ djelatnost, koja apriori podrazumijeva obmanu, prevaru, manipulaciju“, istakao je Bojović.
On očekuje od nove Vlade da, zajedno sa njima, vrate politiku njenom izvornom značenju, i pokažu da bavljenje politikom treba i može da bude časna djelatnost koja podrazumijeva odgovornost za dobrobit države.
„To znači da se mora, i to je takođe dobro što je naglašeno u ovom ekspozeu, revitalizovati tradirani etički kodeks, onaj sistem vrijednosti, po kome je Crna Gora bila prepoznata među evropskim državama, a koji je odlazeće vlast sasvim urušila. U antici su postojale četiri kardinalne vrline: mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost. Marko Miljanov i naši preci su ih sublimirali u dvije: čojstvo i junaštvo. Državom treba da vladaju oni koji će svojim primjerom inkorporirati ove vrijednosti, koji će nastojati da budu najbolji. To „najbolji“ ne podrazumijeva nikakav ekskluzivitet, već onaj koji je prvi treba svima da služi. Biti najbolji ne podrazumijeva samo obrazovanje, stručnost, ekspertizu, iako je i to, naravno važno, da niste „multipraktik ministar“, kao pojedini tzv. „bijeli orlovi“ iz prethodnih saziva Vlada, što su promijenili sve moguće resore i ministrastva.
„Biti najbolji, dakle, ne znači samo stručnost, već ovo podrazumijeva, prije svega, biti čestit, pravedan, nekorumpiran. Jedino ko u potpunosti vlada sobom, može vladati državom. Ko se vodi sebičnim interesima i željom za bogatstvom, ne može vladati ni sobom, ni drugima. Očekujem da niko iz nove Vlade neće dobiti nadimak „deset posto,“ kao pojedini ministri iz prethodnih saziva. Ako se budemo, svi zajednički, vršeći vlast, držali ovih izvornih političko-etičkih načela, dakle, da nam je dobro zajednice, a ne sopstveni džepovi, najvažnije u našem javnom djelanju, onda se možemo nadati da ćemo doista učiniti društvo boljim, te da ćemo obezbijediti pretpostavke za prosperitet i bolju budućnost svih naših građana“, kazao je poslanik DNP i dodao:
„Solon, jedan od sedam antičkih mudraca, reformator i zakonodavac, koji je uveo demokratiju u Atini, a time i u evropsku civilizaciju u cjelini, rekao je, između ostalog, sljedeće: „Ako naučiš da slušaš, znaćeš i da vladaš.“ Našom zajednicom su dugo vladali oni koji su se izgubili u svom suvišku, u svojoj bahatosti, u svojoj nekontrolisanoj moći, koji su se hvalili time kako ne slušaju i ne poštuju svoje građane, i na taj način su, tom osionom vladavinom, sve nas doveli do ekonomskog, institucionalnog, socijalnog i aksiološkog sunovrata.“
Protekli izbori su, međutim, pokazali da je, uprkos ovoj iskvarenosti odlazeće vlasti ili baš zahvaljujući njoj, postignut izvjestan stepen demokratske zrelosti u našem društvu, da raznorodne koalicije, sa različitim, u nekim tačkama i divergentnim političkim programima, mogu da slušaju i čuju jedni druge, da mogu da se dogovore i pronađu zajedničke imenitelje u cilju spasavanja naše jedine zajedničke kuće, da možemo da podržimo Vladu koja možda ne ispunjava sve naše programske ciljeve i interese. I što je najvažnije, pokazali smo da smo spremni da slušamo i čujemo sopstvene građane. To je, već, samo po sebi, veoma važan korak ka dobrom upravljanju i ka slobodnom društvu.
Za kraj, Bojović je postavio par pitanja mandataru, gospodinu Krivokapiću:
„Na koji način i da li je uopšte planirana reorganizacija tužilačke grane vlasti, s obzirom da se rukovodeći kadar, pogotovu gospoda Stanković i Katnić, pokazali kao udarne pesnice odlazećeg režima? Isto važi i za sudsku vlast, iako znamo da je tu pozicija nešto komplikovanija, kakve predloge za reorganizaciju možemo očekivati na tom planu? I konačno, da li će biti reformisana, rasformirana, redefinisana Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja kao što svi znamo čini osnovnu polugu jednog totalitarnog sistema vladavine, uspostavljenog još ’45 godine, kroz tadašnju OZNU, pa UDBU, pa ANB, mijenjala su se samo imena, a sistem je ostao isti. Da li će doći do strukturalnih promjena u ovoj službi, ili samo personalnih? U ovoj tački sam saglasan sa gospodinom Nebojšom Medojevićem, premda ne dijelim njegove pojedine stavove, ali Demokratski front je u punom smislu demokratska organizacija i ne mislimo uniformno. Dakle, teško da reforme koje ste najavili u ekspozeu mogu biti ostvarene, ako ne dođe do radikalne promjene u ovoj sferi vlasti koja održava i čini motor autokratskog, antidemokratskog režima.“