Ćeranić: Hoće li prostor između Crnog i Jadranskog mora pripasti Istoku – Rusiji i Kini?

Piše: Predrag ĆERANIĆ

Izbori za predsjednika Rusije su svakako događaj koji je pomno praćen u mnogim dijelovima svijeta (iako su svi rezultat unaprijed znali), ali su u zapadnim centrima moći pravili planove kako da se Putinova pobjeda umanji.

Jednu od tih akcija vidjeli smo u Beogradu, gdje je Pjotr Nikitin, predstavnik Udruženja Ruskog demokratskog društva za opozicione medije u Srbiji izjavio da većina državljana Rusije koji su došli da glasaju na izborima za predsednika Rusije na biračko mesto broj 8267, u školi pri Ambasadi Rusije u Beogradu, neće glasati za sadašnjeg predsednika Vladimira Putina.

Nikitin je, inače, organizator većine protesta protiv ruskih vlasti u Beogradu.

„Odgovorno tvrdim da su maltene svi ljudi u redovima došli da glasaju protiv Putina, da glasaju za jednog od tri alternativna lažna kandidata, ali je bitno da nije Putin. Neki ljudi planiraju da pokvare glasački listić, da ga naprave nevažećim glasanjem za više kandidata na jednom listiću. U ovim redovima nećete naći nikoga ko podržava Putina“, rekao je Nikitin novinarima ispred biračkog mesta.

Dodao je da se sve odvija u sklopu akcije „Podne protiv Putina“. Međutim, slična akcija na biračkim mjestima odvija se i u drugim državama u koje su ruski državljani izbjegli nakon što je Rusija počela sa Specijalnom vojnom operacijom (SVO) u Ukrajini: u Jermeniji, Gruziji, Kazahstanu …

Ali, uzalud.

Nakon 100 odsto prebrojanih listića, aktuelni predsjednik Rusije je više nego ubjedljivo pobjedio sa preko 87 odsto osvojenih glasova, dok se rezultati njegovih oponenata kreću od 3,21 odsto do 4,30%. I, što je za Zapad poražavajuće, sva trojica (Nikolaj Haritonov – Komunistička partija RF, Vladislav Davankov – partija „Novi ljudi“, Leonid Slucki – LDPR) na patriotskoj su liniji, naročito povodom Specijalne vojne operacije.

Potezi SAD i njihovih evropskih saveznika doveli su do homogenizacije ruskog biračkog tijela, tako da je pobjeda Putina bila nesporna.

Dobrim dijelom, izbori su se odvijali elektronski i tako bili izloženi brojnim hakerskim napadima. Registrovano je i nekoliko napada na biračkim mjestima, na način da su biračke kutije bile zalivane bojom.

Nikitin je najavio da će nakon ruskih izbora uslijediti nova mobilizacija i nove operacije u Ukrajini.

Što se Ukrajine tiče, vidljiva je depresija kod onih koji je u kontinuitetu podržavaju vojno i finansijski.

Ukrajinska vojska nema municije, povlači se iz Donbasa – stavovi su čak i visokih zvaničnika.

Ukrajinu je, po svemu sudeći, Zapad pustio niz vodu. Na terenu je lako pronaći dokaze da je zaista tako.

Nakon zaposjedanja Avejevke, ruska vojska nezadrživo napreduje. U Avdejevki koristi koksaru za skladištenje municije i uopšte logistike, a s obzirom da je koksara na visinskoj tački koja dominira okolinom, upotrebljava se i za artiljerijsko djelovanje.

Bajka o „ruskim partizanima“ (jedinice sastavljene od etničkih Rusa) koji su za račun Ukrajine izveli napad u pravcu Belgoroda, tragično se završila. Preko 30 poginulih, 50 ranjenih, tri uništena tenka i 7 oklopnih vozila.

Sve u svemu, Rusi „krckaju“ ukrajinsku odbranu i veoma su blizu potpunog oslobađanja teritorije Donbasa, odnosno dijelova Ukrajine koji su pripojeni Rusiji.

U Republici Srpskoj vlast nije krila oduševljenje zbog ubjedljive Putinove pobjede.

„Pobjeda predsjednika Putina dočekana je s radošću i među srpskim narodom, jer u njemu vidi velikog državnika i prijatelja na kojeg se uvijek možemo osloniti i koji brine o našem narodu. Takođe, raduje nas što je ruski narod za svog lidera izabrao ozbiljnog, odgovornog i mudrog državnika, jer je to garancija da će se u današnjem svijetu održati tradicionalne vrijednosti i da neće postati mjesto u kojem samo odabrani mogu da odlučuju o svemu“ – napisao je predsjednik Srpske Dodik na društvenoj mreži Iks.

I raspoloženje srpskog naroda u Srbiji je nepodijeljeno.

Predizborne ankete rađene za potrebe ruskih medija, nedvosmisleno ukazuju da bi Srbi glasali za Putina. Najčešće obrazloženje koje su anketirani dali glasi da je Putin lider slobodnog svijeta.

I, opštepoznato, predsjednički izbori u Rusiji ne tiču se samo Rusije, već bezmalo cijelog svijeta. Izgleda da se i u vrhu svjetske finansijske elite, tj. u klubovima i okupljanjima skrivenim od očiju javnosti, a gdje se kreira geopolitika, mire sa tim da će naredni američki predsjednik biti Donald Tramp i da su spremne za političku ponudu Rusiji po kojoj bi potez od Crnog do Jadranskog mora pripao Istoku (ne samo Rusiji, već i Kini).

U tim krugovima se, ujedno, očekuje ruska invazija na Pridnjestrovlje, čime bi pomoć koja Ukrajini stiže sa Zapada bila onemogućena.

Ruku na srce, u američkom Kongresu to kao da i priželjkuju.

Izvor: Fakti