Crna Gora u vrijeme korone: Trudnice i porodilje ostale bez posla

Institucija ombudsmana samo na redovnoj fiksnoj telefoniji bilježi više od 100 poziva od početka pandemije korona virusa, dok je njihov broj na mobilnoj telefoniji još veći, a građani su se, između ostalog, žalili na otkaz ugovora o radu i nepoštovanje odredbe o zabrani otkaza tokom korišćenja trudničkog bolovanja i porodiljskog odsustva, kao i generalno na mjere samoizolacije, rekao je za Pobjedu zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.

Ombudsman je od druge polovine januara do sada po pritužbama formirao više od 270 predmeta, dok je, kaže Bjeković, daleko veći broj intervencija u smislu davanja savjeta, upućivanja na efikasna i djelotvorna pravna sredstva, posredovanje u komunikaciji sa drugim organima.

“Od polovine marta povećan je priliv predmeta koji se manje-više neposredno tiču privremenih mjera i postupaka tokom trajanja epidemije (samoizolacija, karantin, ograničenje kretanja, odvajanje od porodice, obezbjeđivanje egzitencijalnih potreba ljudi, kontinuitet funkcionisanja sistema zdravstvene i socijalne zaštite)”, precizirao je on.

Rad na predmetima, prema riječima Bjekovića, organizuju od kuće, do mjere koja to omogućava, a kada to traže specifičnosti posla, uz naložene ili preporučene mjere opreza (ograničeno prisustvo više osoba u istom prostoru, socijalna distanca, upotreba opreme i sredstava, provjetravanje, dezinfekcija prostorija i slično), službenicima ombudsmana stoje na raspolaganju i za rad u prostorijama institucije.

Bjeković je objasnio da pritužbe primaju elektronskim putem, telekomunikacionim sredstvima i redovnom poštom.

Neposredni rad sa strankama je obustavljen, ali su, naveo je on, otvorene dvije dodatne mobilne telefonske linije putem kojih institucija komunicira sa strankama i javnošću.

O svemu su obavijestili građane na veb sajtu i na vratima institucije, a građani se, prema njegovim riječima, obraćaju i putem elektronske pošte, uključujući i lične adrese i kontakte zaposlenih.

“Ovo je i, inače, bila karakteristika rada zaštintika, a u datim okolnostima ona je samo dobila na težini. Obraćanja se mahom odnose na socijalne uslove i primjenu sanitarno-zdravstvenih mjera, ali imamo i postupanje u oblasti radnih i službeničkih odnosa, opšte zdravstvene zaštite, imovinskih prava, statusnih prava građana, zaštite ranjivih grupa, kao i drugim pitanjima u vezi sa postupcima pred organima javne vlasti, odnosno organizacijama koje vrše javna ovlašćenja”, istakao je Bjeković.

Broj obraćanja građana je smanjen u odnosu na ranije, a ombudsman ističe da su pandemija i njeni rizici u velikoj mjeri promijenili i način rada, odnosno postupanja institucije.

“Kada kažemo obraćanja građana/ki onda mislimo na različite forme i zahtjeve stranaka, koje se kreću od čisto informativnih, pa do neposredne intervencije u određenoj oblasti. Možda su upravo pitanja i zahtjevi građana najbolji pokazatelj stanja u kom ljudska prava ne staju na medicinskim granicama pandemije, već opstaju i u ovako teškim i složenim situacijama”, ističe Bjeković za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, nije moguće govoriti samo o medicinskim implikacijama pandemije u situaciji kada ograničenja duboko zadiru u socijalni i ekonomski aspekt života zajednice, “pa ako hoćete i ostvarivanje građanskih i političkih prava”.

“Uostalom, ako se osvrnemo na set mjera i preporuka koje su donijete od nadležnog državnog tijela, vidjećete da se one ne odnose samo na pravila ponašanja u slučaju pandemije u smislu medicinskih standarda, već zadiru i u ekonomske, socijalne i druge mehanizme kojima se ublažava udar pandemije”, precizirao je on.

Kako dodaje, u protivnom, ako bi život u cjelosti stao, odnosno ako bismo sve sveli na zdravstvenu i medicinsku prevenciju, koja jeste prioritet, onda ostaje upitno ,,koga smo i za koje vrijeme poštedjeli bolesti u situaciji ako nema elementarnih uslova i sredstava za život, ako usljed posljedica pandemije izgubimo posao, ako ugasimo sve ekonomske resurse, ako izgubimo prijeko potrebnu društvenu stabilnost, ako izgubimo kontakt sa međunarodnom zajednicom, ako stigmatizujemo ugrožene ostavljajući ih na milost i nemilost našim predrasudama, zabludama i drugim diskriminatornim obrascima ponašanja“.

Siniša Bjeković kaže da mu se čini “da pomalo nedostaje razumijevanje uloge institucije“ kojom rukovodi, “naročito u ovim okolnostima“.

“Zbog toga se trudimo da dobijemo podatke i obavještenja koja su nam nasušna potreba u praćenju situacije i zaštiti ljudskih prava i sloboda. Svijet u uslovima pandemije nije zaboravio ljudska prava i mi u kontinuitetu dobijamo međunarodne smjernice, uputstva i preporuke za postupanje organa javne vlasti, ali i za postupanje ombudsmana u vanrednim situacijama”, rekao je on.

Ističe ,odgovoran odnos predsjednika opština Pljevlja, Berane i Bijelo Polje, te posebno glavnog grada Podgorica, koji ih je podrobno obavijestio o mjerama i radnjama koje se preduzimaju iz nadležnosti organa lokalne uprave i lokalne samouprave.

“One su primarno usmjerene na ranjive grupe (posebno starije i romsku populaciju), a u tu svrhu data nam je retrospektiva dosadašnjih mjera. Ovo je na neki način bio jedinstveni napor civilnog sektora koji nam je obezbijedio relevantne podatke i organa javne vlasti koji su nas podrobno obavijestili o mjerama koje se sprovode i želim i ovom prilikom da im se svima javno zahvalim na tome. Osim toga, želim zahvaliti na saradnji i dostavljenim obavještenjima Ministarstvu rada i socijalnog staranja, odnosno ustanovama socijalne zaštite sa kojima smo u kontaktu, kao i organizacijama koje zagovaraju prava LGBT osoba”, naveo je on.