Crna Gora živi na veresiju
Đetići, poput prvih komšija, takođe, žive na „vještačkim plućima“! Jer, poslije surove tranzicije, mnoge firme od mora do Durmitora nestale su sa lica zemlje, a one koje su u tom vremenu bile jake nekako su uspjele da opstanu. Međutim, najmanja i najstarija država na Balkanu, poput drugih u okruženju, grca u mnogim problemima i jedva čeka da je na noge podigne finansijska injekcija bez obzira na to odakle stiže.
Međutim, ne treba smetnuti sa uma da su od dolaska Žan Erik Pakea iz generalnog direktorata za proširenje EU prije dva dana (kao i mnogo puta do sada), od ljudi iz evropske centrale, Crnogorci imali pozamašnu korist. Ako ništa drugo, ono zbog lijepe poruke da će Brisel u narednih sedam godina „istresti“ 270 miliona evra za projekte koji bi trebalo da promijene sliku najmanje balkanske države. Doduše, ova sredstva neće biti potrošena u rekonstrukciju dotrajale infrastrukture, već će se potrošiti u razvoj zakonodavstva i institucija po standardima koje traži Evropska unija.
– To je deset odsto više nego u prošloj perspektivi. Ovo je pokazatelj da je Crna Gora dobro iskoristila ranija sredstva, ali da će ih imati i dalje, kako pregovarački proces bude odmicao – kazao je Pake.
Inače, od majskog referenduma 2006. godine Evropljani su u Crnu Goru uložili na desetine miliona evra u pravosuđe, pa iako se očigledno nije štedjelo, još nema presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou!
– Ali je tačno i da postoje očekivanja u Crnoj Gori, kao i partnera u Briselu, da se napori koji se ulažu u zakonodavstvo i institucije pretoče u konkretne rezultate i to u vidu presuda u oblasti organizovanog kriminala i korupcije što će, očekujem, biti značajna tema i tokom ove godine – kazao je Pake.
– Mi smo svjesni da Crna Gora koristi novac iz EU, međutim, i sama izdvaja sredstva kako bi uspostavila djelotvoran sistem pravosuđa. Zanimljivo je da Crna Gora dobija finansijsku pomoć Evropske unije od 1998. godine, koja je do danas premašila iznos od pola milijarde evra! Finansijsku pomoć iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u iznosu od 200 miliona evra već iskoristila, dok istovremeno teku pripreme za naredni finansijski period, do 2020. godine. Zasad se ova pomoć namjerava iskoristiti za popravku vodovodne mreže na Cetinju, uspostavljanje sistema osiguranja na primorju, ali i za finansiranje drugih infrastrukturnih projekata.
Najviše novca iz IPA programa se potrošilo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačanje administrativnih kapaciteta, unapređenje pravosudnog sistema, odnosno za sve one oblasti koje Evropska unija smatra da su od ključne važnosti za demokratizaciju Crne Gore. Kroz politiku solidarnosti, EU svake godine izdvaja značajna sredstva iz zajedničkog budžeta za pomoć manje razvijenim regionima i državama članicama. Međutim, određeni fondovi za razvoj EU namijenjeni su i državama koje nisu njene članice, kao što su države kandidati i potencijalni kandidati.
