Da li su greške sudija bile namjerne u predmetima protiv vođe „Kavčana“?

Podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u predmetima protv navodnog vođe „kavačkog klana“ Radoja Zvicera iniciralo je Specijalno državno tužilaštvo. Vrhovno državno tužilaštvo im je proslijedilo odluke Vrhovnog suda, kojim su ovi zahtjevi usvojeni, uz ocjenu da je zakon prekršen u korist okrivljenog.

Ipak, iz SDT- a, na čijem čelu je Vladimir Novović, danima ne odgovaraju na pitanja „Dana“ da li sumnjaju da je je postojala namjera za ovakvo postupanje i da li se bave provjerom odluka koje su išle u korist vođe „kavčana“.

Iz VDT-a su tom medijiu saopštili da su SDT, budući da su inicirali zahtjeve o odlukama suda, obavijestili o ishodu, uz napomenu da primjena ovog pravnog lijeka ne podrazumijeva postojanje elemenata krivičnog djela.

– Vrhovno državno tužilaštvo je odluke Vrhovnog suda proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, a imajući u vidu da su predmetni zahtjevi za zaštitu zakonitosti podnijeti od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, a na inicijativu Specijalnog državnog tužilaštva. Odluke Vrhovnog suda o zahtjevu za zaštitu zakonitosti odnose se na povredu zakona i ne pretpostavljaju postojanje elemenata bića krivičnog djela u radnjama sudija u odnosu na čije se odluke izjavljuje zahtjev za zaštitu zakonitosti. Reakcija Državnog tužilaštva neće izostati kad god postoje osnovi sumnje da je bilo ko izvršio krivično djelo, a državni tužioci će preduzeti sve neophodne mjere, u skladu sa zakonom, kako bi se zaštitili prava i interesi svih građana – saopštili su iz VDT-a.

U jednom od spornih slučajeva, Vrhovni sud je utvrdio da je nejasan i nelogičan zaključak vijeća Višeg suda u Podgorici da ne postoji osnovana sumnja da je imovina za koju je SDT predložilo zabranu korišćenja i rapolaganja pribavljena kriminalnom djelatnošću organizacije čiji je organizator Radoje Zvicer.

Napominju da je istražni sudija Višeg suda u Podgorici prvobitnim rješenjem odredio privremenu mjeru obezbjeđenja zabrane korišćenja i raspolaganja u odnosu na pet nepokretnosti u Podgorici zbog postojanja osnovane sumnje da je riječ o imovini koja je stečena kriminalnom djelatnošću.

– Međutim, krivično vijeće Višeg suda je u žalbenom postupku, koji je pokrenuo formalni vlasnik nekretnina, ukinulo privremenu mjeru koju je odredio istražni sudija – pojasnili su iz VDT- a odluku suda.

U drugom predmetu Vrhovni sud je ocijenio da je nejasno na osnovu čega su Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud odlučili da nema mjesta optužbi protiv pripadnika organizovane kriminalne grupe Radoja Zvicera, Milana Vujotića i Slobodana Kašćelana da su 2020.godine, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika druge organizovane kriminalne grupe, sada pokojnog Jovana Vukotića.

Iz Apelacionog suda Crne Gore „Danu“ je saopšteno da je Vrhovnom državnom tužilaštvu zakonom dato pravo da protiv pravnosnažnih sudskih odluka, bilo po sopstvenoj inicijativi, bilo na predlog zakonom ovlašćenih lica, Vrhovnom sudu Crne Gore podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti, kada god smatra da su za to ispunjeni zakonom propisani uslovi.

– Cilj Apelacionog suda Crne Gore je da donosi odluke najvišeg kvaliteta, u svemu u skladu sa zakonom, Ustavom i međunarodnim aktima i priznatim standardima, što apsolutno podrazumijeva i cilj ovog suda da garantuje jedinstvenu primjenu prava svima koji pred njega dolaze. Iz tog razloga, ovaj sud pozdravlja i podržava pravo svih učesnika u postupcima, pa i pravo Vrhovnog državnog tužilaštva, da se koriste zakonom propisanim pravnim ljekovima kako bi se još jednom provjerila ispravnost i zakonitost sudske odluke – saopštila je Danijela Vukčević, sudija portparol.

Naglasila je da i sam Apelacioni sud Crne Gore teži što većoj transparentnosti u svom radu, te da se nadaju da je to u prethodnom periodu i prepoznato.

– Podržavamo i pozdravljamo transparentnost rada Vrhovnog državnog tužilaštva, kao dijela pravosudnog sistema, pa i u dijelu objavljivanja ishoda postupaka po podnijetim zahtjevima za zaštitu zakonitosti, jer samo transparentno i odgovorno pravosuđe može biti garant jednake pravde za sve – istakla je Vukčević, piše „Dan“.