Đurić: Neophodan pritisak Brisela na Prištinu zbog ZSO
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je danas da smatra da je neophodan pritisak Brisela na Prištinu kako bi počela da ispunjava dogovor o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO), budući da je prošlo godinu dana od postizanja tog dogovora, prenosi Tanjug njegovu izjavu.
Zajednica srpskih opština čije je osnivanje dogovoreno u Briselu 2013. godine još uvijek nije stvorena zbog opstrukcija tzv. vlade Kosova koja ucjenjuje srpsku vladu da će dogovor biti ispunjen jedino ako Srbija prizna lažnu državu Kosovo. Prema sporazumu, ZSO je određena kao pravni subjekt definisan Statutom i trebala bi da ima Skupštinu, predsjednika, Savjet, Odbor, Upravu, Kancelariju za žalbe, Sjedište i sopstveni budžet koji će moći da finansira i Republika Srbija.
U sporazumu je predviđeno da Zajednica ima svoja obilježja, grb i zastavu, pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu, učešće u vlasništvu preduzeća.
Đurić je za RTS rekao da je Srbija svoj deo obaveza po tom pitanju sasvim sigurno izvršila.
„Politički sporazumi ne mogu da budu plod naknadne mašte, to što govore o ukidanju naših institucija, to ne piše ni u jednom papiru koji je usaglašen. Stalno izmišljaju nove ideje, umesto da konačno primenjuju ono na šta su se sami obavezali“, rekao je Đurić i dodao da se Srbija čvrsto drži onog što je dogovoreno.
Đurić je naveo i da uprkos političkim varnicama koje stalno dolaze iz Prištine dijalog ima važnu i korisnu ulogu, jer dok god se razgovara tenzije na terenu su manje, a manje su šanse i da ima nasilja.
„Od ovih varnica Edite Tahiri i Envera Hodžaja se ne živi, pa ni Albanci“, rekao je Đurić, ukazujući na veliku stopu nezaposlenosti na Kosovu i Metohiji, prenosi Tanjug.
Od 2013. godine nije učinjeno ništa da se osnuje ZSO. Sa druge strane, pritisci na srpsko i drugo nealbansko stanovništvo i dalje traju, smanjen je broj povratnika. Zadnji incident na KiM desio se prije samo par dana, kada je na grupu od 20 Srba otvorena vatra iz automatskog oružja, a juče je prijavljeno novo skrnavljenje manastira, kada su Albanci Manastir Svetog arhangela Gavrila u selu Buzovik kod Kosovske Vitine ponovo pretvorili u deponiju.