Dogodilo se prije 10 godina

Piše: Nikola Malović

Kakvo će nam biti novo ljeto? Da li će Nova 2025. biti srećna? Ne, neće. Biće teška i užasna, osim dvijema kategorijama, djeci i zaljubljenima

Postoji trenutak kada emocija ustukne pred racionalnošću, napisao sam krajem 2023. Budale su – definisao je Njegoš – s očima slijepe, koje vide, a zaludu vide. Koliko savremeni čovjek oba pola mora da bude površan pa da ne detektuje očigledne znake vremena? Može li svijet postati bolji dok se u globalnom komšiluku vode ratovi u kojima stare konvencije ne važe a pravila ne postoje? Koliko je potrebno frontova otvoriti pa da 31. decembra bez osjećaja da smo fariseji možemo da izgovorimo tu odvratnu zapadnjačku frazu Srećna Nova godina!

I da usred Božićnjeg posta guštamo meso u najluđoj noći?

Mi smo deboto pametniiji od zatucane crkve, kakvi postovi za Novu godinu, kakvi bakrači, sve će na kraju da se sredi, sve će biti dobro, porašće plate, mir će biti proglašen tamo gdje se zakuvalo, društvo će postati humanije i naša djeca imaće budućnost u kojoj svoje sve slabije znanje neće morati da prostituišu za šaku digitalnih koina.

Ako nemamo eshatološka promišljanja, na čemu onda baziramo vjeru u Srećnu Novu? Frazirati je dopušteno, društveno je prihvatljivo ljubiti se u ponoć i osmjehivati se, ali je to – skužavam se – sve degutantnije. Nade, dakako ima, ali je ona u sferi metafizike, budući da smo mi lično, na meni neshvatljiv način, valjda što smo kolektivno nikakvi, dozvolili da najgori dođu na mjesto najboljih, da unište zgradu u kojoj živimo, ulicu u kojoj živimo, grad u kome živimo, oblast, državu, poluostrvo, kontinent, sve okeane i planetu Zemlju.

Čovjek koji se svakog jutra ogleda u ogledalu ne opaža starenje, a vidi ga kad uporedi fotografije od prije tri, pet ili deset godina. Svi naši problemi od prije deset godina bili su tako mali jer smo bili za deset godina zdraviji, fizički i geopolitički, stoga nije loše, pomislio sam, pred godinu koja će biti punija ratova i patnje od svih koje srednja generacija pamti, u vrijeme ono kada je pod loncem za kuvanje glasačkih žaba bilo kudikamo manje podloženih drva.

Pazimo…

U januaru 2014. umro je bivši premijer Izraela Arijel Šaron. Ako ranije nismo, za proteklih smo 10 godina naučili kakve su suštinske veze Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Da li je Izrael jedna od država Sjedinjenih država? Nije. SAD su, geopolitičkom alhemijom, najveća izraelska država.

Protesti u Ukrajini počeli su pošto je predsjednik Viktor Janukovič odbio da potpiše sporazum o pridruživanju sa EU, zarad jačanja veza sa Rusijom. I tako je počela kriza koja je prerasla u Majdan, koji je prerastao u rat na ivici Trećeg svjetskog. Kum tog sukoba bio je – anaksios! – vaseljenski patrijarh Vartolomej, koji je priznao nekanonsku Pravoslavnu crkvu Ukrajine, te na taj način zabio nož u grudi kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi. I ne prestaje da rovari.

Svečanošću u Beogradskoj filharmoniji beogradski dnevni list „Politika” obilježio je 110 godina postojanja. Ovlašno listanje štampanog izdanja ili klik na elektronsko, danas nudi uvid do koje je mjere „Politika“ izlizala svoj nekad debeli cehovski obraz.

Februara 2014, društvena mreža Fejsbuk, obilježila je deset godina postojanja, sa više od 1,2 milijardi članova. Do danas je mreža izrasla u jedan od nadzornih udova Velikog Brata, koja pamti sve, otima, po dopuštenju vlasnika profila, sve fotografije, sve tekstove, sva sjećanja, arhivira ih, i trguje njima.

U Sočiju su svečano otvorene 22. Zimske olimpijske igre. Bilo je to na vremenskoj vododelnici spram pitanja jesu li Olimpijske igre kao pagansko poigrište uopšte potrebne civilizaciji koja ne izrasta direktno iz nasljeđa rimske kulture.

Belgijski parlament velikom većinom glasova odobrio je proširenje zakona o eutanaziji i na mlađe od 18 godina. Deset godina kasnije imamo u Evropi rasprave u parlamentima da li da se dozvoli postnatalni abortus, što je eugenistički eufemizam za legalno ubistvo novorođenčadi.

Marta 2014, na Krimu je održan referendum na kome se 96,6 odsto građana izjasnilo za prisajedinjenje Rusiji. Na to je da Krim ruski nosač aviona u Crnom moru stavljena je tačka.

NATO je aprila 2014, odlučio da obustavi civilnu i vojnu saradnju sa Rusijom, izjavio je generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen. Ne naivno, već ispitujući stanje stvari, Rusija je sve vrijeme željela da nema više suprotstavljenih polova. NATO je podvukao da suprotstavljeni polovi treba da postoje, ne samo zarad opstanka NATO-a, ne samo zarad opstanka američkog vojno-industrijskog kompleksa, već i zarad opstanka okultne zakulise.

Maja 2014, održan je referendum u dva regiona istočne Ukrajine, Donjeckom i Luganskom, na kome se oko 90 odsto glasača izjasnilo za nezavisnost te dvije bivše ukrajinske republike. Referendum nisu priznale kijevske vlasti i međunarodna zajednica.

U 18 gradova i opština u Srbiji proglašeno je vanredno stanje zbog višednevnih obilnih poplava i izlivanja rijeka, koje su izazvale klizišta i urušavanje brojnih kuća, putne i vodovodne infrastrukture i ogromnu materijalnu štetu. U Srbiji je proglašena trodnevna žalost zbog žrtava poplava. Deset godina kasnije imamo nove trodnevne žalosti, kad i priliku da vidimo kako je protok vremena na površinu izbacio rijeke loših, korumpiranih đaka – ubica.

Umro je književnik, akademik i prvi predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije, Dobrica Ćosić. Deset godina kasnije, pojavila se njegova „Knjiga o Titu“, svojevsna studija o ocu pseudonacije.

Umro je Vojćeh Jaruzelski, posljednji komunista na čelu Poljske. Poljska je danas član NATO-a, ogroman vojni i ljudski resurs, geografija puna rezervnih Slovena spremnih (?) za nastavak rata na Novom istočnom frontu.

EU je postigla sporazum kojim se omogućava gajenje genetski modifikovanih kultura na njenoj teritoriji. Za sporazum nije glasala samo Belgija. Prema tom sporazumu čak i članice EU koje su protiv uzgajanju GMO neće moći da zabrane tranzit tih kultura preko svoje teritorije. Deset godina kasnije dozvoljeno je da brašno od žitarica bude pomiješano u izvijesnom procentu s brašnom od insekata. Da je sve manje prve hrane, te da se generiše glad, vidi se tek s periodičnim odmacima.

Juna 2014, Evropska komisija zatražila je od Bugarske da suspenduje radove na izgradnji gasovoda Južni tok. Nema suverenosti u, per la finta suverenim državama. Postoje samo interesi Imperije. Ako se poklapaju sa interesima zaposjednutih entiteta – okej, a ako ne, tim gore po zaposjednute entitete. To će na svojoj koži najbolje da osjeti Njemačka 2022, kada ih je Imperija kojoj pripadaju ekonomski kastrirala odsijecajući im dotok jeftinog ruskog gasa kroz Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2.

Pokret Islamska država kontroliše veliki dio Sirije i postaje važan faktor u sirijskom građanskom ratu. Deset godina kasnije, očigledno zapadna tvorevina, Islamska država učestvuje u nečasnom padu režima Bašara el Asada.

Brojnim kulturnim i umjetničkim sadržajima u Sarajevu je počelo obilježavanje stote godišnjice atentata na prestolonasljednika Franca Ferdinanda. U čast obilježavanja tog događaja u Republici Srpskoj, u Višegradu, održane su brojne manifestacije kojima su prisustvovali najviši zvaničnici RS i Srbije. Sto deset godina kasnije, ne prestaju da se vode polemike je li Princip bio atentator ili heroj, umjesto da stvar bude jasna, ne samo s pogledom na mozaički mural u Andrićgradu, već i na pravnu zaostavštinu Rudolfa Cistlera koji je 1914. u procesu nakon atentata branio Mladu Bosnu.

Jula 2014, preminuo je glumac Bora Todorović. Nikola Simić će koji mjesec potom. Deset godina kasnije, s katalogom odlazaka slavnih, pitamo se čijim će to odlaskom deboto da se okonča jedna era? S notama koje su nam svima i dalje u ušesima, otišao je Oliver, Balašević, Bora Čorba, ali ih je i preostalo, kako muzičkih legendi, tako i glumačkih. Neka ih. Ima nečeg esencijalno važnog u tome da potraje djelo za života prepoznatih autora ili originalnih interpretatora.

Žan-Klod Junker, konzervativac imenovan za novog predsjednika Evropske komisije, izjavio je da se nijedna zemlja neće priključiti EU tokom njegovog petogodišnjeg mandata. Deset godina kasnije vidimo da je EU geopolitička zamka. Čini mi se da bi prva u šumu punu oštrih zamki-kljusa mogla svojom voljom da kao međed nabasa Crna Gora. Da li bi i Ukrajina? Moglo bi, ono što ostane od nje.

Avgusta 2014, ruska je Vlada uvela potpunu zabranu uvoza velikog broja prehrambenih proizvoda iz EU i SAD, kao odogovor na sankcije koje su Rusiji uvele zapadne zemlje zbog ukrajinske krize. Deset godina kasnije, mnogi poljoprivrednici iz Ruske Federacije likuju i blagosiljaju zapadne sankcije sve u 16, jer konačno mogu da plasiraju domaće proizvode.

Na prvim direktnim predsjedničkim izborima u Turskoj pobijedio je aktuelni premijer Redžep Tajip Erdogan. Deset godina kasnije, i nakon puča tokom kog u organizaciji Zapada umalo nije izgubio glavu, Ergogan je na zalasku. Sledeći demokratski nasljednik trebalo bi da bude manji sultan od Erdogana, manji oponent Kolektivnog zapada, time i veći neprijatelj Rusijskoj Federaciji.

Solomonska ostrva priznala su nezavisnost Kosova, čime je broj država koje su priznale Kosovo povećan na 108. Deset godina kasnije ko se još, u moru izdaja, sjeća ne samo nečasnog gesta Solomonskih ostrva, nego i broja našem srcu nenaklonjenih prava na postojanje?

Septembra 2014, na referendumu o nezavisnosti Škotske građani su sa 55,3 odsto glasova odlučili da ta zemlja ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva. U istom trenutku reklo bi se, a ne deset godina kasnije, da na bilo šta referendum može da utiče, ne bi ni bio raspisivan.

Oktobra 2014, u Beogradu je prekinuta fudbalska utakmica Srbija – Albanija pošto se „nad terenom pojavila letjelica na daljinsko upravljanje“ na koju je bilo zakačeno platno sa mapom velike Albanije s crnim dvoglavim orlom. Iz ove vijesti vidimo da imenica dron nije bila upotrijebljena još, prije deset godina, čak i kad se našla u centru skandala.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u Beograd gdje je bio počasni gost na vojnoj paradi „Korak pobednika” koja je organizovana povodom 70 godina od oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu. Deset godina kasnije, ne samo da nije bilo vojne parade, već ni Putin više ne bi bio dragi gost istoj vlasti. Zarad dodvoravanja Zapadu, u toku je revizija istorije.

Novembra 2014, srpska porodična slava uvrštena je u Registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa Uneska.

Haški sud je novembra 2014. odlučio da pusti Vojislava Šešelja na privremenu slobodu i on je stigao u Srbiju poslije 11 i po godina. Deset godina kasnije, Šešelj, Junak iz Haga, postao je oksimoronski ogromna pudlica na povocu svog političkog sina.

U Beograd je, u trodnevnu posjetu Srpskoj pravoslavnoj crkvi, doputovao ruski partijarh Kiril. Deset godina kasnije spekuliše se da bi upravo Beograd mogao da bude domaćin novog susreta ruskog patrijarha Kirila i pape Franciska. No što će uopšte rimski papa u Beogradu?

Decembra 2014. nijedna država članica EU nije podržala ruski predlog Rezolucije protiv veličanja nacizma u Generalnoj skupštini UN. Srbija je jedina zemlja u regionu koja je glasala za tu rezoluciju. Deset godina kasnije Srbija će nekolio puta glasati protiv sebe time što će potpisati deklaracije u kojima se osuđuje Rusija zbog rata u Ukrajini. Glasala je, dakle, za neonacizam. Ne jednom. O Crnoj Gori ne treba trošiti riječi.

Najmanje 3.419 ljudi poginulo je 2014. u pokušaju da preko Sredozemnog mora stigne do Evrope.

Anglikanska crkva je dobila prvu ženu biskupa pošto je Libi Lejn proglašena biskupom Stokporta, na sjeveru Engleske. Deset godina kasnije uvedena je imenica – biskupka. Kantenberijski nadbiskup Džastin Velbi podnio je ostavku zbog afere zlostavljanja dječaka u Anglikanskoj crkvi. Poglavar Anglikanske crkve je kralj, Čarls Treći, od koga je nadbiskup krajem 2024. zatražio dozvolu da se povuče.

Svrha.

Periodični presjeci služe da vidimo u kom pravcu odlazi nama znani svijet, a na osnovu upoređivanja istorijskih čestica od prije deset godina, sa stanjem stvari danas. Što je čitalac ovog teksta stariji, to više zapada u opasnost da bude ono što su stari latini zvali laudator temporis acti – hvalilac prošlih vremena. Nije sve bilo bolje prije 10 godina. Rečeno je na početku ovog ogleda da nikad nije bilo bolje maloj ali istorijski odabranoj grupi – mladima i zaljubljenima.

Inima, neka je pak Bog u pomoći.

Izvor: Pečat