Dokle će loša ekonomija da se prebija preko leđa građana

Predstavnici građanskog entiteta „Naše ognjište“, NVO „Matica Boke“ i NVO „Mogul“ iz Ulcinja u dvorcu Kralja Nikole u Baru predstavili su javnosti Deklaraciju o zaštiti privatne svojine kojim traže povlačenje seta zakonskih propisa koji zadiru u pravo imovine.

Deklaracija ima za cilj da se, kako se čulo, širokom akcijom građanskih udruženja otklone sistemski problemi i sveobuhvatno i zaštite privatna svojina, stečena prava i principi slobodnog tržišta, te da se trajno uklone svi pravni akti iz pravnog i institucionalnog sistema države koji predstavljaju pravno nasilje prema društvenim kategorijama vlasnika i investitora u Crnoj Gori.

Deklaraciju su nakon predstavljanja potpisali i predstavnici NVO Tivatska Antikorupcijska Inicijativa, NVO „Jaz i Mrčevo Polje“ i Građanska Alijansa, građani kao i brojni vlasnici privatne imovine čija su prava ugrožena širom Crne Gore.

Kako su poručili pokretači Deklaracije, tekst će biti dat na onlajn potpisivanje, a sa njim će nakon tog procesa biti upoznata međunarodna diplomatska predstavništva, evropske i američke pravosudne i državne institucije.

„O nama se govori da smo reketaši i neprijatelji države, a samo tražimo da živimo normalno i da sami valorizujemo svoju imovinu i da zbog toga nemamo probleme. Kroz izmjene zakona o eksproprijaciji dobili smo cijeli niz problema koje hoćemo da uvedemo u ovu Deklaraciju koja je osnov za našu saradnju sa društvenim i međunarodnim subjektima. Ovo je priča koja se tiče svakog čovjeka i regiona u državi. Spremni smo na krajnje napore i žrtve da uspijemo u ovome do kraja. Slična situacija se sprema za još 23 lokacije u Crnoj Gori prema planu za 2015. Naše ideje nijesu personalne promjene u Vladi i Skupštini, mi branimo pravo privatne svojine. Želimo da se donese planska dokumentacija za cijelu državu za narednih 50 godina“, rekao je Božidar Čarmak iz grupe „Naše ognjište“.

Predsjednik UO „Matice Boke“ Željko Komnenović rekao je da je u Crnoj Gori na sceni pokušaj pravnog nasilja države nad privatnom svojinom, a da je na ove pokušaje staljinističkih metoda prevođenja privatne imovine na primorju u državnu  odgovor – revolt i otpor. Komnenović je rekao da se pod plaštom javnog g interesa vlasnicima želi oduzeti zemlja na Plavom horizontu i u Buljarici kako bi se tamo gradile vile za prodaju i kondo hoteli.

„Država više nije servis građana, već su građani ovako servis državi.  Pokrenuli smo zbog toga zaštitu privatne svojine, zagarantovanu Ustavom. U drugom dijelu juna u Petrovcu imaćemo  tribinu o eksproprijaciji“, rekao je Komnenović podsjećajući na uspješnu tribinu Matice Boke u Tivtu, nakon čega je povučen iz procedure predlog Zakona o morskom dobru.

Ambra Deklić, nasljednica porodice Zuber-Gregović, rekla je da su je veoma uznemirila saznanja o ovim aktivnostima Vlade za koje je čula prije tri mjeseca, ukazujući da su takve namjere prijetnja građanima.

„Deklaracija je veoma pozitivan primjer koji podržava prava privatne svojine,  slobodne volje, građanstva  i konsenzusa. Vlada mora transparentno da se ponaša, ovakve poteze će motriti međunarodna zajednica“, rekla je Deklićeva.

Ističući da je ovo zajednička priča i primorja i centra i sjevera Crne Gore, Dragan Šepelj iz „Našeg ognjišta“ rekao je da se direktno uključio u ove proteste kad je vidio šta sve donose nova zakonska rješenja, koja je ocijenio kao krajnje nedobronamjerna. „Sve se pokriva javnim interesom, a sve rade sestra i dva brata u cijelom procesu. Mi ovdje i ovako želimo da sačuvamo osnovna ljudska prava koja u zemljama sa jakim pravnim sistemima uživaju zaštitu stotinama godina. Ovo je naša  objava kojom se kaže dosta pravnom nasilju“, istakao je Šepelj.

Poslanik Dritan Abazović je rekao da je izuzetno pozitivna stvar što su se u odbrani univerzalnih vrijednosti okupili ljudi iz svih primorskih gradova. „Žalosna je  zemlja čiji su građani sa svojom skromnom imovinom žiranti loših vladinih politika. Čitav set zakona je skrojen da se loša ekonomska situacija prebije preko leđa građana. Mi u Ulcinju imamo ogromnih problema sa restitucijom,  propada 18.000 stabala maslina jer država ne  želi da ih vrati stvarnim vlasnicima. Ima li preče obaveze države nego da obogati svoje građane? Ovo što se sada sprema za Buljaricu nije nikako iz socijalnih rasloga, da se učini građanima. Cilj ove deklaracije je da se iskaže javni građanski bunt jer se nepravdom ne mogu ispravljati greške. Kako se može utvrđivati javni interes da bi se gradile vile i hoteli“, rekao je Abazović.

Poslanik u Skupštini Crne Gore Jelisava Kalezić pitala je zašto Vlada i država žele da budu posrednici između dva privatnika. „Jasno je da ovo nisu čista posla, ali je neobjašnjivo. Pojam javnog interesa je kod nas zona sumraka. Zalažem se da se kod nas ne donese zakon o eksproprijaciji prije nego što se ne usvoji zakon o javnom interesu“, rekla je Kalezić.

 
Ivan Starčević iz Matice Boke rekao je da građani treba da budu svjesni da su oni poslodavci Vladi, i da je Vlada servis građana, a ne da su građani poslušnici Vlade. „Ovo što se sada radi na primorju očekuje uskoro i sjever“, rekao je Starčević.
 
„Trebamo se svi suprotstaviti ovakvom zakonu po kome Vlada izjednačava cijenu kvadrata zemlje u Buljarici sa Tološima“, rekla je Iva Pavlović iz Mreže žena Pokreta za promjene. „Naši preci nijesu zaradili ova imanja na drogi, prostituciji i nafti, več krvareći u rudnicima Amerike i mi čemo tu imovinu braniti tijelma, a zakon je na našoj strani. Nismo mi tako lagani kako to misle, da nas mogu pomicati sa naše zemlje“, rekao je  Ilija Vuković, predsjednika podružnice Matice Boke iz Paštrovića. „Ako ne daj Bože prođe ovaj zakon, svačija imovina je ugrožena. Ne smijemo da se plašimo, borimo se za svoju imovinu. Ovaj narod nije protiv države, volimo je mi više nego vlastodršci, ali, ne želimo da budemo isključeni iz pregovora o valorizaciji naše zemlje, želimo da pričamo o njenoj tržišnoj cijeni, a sada nam je država budzašto uzima.“ istakao je Ilija Bućin iz NVU „Jaz-Mrčevo polje“. Milodarka Novosel iz Podgorice govorila je o problemima svoje porodice sa eskproprisanjem njihovog imanja za potrebe gradnje autoputa.