DRI upozorava: Država nema opremu za uklanjanje naftnih mrlja
1 min readCrna Gora ima ograničene kapacitete za odgovor u slučaju iznenadnog zagađenja mora, a naročito u slučaju većeg zagađenja, što se odnosi i na materijalno-kadrovsku opremljenost, pokazala je preliminarna revizija Državne revizorske institucije (DRI). Iznenadna zagađenja se odnose ne samo na moguće havarije na naftnim platformama, što je ovih dana u fokusu zbog najave početka bušenja podmorja, već na sve događaje koji dovode do izlivanja opasnih materija u more. Materijalno-kadrovska opremljenost se odnosi na opremu koja je potrebna da bi se uklonile opasne materije iz mora, piše Dan.
DRI je identifikovala visok rizik zbog početka istražnih bušenja za eksploataciju nafte i gasa i kroz sprovedenu reviziju uspjeha “Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenjau Jadranskom moru” je uočila probleme i slabosti koji mogu ograničiti uspješnost sistema zaštite Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja.
U ovoj fazi revizije identifikovani su rizici koji preliminarno ukazuju i da nisu realizovane sve aktivnosti, preporuke i mjere zaštite životne sredine planirane Programom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, da nisu počele aktivnosti na izradi mape posebno osjetljivih područja crnogorske obalne zone (PSSA), kao i da opredjeljenja izražena u strateškim dokumentima nisu u adekvatnoj mjeri našla svoje mjesto u propisima koji su donošeni, čime bi se uspostavili i pravno obavezujući osnovi za njihovo sprovođenje.
Ovo je Danu saopštio član Senata DRI Branislav Radulović koji rukovodi revizijom uspjeha “Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru”, čiji je cilj da utvrdi da li su organi zaduženi za zaštitu Jadranskog mora od iznenadnog zagađenja adekvatno pripremljeni za efikasan odgovor. Predmetna revizija se sprovodi u okviru paralelne revizije uspjeha u kojoj su učestvovale sve vrhovne revizorske revizije iz šest zemalja koje izlaze na Jadransko more (Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora i Albanija).
U Crnoj Gori je, kako je kazao Radulović, okončana terenska revizija i pripremljen preliminarni izvještaj, koji će biti upućen subjektima na izjašnjenje tokom naredne sedmice.
Italijansko-ruski konzorcijum Eni i Novatek će započeti bušenje Jadrana 25. marta. To su prošle sedmice najavili iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) nakon čega su reagovale brojne ekološke i nevladine organizacije, kao i dio političkih partija, tražeći da se taj projekat zaustavi. DRI bi konačan izvještaj o reviziji trebalo da objavi nakon tog datuma, ali su zbog aktuelnosti i ozbiljnosti teme pristali da nam daju dio podataka iz preliminarnog izvještaja.
Subjekti revizije su bili: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva direktorat za pomorski saobraćaj, Ministarstvo održivog razvoja i turizma direktorat za klimatske promjene i mediteranske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanjalukama, područna jedinica Lučka kapetanija Bar i područna jedinica Lučka kapetanija Kotor, Inspektorat sigurnosti pomorske plovidbe, JP Morsko dobro i Uprava zaugljovodonike, dok su u okviru revizije obavljeni informativni razgovori sa predstavnicima Instituta za biologiju mora, Uprave policije, Sektor granične policije, Vojske, Mornarice CG, Luke Bar, Luke Kotor i Hemosana.
“Imajući u vidu da država Crna Gora još uvijek nije ratifikovala Protokol Barselonske konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja koje proizilazi iz istraživanja i iskorišćavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podmorja, kao ni transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo Direktive 2003/30/ EU od 12. juna 2013. godine o sigurnosti offshore operacija sa uljem i gasom, kao i činjenicu da Nacional ni plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata ni je u potpunosti operativan, DRI je identifikovala visok rizik zbog početka istražnih bušenja za ekspoloataciju nafte i gasa”, kazao je Radulović.
DRI će, kako je naglasio, u konačnom izvještaju, dati ocjenu stanja i preporučiti subjektima revizije da usvoje odgovarajuće metodologije o procjeni rizika i da razviju integrisan pristup upravljanju rizikom od zagađenja mora u cilju jačanja institucionalnih kapaciteta za zaštitu mora od iznenadnog zagađenja.
Intersanti smo mi po svim osnova,evo prije neki dan se objavila vijest o ponovnom bušenju u Teritorijalnim vodma Crne Gore ,niko od organizacija za zštitu sredine ni riječi,ovdje na portlau, isto tako nema ni pomena o bilo kakvom neslaganju,pitam se zšto?Da li je prdhodna Vlada koja je bila imala išta od tih sredtsva za sprečevanje takozvnog izlivanja nafte na bušotini ako se pojava,ko snosi posledice po okolinu i prirodne resurse i na kraju, kako bi se sve to odrazilo na okolinu.Nije Jadarn ni Vladin ni samo Crne Gore ,nema čvrstih graica koje mogu spriječiti izlivanje u more i naprviti štetu čitavamo predjelu.Štao ako se desi izlijevanje kako bi reagovala susjedna Hrvatska,i stotinu drugoh pitanja?
Jedno vrijem su se u Brau okupljali protesti protiv tog istraživanja,više ih nema,zašto,nemamo svijest o bilo čemu sem strnačke pripadnosti i pozicioniranja za ovog ili onog političara!
Dražava bi trebala i to odmah da saopšti sve ugovore koje je predhodna Vlada potpisala i sve što sa time ide,međutim to neke nazovi političare koji se pojavnjuju svaki dan da prijavljuju neki prljvi veš za koji oni misleda je prljav, a o oavkvi stvrima se ćuti,To je stvar kulture naroda koji ili sve vid pozitivno ili sve negativno:Dobro bi bilo za Crnu Goru da se nafta prinađe u svakom lsučaju,ali svedrugo bi trebalo objansiti razjasniti a ne samo dobit,gdj su sada te NV organizacije Zelenih kojima bi to trebal biti osnovan aktivnos.Razgovri ovakve vrste su potrebni itekako u Skupštini,ali treba neko da ih povede,KO?
https://www.ted.com/talks/carl_safina_the_oil_spill_s_unseen_villains_and_victims/transcript?language=sr
Mošda ovo nije najbolji primejr ali je preveden pa sam ga za to postvio,jer u svakom dopisu svako ima sneki svoj interes od zelene magije i CO2 mafije pa sve redom ,ali moramo imati svijet što je za nas najbolje a što nam donosi štetu!
.webp