Ekonomista iz Beča Gašper Kržič: Pandemija mijenja oblik poslovanja

Tri su opšta zapažanja o poslovnom raspoloženju:

* Prvo je da kompanije nisu krive za krizu. Za razliku od „dotkom“ krize u 2000-01. i financijske krize 2007-09, koje su nastale kao posljedica špekulativnog ponašanja, ovaj ekonomski šok je nalik više ratu ili cunamiju, gdje su sve žrtve zaista i zaslužile podršku.

* Drugo, većina tpreduzeća ušlo je u krizu u prilično solidnom stanju, rast zaposlenosti je bio u porastu, narudžbe su relativno pune, a svjetski trgovinski tokovi su opušteni.

* Treće, Kina je nakon nekoliko dana propasti na globalnom tržištu postupno otvorila neke tvornice i ukinula neke svoje mjere obustave. To govori u prilog oporavku u obliku slova V, ili u najboljem slučaju u obliku slova U.

Sada – četiri mjeseca poslije početka krize, nezaposlenost je velika, a firme se obraćaju vladama radi finansijske pomoći. Neke će firme bankrotirati i ako dobiju podršku vlade. Udio firmit koje odlaze iz posla snažno će uticati na povjerenje potrošača i imaće uticaj na oblik oporavka, kao i mogućnost drugog talasa bolesti nakon ukidanja ograničenja. Gledajući svijet poslije kovid-19 krize, ostaje da vidimo utvrđene trendove koji će se ubrzati.

Jedan od prevladavajućih trendova prije krize bio je dinamičan M&A posao, trenutne situacije mogu stvoriti puno prilika za korporativna preuzimanja i promjene strategije.

Kineska vlada može podržati svoje državne firme da izađu na globalno tržište kupovinom na primjer problematičnih automobilskih kompanija u Evropi. Cijena dionica Dajmlera manja je od polovine od one kada je Geely, kineski proizvođač automobila, kupio 10% udjela u 2018.

Automobilske firme takođe mogu vidjeti ponude tehnoloških kompanija koje bi željele poboljšati saradnju. Zdravije aerodromske firme, poput Katara i IAG-a, vlasnika Britiš Ervejza, mogu iskoristiti priliku od svojih bankrotiranih suparnika i pokušati kupiti i druge konkurente i preuzeti apsolutno vođstvo.

Privat equity firme, koji imaju novac ulagača, mogu početi otkupljivati dobavljače u raznim industrijama, svjesni da će, kada se potražnja vrati, takve firme vidjeti svoje prve plodove.

Velike korporacije počeće kupovati manje, a manje firme će se pokušati spojiti sa sličnim.

Globalni dobavljački lanci učinili su zapadne kompanije vrlo zavisnima o dobavljačima iz Kine. U svjetlu trgovinskog rata i drugih rizika od poremećaja poslovanja, mnoge su globalne firme smanjile zavisnost o Kini pronalazeći dobavljača drugdje u Aziji.

Ali akutni stadijum kineske krize kovid-19 jasno je pokazao koliko je Kina suštinska i dalje pružalac „inputa“ za takve tvornice drugdje u Aziji i širom svijeta.

Ono na šta firme trebaju paziti je da grade mrežu po svom izboru dobavljača izvan Kine, čak i ako to povećava troškove.  Vijetnam, Mjanmar, pa čak i Indija razmatrani su najcjelovitije.

U nekim industrijama (i zemljama) to može značiti vraćanje proizvodnje kući. To bi se moglo učiniti na ekonomičan način, jer razvijene zemlje imaju napredniju robotiku i nove pristupe proizvodnji. Kako su se IT koristili za stvaranje lanaca snabdijevanja, sada se mogu vratiti na regionalni nivo.

Izgradnja digitalnih veza bila je temelj za rast i prije krize, sada je postala svojstveni dio svakoga od nas i učinila nam da shvatimo da IT može ponuditi više nego što smo u početku mislili.

Najbolji primer je videokonferencijska kompanija Zum. Društvo je imalo ca.10 miliona korisnika u januaru 2020, većina ih je koristila za poslovne sastanke, sada nudi 200 miliona ljudi, ne samo na sastancima, već i s Tai Chi kursevima i drugim karantinskim internetskim predavanjima.

E-trgovina, još jedan živopisan primjer, postigla je nove visine jer se ljudi odluče da naruče putem interneta da ne bi bili izloženi virusu.

Maloprodaje su ispunile svoje ciljeve za korištenje mrežnih platformi postavljenih nekoliko godina unaprijed, što bi moglo ostati, jer su mnogi od nas ponovno otkrili prednosti i pogodnosti internetske kupovine.

Ovaj trend će biti dobra vijest za velike kompanije. Velike firme imaju bolji pristup tržištima kapitala što im daje dodatnu prednost u odnosu na manje konkurente.ma

A da i ne spominjem kako je država uopšteno spremnija za saradnju sa velikim firma, jer ih veličina i obično širok portfelj proizvoda čine lakšim. Imajte na umu da će neko vrijeme vlada trošiti najviše, prenosi RTRS.

Mnogo je više opipljivih trendova koje je pojačao kovid-19, i nadam se da će se oni razvijati na nabolje kada se kriza završi.

Pročitajte JOŠ:

Kod nas je „malo“ drugačije: „Specijalne jedinice“ sveštenika obilaze oboljele od korone u Rusiji