Enis efendija Burdžović: Islamska zajednica nije predmet potkusurivanja države sa SPC

Pomoćnik reisa Islamske zajednice Crne Gore za medije, Enis efendija Burdžović, poručio je da „Islamska zajednica ne želi da bude predmet potkusurivanja države sa Srpskom pravoslavnom crkvom, instaliranja Crnogorske pravoslavne crkve, sukoba između jedne vjerske zajednice i jedne, kako kažu prijatelji iz Srpske pravoslavne crkve, para crkve.“ On je to kazao osvrćući se na pitanje o zakonu o vjerskim zajednicama, na tribini “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, koju je u Bijelom Polju organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), prenose „Vijesti“.

-Dakle, da li mislite da Islamska zajednica treba da se postavi tu kao neko preko koga treba se nekome odbroje dani u Crnoj Gori. Naravno da ne. I naravno da Islamska zajednica ne pristaje da bude instrument toga a ono što je bitno jeste da je počelo da se radi na zakonu. A što se tiče zakona o vjerskim zajednicama što se tiče Vlade Crne Gore mi smo zadovoljni što je konačno neko počeo da se brine o nama, kao vjerskim zajednicama“, kazao je on.

Protojerej Gojko Perović je kazao da od Islamske zajednice niko ne očekuje da uopšte iskazuju svoj stav po pitanju ckrvene imovine, ali bi mogli da se slože oko sledećih stvari.

–Da li smo imali javnu raspravu o ovom zakonu, da li je napravljen dijalog sa vjerskim zajednicama i zašto one nisu uključene. Jasno je da ne postoji dobra namjera donosioca zakona, jer da je postojala uključili bi predstavnike vjerskih zajednica, kazao je Perović, dodajući da je neshvatljivo da Vlada donosi zakon o crkvama ne pitajući same vjernike.

Izvršni direktor Bjelopoljskog demokratskog centra Zdravko Janjušević je kazao da je jedan od načina borbe sa ekstremizmom i radikalizmom edukacija.

-Veoma je važno podizanje svijesti ljudi kako bi prepoznali radikalne organizacije i ideologije koje pozivaju na nasilje, zbog toga je rad sa sektorom obrazovanja izuzetno važan, kako bi se razvili i nastavni programi, jer je edukacija od izuzetne važnosti, kao i uloga medija i civilnih organizacija, rekao je on.

Novinar Sead Sadiković je kazao da su ekstremizam direktna posljedica ekstremizma i „da smo za ekstremizam krivi svi mi, osim ekstremista“.

-Oni su žrtve. To je takođe posledica jednog društva koje zovemo demokratskim, koji je možda najbolji od loših sistema vladanja ali svakako je loš, kazao je Sadiković.

Efendija Burdžović je podsjetio da u islamu nema mjesta ekstremizmu i radikalizmu.

-Ekstremizam može biti pripisan bilo kojoj vjeri, ali vjera u bilo kojem slučaju ne može biti optužena za motivisanje ektremizma, jer je u prirodi svake vjere da čovjek uspostavi mir sa uzvišenim Bogom, i nakon toga sa svima oko sebe, što je koncept svih objavljenih religija. Naveo je da ekstremizma i radikalizma u našem okruženju nema u mjeri u kojoj bi on predstavljao opasnost. U Crnoj Gori, posebno u Bijelom Polju, pri Islamskoj zajednici, čvorišta ekstremnih ideja ne mogu se naći u službenom, zvaničnom ispovijedanju i propovijedanju vjere, naglasio je on.

Napomenuo da je je ektremizam slabost čovjeka, jer onaj ko je jak nema potrebu da to čini.

-Vjerovanje u jednog Boga tri monoteističke religije je razlog da možemo da se okupimo oko nekog dobrog djela i da budemo djelatnici sile dobrote, kazao je efendija.

Protojerej Gojko Perović je kazao da su tri monoteističke religije “vjere jedne knjige”.

–Na iste ličnosti se odnosi svjedočanstvo naše vjere. Čovjek kojeg Muslimani zovu Ibrahim, Jevreji Abraham, a mi Avram, je jedan isti čovjek koji je bio prvi pravi primjer ekstremizma, bez kojeg je nemoguće zamisliti bilo koju religiju. Ekstremizam sam po sebi i radikalizam nisu dobri ako su nasilni, ali bez ekstremizma i radikalizma ne bi postojala ni jedna religija. Ni ekstremizam ni radikalizam sami po sebi nisu negativni pojmovi, kazao je Perović.

Novinar Sadiković je ukazao da ne treba preskakati priče o ekstremizmu kada je ova vlast protjerivala, progonila Muslimane ovoga kraja.

-Sada su u ovom kraju ugroženi Srbi. Je smo li mi majmuni? Šta smo mi, da se ova ista vlast igra sa nama, pitao je Sadiković.

On je podsjetio na “šamar” koji je dobio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u vidu odgovora vaseljenskog patrijarha Vartolomeja i pitao efendiju Burdžovića da prokomentariše ovaj događaj, imajući u vidi da se isto dešavalo Muslimanima prije 20 godina.Efendija Burdžović je kazao da poštuje odvojenost vjere od države i da smatra da težina državnog zakona može da bude obavezujuća u mjeri u kojoj je on pravedan.

–Svaku stvar i čovječiju riječ na zemlji drži njena pravednost, onoliko koliko je pravedna prema ljudima. Dakle, bez obzira da li je predsjednik ove države vjernik ili nevjernik, nebitno je, ili da li se deklarisao kao ateista ili neki privatni vjernik, to je stvar koja me ne dodiruje. Ono što me dodiruje je da Zakon o vjerskim zajednicama ima svojih dobrih stvari u smislu da je neko konačno počeo da razmišlja o vjerskim zajednicama od 70-ih godina, od kada datira zakon po kojem smo funkcionisali, kao država u kojoj nema ministarstva vjera, kazao je efendija.

On je objasnio da zakon sa druge strane ima mnogo manjkavosti, tendencija, mnogo nečega što podliježe kritici, što je za osudu.