Fejsbuk napunio 20 godina: Kako je fakultetska aplikacija za ocjenjivanje djevojaka promenila svijet

Prošlo je 20 godina od kada je Mark Zakerberg sa još nekoliko prijatelja na Harvardu pokrenuo mrežu “Thefacebook”. Od tada „Fejsbuk“ je postao globalni fenomen sa više od tri milijarde korisnika i mreža koja je zauvjek izmijenila društvo i odnose među ljudima.

Kad se priča o Fejsbuku nekako postoji osjećaj kao da je tu oduvijek. Kao da je teško zamisliti vrijeme kada ga nije bilo. Činjenica je da je prošlo 20 godina možda je najprimjetnija kada se pogleda da su svi oni najraniji korisnici sada mame, tate, zaposleni. Neki su čak i djedovi i babe.

Jednom riječju odrasli. Ili što bi klinci rekli – matorci.

Rijetko koja tehnološka inovacija je dovela do tektonskih promjena u društvu i javnom diskursu, uslovila čitav niz promjena ponašanja bilo da je u pitanju upoznavanje, druženje, informisanje, razmjena mišljenja…

Skromni počeci

Za sve ove godine i uz sve dobre i loše stvari koje je Fejsbuk donio, mnogi zaboravljaju da je sve počelo 2003. godine kao aplikacija za ocjenjivanje izgleda studentkinja na Harvardu.

Mark Zakerberg je uzeo inspiraciju od univerzitetskog papirnog vodiča “face book”, u kom su bile fotografije svih studenata i njihovi lični podaci.

„Fejsmeš“, kako se zvao, postao je hit preko noći. Za samo par sati imao je više od 22.000 pregleda. Naravno, uprava prestižnog univerziteta ga je vrlo brzo ugasila, a Zakerbergu je zaprijećeno izbacivanjem zbog, između ostalog, kršenja privatnosti (čudo jedno kako se neke stvari ne mijenjaju).

Ne želeći da odustane, 4. februara 2004. godine zajedno sa još četvori kolega, osnovao je “Fejsbuk”. Prvobitno, mreža je bila dostupna samo studentima Harvarda, ali je brzo obuhvatila univerzitete Kolumbija, Stanford i Jejl. Nije prošlo mnogo vremena dok se nije proširila na sve koledže „Lige bršljana

Postovanje, lajkovi, foloveri…

Konačno, 26. februara 2006. godine Facebook je lansiran za sve korisnike preko 13 godina. Iako nije bila prva društvena platforma za okupljanje ljudi (ta titula pripada „Majspejsu“), Facebook je bio drugačiji.

Bio je to začetak instant komunikacije – „tajmlajna“. I bio je zarazan. Da li mi je neko odgovorio na poslednji post? Koliko imam novih zahteva za prijatelje? Da li vas je zapratio/la momak ili devojka koji vam se dopadaju? Šta ako nije?

Koliki uticaj je ostavio na čitav socijalni diskurs govori i činjenica da je promijenio i sam jezik. „Lajkovi“, „poukovanje“, „foloveri“, pisanje na „volu“. Riječ godine 2009. bila je „unfriend“ (poništiti prijateljestvo).

Kako su godine prolazile, korisnici su se samo množili. Sada ih ima više od tri milijarde. Sticanje prijatelja se preselilo onlajn. Više niste morali da izađete napolje i sastanete se sa nekim. Iluzija prijateljstva nikada nije bila stvarnija.

Metaverzum i šta dalje

Facebook nije samo donio promjene kod svakog pojedinca. Kada imate milijarde na koje utičete, kolektivni efekat na masovnu komunikaciju nosi sa sobom posljedice na čitavo društvo koje je teško sagledati i razumjeti u potpunosti.

Širenje neprovjerenih informacija, lažnih vijesti i propagadnih poruka donijelo je novo doba i novu realnost u kojoj je vrlo često teško razlučiti šta je stvarno, a šta izmišljeno.

Jedna konstanta Fejsbuk jeste Mark Zakerberg. Mnogi osnivači velikih tehnoloških firmi iz 90-ih i 2000-ih su se povukli sa svojih pozicija.

„Zak“, sa druge strane, i dalje čvrsto drži uzde i nema namjeru skoro da ih pusti. Pravi ozbiljne dugoročne planove za Fejsbuk i ne odustaje od ideje „metaverzuma“ – neke vrste virtuelnog života.

Ali to nije sve! Prošle nedjelje otkrio je veliki plan razvoja opšte vještačke inteligencije – one koja bi mogla sama da razmišlja. A kada do toga dođe, sa sjetom ćemo se sjećati kako smo „lajkovali“ i pisali gluposti na zidu.