(FOTO/VIDEO) „Ako laže koza, ne laže rog“: Ada Bojana se uništava, a svi bježe od odgovornosti

Portal IN4S je već pisao o uništavanju jednog od najljepših turističkih destinacija, neodgovornosti države i lokalne samouprave, tj. apsolutnoj nezainteresovanosti za rješavanje problema sa kojima se mještani najjužnijeg crnogorskog grada suočavaju.

Ono što posebno ističemo ovoga puta jeste još jedno izbjegavanje odgovornosti za urađeno.

Na fotografijama koje objavljujemo se nalaze satelitski snimci Ada Bojane, ušća rijeke u Jadransko more, iz 2007. i 2020. godine. I laicima je jasno, na prvi pogled, koliki je stepen uništenja eko sistema ove oaze.

Ovim povodom smo kontaktiralli tri relevantne adrese kako bismo dobili komentar. Postavili smo sljedeća pitanja:

• Zašto se ušće Bojane ne produbljuje, a koje je toliko plitko da se lokalni ribari redovno nasukaju kada prolaze čamcima?
• Koliko je dobit države od prodaje pijeska koji se eksploatiše sa ovog bisera turizma? Polazimo od pretpostavke da država prihoduje ogromne sume novca kada je važnije pijesak prodavati građevinskim firmama nego očuvati eko sistem Ada Bojane.
• Ko je direktno odgovorna osoba za stanje Ada Bojane? Ko odlučuje i donosi odluku da se ova omiljena turistička destinacija uništi?

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma su nas uputili na JP Morsko dobro i Upravu za vode. Ista pitanja smo proslijedili i pomenutim institucijama.

Uprava za vode napala naš portal zbog postavljenih pitanja

U odgovoru Uprave za vode, koji potpisuje izvjesni Damir Gutić, prije odgovora je osoba dala sebi za pravo da bude i stručnjak za postavljanje pitanja, pa smo po njegovim riječima postavili „tendenciozna i neutemeljena pitanja-tvrdnje, koja dolaze od ljudi ili medija koji govore bez odgovornosti za izrečeno“.

Mi, i pored loše namjere Gutića i Uprave za vode, prenosimo njihove odgovore integralno:

U skladu sa Projektom održavanja protočnosti desnog rukavca rijeke Bojane, izvode se radovi ispumpavanja nataloženog materijala u desnom rukavcu rijeke Bojane i zoni ušća. Cilj je da se postigne protočnost koja bi obezbijedila istaložavanje materijala u more. Polukružni “rodom” koji se nalazi na udaljenosti od oko 150 metara od ušća nije predmet ovih radova.

Država nije prodavala pijesak koji je izvađen iz desnog rukavca. Zaključkom Vlade predviđeno je da se sav material koji je izvađen u dijelu blizu ušća može iskoristiti isključivo za revitalizaciju plaže na Adi Bojani. U aprilu 2019. godine već je ustupljeno 112 000 m3 materijala za revitalizaciju i proširivanje plaže na Adi Bojani. Djelovanjem vremenskih faktora taj dio plaže je ponovo izgubljen.

Sve državne institucije sprovode aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se ovaj jedinstveni pejzaž sačuvao. To jeste kompleksan proces koji traje i neće biti završen brzo, ali će država uraditi sve što može da Adu Bojanu sačuva i unaprijedi njeno stanje.

JP Morsko dobro: Radove na produbljivanju korita desnog rukavca Bojane realizuje Uprava za vode Crne Gore

Nakon što smo dobili odgovore JP Morsko dobro, gdje se već u prvoj rečenici odgovornost prenosi na Upravu za vode, mnogo nam je jasnije bilo zašto smo dobili onako agresivan odgovor Gutića i zašto je smatrao pitanja napadom.

—

Radove na produbljivanju korita desnog rukavca Bojane realizuje Uprava za vode Crne Gore, shodno Zaključcima Vlade Crne Gore, a u cilju postizanja veće protočnosti rijeke Bojane, dok je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom zaduženo da opredjeli dio sredstava za navedene aktivnosti.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je na jesen 2017. godine izvelo radove na otvaranju ušća Bojane, a ispumpani pijesak je tada rasplaniran na plaži Ada Bojana shodno ekspertskom nalazu stručnjaka geohidrologije.

Aktivnosti u cilju revitalizacije plaže rađene su i na proljeće 2019. godine, a iste nisu dale trajno rješenje usljed vremenskih nepogoda.

Prethodno iskustvo pokazuje da je neodrživo samo nasipati pijesak na obalu bez dodatnih intervencija, jer tokom nevremena isti bude ponovo odnešen sa plaže. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je u 2020. godini prenijelo sredstva Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izradu Studije zaštite i revitalizacije ove plaže.

Studija treba da odredi jasne smjernice gdje i na koji način je potrebno rasplanirati deponovani pijesak, kako bi se postigla održivost samog nasipanja.

Ministratvo održivog razvoja i turizma je izabralo obrađivača Studije i njena izrada je u toku.

(VIDEO) Dok se institucije igraju prebacivanja, Ada Bojana polako NESTAJE

A evo šta su naše kamere zabilježile na reonu ušća, desnog rukavca i same Ada Bojane: