Francuski putopisac: Sloveni u Boki su mnogo više Srbi nego u drugim krajevima

Ovi Sloveni iz zaliva, ovi Srbi, ostali su mnogo više Srbi od svih drugih koji žive na ostalim mjestima. To je posebno stanovništvo koje više naginje ka Crnoj Gori, nego Dalmaciji, zapisao je 1912. godine putopisac Pjer Marž u svojoj knjizi „Putovanje po Crnoj Gori i Hercegovini“.

„Kite se brojnim nakitom: ogrlicama od novčića, narukvicama sa privescima, velikim filigranskim dugmadima, pojasevima od zlata, srebra i naročito pozlaćenog bakra“, zapisao je Marž.

Iako kotorska regija predstavlja dio austrijske Dalmacije, ona ima jasnu etničku fizionomiju. Stanovnici koji žive oko Zaliva su Bokelji. Oni predstavljaju skup različitih naroda: Grka, Italijana, Srba, Albanaca koje je istorijski slučaj i potreba za trgovinom dovela na ovaj tako neobičan dio svijeta.

A ovi Sloveni iz zaliva, ovi Srbi, ostali su mnogo više Srbi od svih drugih koji žive na ostalim mjestima. To je posebno stanovništvo koje više naginje ka Crnoj Gori, nego Dalmaciji. Da li je to zbog neposredne blizine neukrotive Crne Gore? Da li zbog posebnog načina življenja kome nema sličnog, sabirao je utiske ovaj putopisac o našoj Boki. 

Ili zbog toga što se ova populacija, tokom više vjekova, nije pokorila istim gospodarima kao ostala Dalmacija; ili pak što, istini za volju, ovi ljudi nijesu nikada slušali gospodara?

Možda odgovor leži pomalo u svim ovim razlozima, a vjerovatno još i u nekim drugim. Bokelji ne mogu podnijeti jaram. Najprije Francuzi, a potom Austrijanci imali su u tome loše iskustvo. Francuzi, koji su vladali Dalmacijom, nikada nijesu uspjeli da u potpunosti potčine Zaliv; oni su tu bili izloženi otvorenoj mržnji, a oni sami u stanju stalnog neprijateljstva prema lokalnom stanovništvu, navodi se u knjizi putopisca Pjera Marža.