Godina za nama: 2021. iz ugla portala IN4S

Privodimo kraju još jednu godinu, po svemu drugačiju od ostalih, punu izazova, kriznu, ali i podsticajnu, jer upravo u takvim okolnostima treba naći način da se opstane, radi i ide dalje. Iako želimo da je što prije ostavimo za sobom i da nam nova bude potpuno drugačija, osvrnuli smo se na neke događaje koje su u njoj prošli i doživjeli svi građani Crne Gore.

Smjenom režima Mila Đukanovića, avgusta 2020. godine krenule su promjene na bolje koje su se osjetile u svim segmentima društvenog, ekonomskog i političkog života.

Neke su bile dobre, neke loše, ali po ocjenama parlamentarne većine, Crna Gora je krenula naprijed.

Smjena Leposavića, izglasana „Rezolucija o Srebrenici“

Kriza parlamentarne većine u mnogome je negativno uticala na građane Crne Gore, a smjena ministra pravde Vladimira Leposavića je još više produbila političku krizu.

Podsjetimo, Skupština Crne Gore, na predlog premijera Zdravka Krivokapića i uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, opozvala  ministra pravde Vladimira Leposavića.

Na sjednici je, takođe, odlukom većine poslanika, usvojena „Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici“. Leposavić je razriješen sa te funkcije zbog navodne relativizacije „genocida“ u Srebrenici.

Za razrješenje ministra pravde glasalo je 80 poslanika, 43 ih je bilo za, 27 protiv, dok je uzdržanih bilo 10.

Sukobi i blokade pred ustoličenje mitropolita u Cetinju

Nikada nijedna vjerska ceremonija u Crnoj Gori nije izazvala toliko napetosti i sukoba koliko ustoličenje mitropolita Joanikija u najvišeg predstavnika Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.

Crnogorske „komite“  danima su negodovali, tražeći da ustoličenje ne bude u Cetinjskom manastiru, već u nekom drugom gradu. Oni su to doživjeli kao nastavak promovisanja interesa Srbije i širenja uticaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Međutim, uprkos velikim incidentima, sukobima policije i protivnika vjerske ceremonije na Cetinju, ustoličenje je ipak održano u cetinjskom manastiru, a mitropolit Joanikije i srpski patrijarh Porfirije su do crnogorske prestonice dovezeni helikopterom Vojske Crne Gore.

Hapšenje Veljovića

Dešavanja na Cetinju obilježilo je i hapšenje bivšeg direktora Uprave policije i savetnika za bezbednost predsednika države Mila Đukanovića, Veselina Veljovića.

On je bio u prvim redovima među građanima, predvodeći komite prilikom sukoba sa policijom.

Krivokapić je tada na Tviteru objavio da je on naložio akciju policije u kojoj je uhapšen Veljović.

„Obavještavam javnost da su brzom akcijom policije, koju sam naložio, upravo stavljene lisice na ruke Veselina Veljovića“, napisao je Krivokapić.

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju podnijelo je optužni predlog protiv Veljovića, zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Afera „Pandora papiri“: MUP otvorio istragu i oko kastodi računa Đukanovića

Aferu Pandora papiri čini skoro 12 miliona procurjelih dokumenata koji otkrivaju sakrivena bogatstva, izbjegavanje poreza i u nekim slučajevima, pranje novca nekih od najmoćnijih i najbogatijih ljudi na svijetu.

Više od 600 novinara iz 117 zemalja mjesecima su proučavali dokumenta pristigla od 14 različitih izvora.

Podatke je prikupio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) iz Vašingtona, sarađujući sa više od 140 medijskih organizacija u najvećoj globalnoj istrazi do sada. U Ujedinjenom kraljevstvu, Bi-Bi-Si Panorama i dnevnik Gardijan predvodili su istraživački proces.

U Crnoj Gori je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala istraživala ta dokumenta, dok je u Srbiji to činio tim Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK).

Evropski parlament je 21. oktobra usvojio Rezoluciju o Pandora papirima, u kojoj je kritikovan i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, i pozvao na pokretanje temeljnih istraga. Mreža istraživačkih novinara otkrila je u oktobru da su Đukanović i njegov sin Blažo formirali trastove na ofšor destinacijama.

Vlasnik Atlas grupe Duško Knežević je prije nekoliko dana optužio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da uporno štiti aktuelnog šefa države Mila Đukanovića i njegovu porodicu, a da nova vlast u Crnoj Gori povodom toga ništa ne preduzima.

On je pozvao potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da smogne snage i da nalog, preko bezbjednosnih struktura, da se otvori taj kastodni račun i okonča afera koja potresa Crnu Goru.

– Ključno je da se otkrije ko stoji iza kastodi računa Mila Đukanovića za prodaju akcija Prve banke, ko su lica bila involvirana u te transakcije i da li je Đukanović kao javni funkcioner prijavio sve prihode – ocijenio je Knežević, navodeći da je suština kastodi računa da vlasnik sakrije identitet, kod brokera ili kastodi banke, tako da transakcija kod kupovine i prodaje akcija ne bude javna.

Đukanović, kako navodi, nije procesuiran ni poslije svjetske afere Pandora papiri, što je trebalo da bude prioritetni zadatak crnogorskog tužilaštva – da pronađe sakriveni novac i procesuira odgovorne.

Verifikovana velika avgustovska pobjeda u Nikšiću

Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je pred izbore u koaliciji Evropski tim za Nikšić okupila i Socijaldemokrate Crne Gore, Liberalnu partiju Crne Gore i Patriotsko-komitski savez Crne Gore, nakon 20 godina otišla je u opoziciju. Novu vlast u Nikšiću formirao je Demokratski front s partnerima liste Za budućnost Crne Gore i koaliciona lista Mir je naša nacija koje su osvojile 21 mandat, što je bilo dovoljno da zajedno preuzmu rukovođenje ovim gradom. Nakon formiranja vlasti Marko Kovačević izabran je za prvog čovjeka Opštine Nikšić.

Pljuštale afere

Iako je Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila izbore 30. avgusta 2020. godine, njena Vlada je nastavila da funkcioniše u tehničkom mandatu do 4. decembra. Tada je izabrana Vlada premijera Zdravka Krivokapića, podrškom tri koalicije na čelu sa Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA (Ujedinjena reformska akcija).

Optužbe, tajna dokumenta i sadržaj prisluškivanih razgovora isplivavaju na dnevnom nivou sa različitih adresa. O kolikoj hiperinflaciji otvaranja afera i istraga je riječ svjedoče tri slučaja o kojima je crnogorska javnost upoznata tokom svega 20-tak sati.

Aktuelni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović optužio je svog prethodnike na čelu tog ministarstva, Petra Ivanovića i Milutina Simovića, za protivzakonito djelovanje. Ministar Stijović je 11. februara, saopštio  da je bivši ministar Petar Ivanović u vrijeme ministarskog mandata između ostalog sebi obezbijedio u jednom danu veliki broj dnevnica za navodno jednodnevno putovanje po Evropi:

“Ivanović ide prvo u Novi Sad, pa istog dana ide u Francusku, pa istog dana u Ukrajinu, pa Hrvatsku, istog dana u Španiju pa u Njemačku. Istog dana za sve to uzima dnevnice u iznosu od 6.297 evra”.

Takođe prema tvrdnjama ministra Stijovića, raniji ministar poljoprivrede Petar Ivanović je svojoj majci obezbijedio kreditnu podršku za vinariju, ukupnog iznosa od preko dva miliona evra:

“Imamo ministra koji daje kredit svojoj majci, koja ima osamdeset godina i kojoj je palo na pamet proizvodnja vina, daje joj milionske iznose. Nakon toga, kroz drugi javni poziv gospodin Simović (takođe eks ministar poljoprivrede) daje majci Petra Ivanovića ponovo kredit od 599.102 evra”.

Nekadašnji ministar, a sadašnji savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomska pitanja Petar Ivanović je u dva navrata saopštio da ministar Stijović iznosi neistine i najavio da će narednih dana odgovoriti na optužbe na njegov račun.

I opoziciona Demokratska partija socijalista je odbacila sve optužbe nove vlasti protiv ranijih ministara, te ocijenila da nova Vlada sprovodi politički revanšizam.

Petar Ivanović se povezuje sa aferom u vezi kredita Abu dabi fonda (projekat ADMAS). On je 4 februara saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Ujedno Ivanoviću je glasovima u Skupštini ukinut politički imunitet.

Pored ovog slučaja, Specijalno državno tužilaštvo je 12.februara objavilo transkripte tajno snimanih razgovora između Dragana Krapovića i Borisa Bogdanovića čelnika Demokratske Crne Gore, članice vladajuće koalicije, za koje tvrdi da predstavljau pokušaj sprovođenja neprimjerenog političkog uticaja na Specijalno tužilaštvo.

Objavljeni transkripti sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, sugerišu da je jedan od specijalnih tužilaca navodno dostavljao informacije Demokratama, a da je tužiočev sin dobijao novčanu pomoć od Demokrata.

“Sam po sebi ovaj razgovor je više nego jasan, jer B.B. sadašnji poslanik Skupštine Crne Gore sasvim jasno kaže da bi bilo dobro da se specijalnom tužiocu S., odnosno njegovom sinu M., plati taj novac kako bi se održale relacije sa specijalnim tužiocem jer daje dosta informacija”, navodi se u saopštenju Specijalnog tužilaštva.

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od Skupštine Crne Gore da se poslaniku Demokratske Crne Gore Draganu Krapoviću ukine imunitet.

Doskorašnji izvršni direktor i predsjednik Odbora direktora vladinog Investiciono – razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević, koristio je sredstva tog fonda za privatne interese, što se kosi sa odredbama nekadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa, iznijela je Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije “Lupa”.

“Odbor direktora IRF-a, je 19. decembra 2014. godine donio odluku o dodjeli stambenog kredita Vukčeviću u iznosu od 80.000 evra, sa kamatnom stopom u iznosu od 1% . Odluku je potpisao sam Vukčević kao predsjednik ovog Odbora, istoga dana kada je uputio zahtjev za dodjelu sredstava. Njemu je ovaj stambeni kredit dodijeljen u trenutku kada je u svom vlasništvu imao prijavljena dva stana u Podgorici, stan u Budvi i kuću u Lješanskoj nahiji”, navodi se u objavi.

Zoran Vukčević, koji se o ovim tvrnjama nije oglašavao, se povezuje sa aferom u vezi kredita Abu dabi fonda, zbog čega je priveden i saslušavan u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), 4. februara, nakon čega je pušten na slobodu.

Smrtni slučajevi visokih funkcionera bezbjednosnog sektora Crne Gore

Smrtni slučajevi visokih funkcionera bezbjednosnog sektora Crne Gore Luke Bulatovića iz ANB i Rudolfa Elezovića, šefa ulcinjske policije, u relativno kratkom vremenskom periodu, ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim posebno što se dešavaju na način koji se, najblaže rečeno, može smatrati misterioznim i okolnostima jednog haotičnog stanja u državnim institucijama.

Bulatović i Elezović su bili važni državni činovnici posvećeni svojoj profesiji i prema onom što se zna bili uzorni građani, veliki profesionalci i poznavaoci posla kojim su se bavili.

Njihova tragična sudbina, kao raniji smrtni slučaj Ernada Kalača, šefa rožajske policije, mora biti jasan signal rukovodstvu države da se nešto dešava u sistemu bezbjednosti koji se, po svemu sudeći, nalazi u rasulu, nesposobnom da obezbijedi sigurnost i ulije povjerenje kod svojih pripadnika a kamoli da rješava zadatke iz svoje nadležnosti i brine o bezbjednosti države i svih njenih građana.

Lokalni izbori i poraz DPS u Mojkovcu

Demokratska partija socijalista je nakon 16 godina izgubila vlast u Mojkovcu, na Cetinju je osvojila najviše glasova, ali može se desiti da i u Prijestonici bude opozicija, dok je jedino zadržala apsolutnu vlast u Petnjici, iako su i tamo dobili značajno manje glasova nego na parlamentarnim izborima.

Izbori u Mojkovcu, na Cetinju i Petnjici su pokazali da DPS nije uspio da iskoristi, česta neslaganja na republičkom nivou između DF-a, Demokrata i URE i da igranje na kartu radikalizacije političkih prilika, kao na Cetinju 4. i 5. septembra, ne donosi više porast podrške toj partiji.

DPS je na ovim izborima doživio stromoglavi pad i doživio je politički šamar na Cetinju.  DPS je  ubjedljivo poražen čak i u onim sredinama za koje su u Demokratskoj partiji socijalista smatrali da su im najveća uporišta.

Usvojene interpelacije za smenu Bratić, Radulovića i Stijovića

Ove sedmice Skupština Crne Gore podržala je inicijativu za interpelaciju rada ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića, ministarke prosvete nauke kulture i sporta Vesne Bratić i ministra spoljnih poslova Đorđa Radulovića glasovima opozicije i DF-a i dijela parlamentrane većine.

Interpelacije je pokrenula opozicija. Premijer Zdravko Krivokapić rekao je da neće podržati interpelacije za smjenu ministara.

Novi Tužilački savjet

Izglasani su članovi Tužilačkog savjeta. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu utvrdio je predlog za izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Podršku su dobili Siniša Gazivoda, Miloš Vuksanović, Borivoje Đukanović i Filip Jovović.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) nisu glasali u znak protesta zbog, kako su naveli, odsustva dijaloga vlasti i opozicije o kandidatima.

Podsjetimo, izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, predviđeno je da TS ima 11 članova – pet iz reda tužilaca, četiri ugledna pravnika, jednog pravnika iz NVO i predstavnika Ministarstva pravde.

Odbor je 5. avgusta predložio predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka za člana TS iz NVO.

„Institucije će biti oslobođene i vodiće se nemilosrdna borba protiv korupcije i kriminala. Nikada više u institucijama neće biti oni koji su dio hobotnice i koji su prva linija odbrane kriminala i kriminalaca. To se odnosi i na Vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta. Reforme su krenule, i neće ih niko zaustaviti. Ali reforme za Demokrate znače samo i isključivo izbor profesionalnih, odgovornih ljudi koji će svoj posao obavljati po savjesti, Ustavu i zakonu, a ne po direktivi. Isto što je važilo za izbor Tužilačkog savjeta važi i za reforme koje slijede, od principa ne odustajemo. Oko institucija i njihove konačne slobode sa nama nema kompromisa“, poručeno je iz parlamentarne većine.

Usvojen Budžet za narednu godinu – minimalna zarada 450 evra, dječiji dodatak do 18 godina, obeštećenje majkama…

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su set zakona kojima se omogućava povećenje minimalne zarade sa 250 na 450 evra od 1. januara 2022. godine.

Usvojen i Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, pa će one od 1. aprila imati pravo na obeštećenje.

Poslanici su usvojili Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, pa će od 1. oktobra 2022. godine, biće obezbjeđeni dječiji dodaci za svu djecu do 18 godina.

Usvojen je i Zakon o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pa će minimalna penzija iznositi 200 eura, a one će se usklađivati četiri puta godišnje. Staračke naknade porašće sa 100 na 140 eura.

Poslanici su proglasili i dva državna praznika, pa će se 13. novembra proslavljati Dan Njegoševog rođenja, dok će Dan Ekološke države biti 20. septembar.

Usvojen je i zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije. Bivši zaposleni u sektoru rudarske i metalske industrije imaće pravo na isplatu otpremnina u iznosu od po 12.000 eura.

Poslanici su donijeli Zakon o izmjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim će se unaprijediti status univerzitetskih profesora i ljekara.

Pooštrene su kazne za učinioce krivičnih djela protiv polnih sloboda učinjenih prema maloljetnicima, učinioce krivičnih djela učinjenih prema novinarima, odnosno licima koja vrše poslove od javnog značaja, kao i ljekarima pri pružanju ljekarske pomoći.

Pročitajte JOŠ:

Abazović: Đukanović odlazi sa čela DPS-a, u prvom kvartalu ili kasnije – manje je bitno