Goraždanska štamparija 500 godina dio srpskog kulturnog nasleđa
Republika Srpska i srpski narod ove godine će nizom naučnih skupova i manifestacija obilježiti 500 godina Goraždanske štamparije. Obilježavanje velikog jubileja je nacionalni projekat, u koji su uključene sve nacionalne institucije Srpske.
Prije 500 godina, a samo koju deceniju nakon Gutenberga, u tadašnjem manastiru a danas Hramu Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici, štampane su prve crkvene, ćirilične knjige.
Ni tuđinska, osmanska vlast nije spriječila Srbe da očuvaju jezik, pismo i sebe ponovo svrstavaju u red civilizovanih, evropskih naroda.
“Mi smo jako ponosni na činjenicu da su Srbi 1519. godine donijeli štampariju i organizovali štampanje knjiga. Dakle, pod okupacijom Otomanskog carstva Srbi su štampali knjige. To su razlozi zbog kojih ovu godinu posvećujemo Goraždanskoj štampariji“, rekao je mitropolit dabrobosanski Hrizostom.
U Novom Goraždu ponosni su na Božidara Goraždanina koji u Hramu Svetog Đorđa štampao prve knjige na ćirilici. Podržali su ideju Organizacionog odbora da se u kompleksu Hrama izgradi Muzej posvećen velikom događaju iz srpske istorije.
Osnivanje Goraždanske štamparije 1519. godine, jedan je od najznačajnih kulturnih događaja u istoriji srpskog naroda, međutim pojedini mediji i naučni radnici sa prostora Federacije uveliko govore o „bosanskoj“ štampariji u Goraždu, čime se nastavlja politika „bosančenja“ srpskog identiteta na prostoru BiH.
“Neophodno je stalno govoriti i naglašavati da se radi o srpskoj Goraždanskoj štampariji, da je dio srpske kulture i nasljeđa i niko je ne može vezati za nekakvo „bosansko“ nasljeđe“, naglašava Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
U okviru obilježavanja 500 godina Goraždanske štamparije, u julu u Hramu Svetog Đorđa u biće održana svečana akademija, a na Filozofskom fakultetu u Palama u novembru veliki naučni skup.
Organizacioni odbor planira da objavi i reprint tri štampane knjige kao i referentne naučne radove na temu Goraždanske štamparije.
Planirane su i određene manifestacije u Veneciji, dakle je stigla štamparija i u rumunskom gradu Trgovištu, je je iz Goražda premještena.