Gorčević: Naš odnos prema rezolucijama o Srebrenici i Jasenovcu je pošten i principijelan, Hrvatska neće kočiti pregovore sa EU

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević izjavila je da ne očekuje da će Zagreb kočiti pregovore Podgorice sa Evropskom unijom (EU) zbog toga što je crnogorski parlament usvojio nedavno Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.

Ona je to izjavila u razgovoru za „Vijesti“.

Vaša partija tvrdi da posjeta predsjednika Savjeta EU Šarla Mišela Crnoj Gori nije odložena zato što je parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen, već zbog “dešavanja u parlamentu u režiji DPS-a”, čiji su poslanici u ponedjeljak (1. jula) blokirali govornicu u Skupštini, ne dozvoljavajući održavanje premijerskog sata. Ako zanemarimo činjenicu da je posjeta odložena prije poteza DPS-a, zašto je onda iz nacrta teksta deklaracije Evropskog savjeta uklonjena rečenica da to tijelo “pozdravlja najnoviju Međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom i ističe napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja”? Da li ste obaviješteni na čiji zahtjev je taj dio obrisan iz nacrta?

„Klub poslanika PES-a, u saopštenju od 3. jula, nije saopštio da su dešavanja u parlamentu u režiji DPS-a razlog nedolaska predsjednika Evropskog savjeta. PES ne može govoriti u ime gospodina Mišela, niti možemo licitirati razlozima odlaganja njegove posjete. Vaš medij je, nažalost, jednu rečenicu iz našeg saopštenja tendenciozno izvukao iz konteksta. Ukoliko opet pročitate navedeno saopštenje, prepoznaćete optužbe našeg kluba poslanika na račun Dritana Abazovića i DPS-a, koji su danima uoči i nakon dobijanja IBAR-a stvarali političke tenzije u crnogorskom parlamentu, sa ciljem da obezvrijede rezultate koje su postigli 44. Vlada i parlamentarna većina. Pošto gospodin Mišel nije naveo eksplicitne razloge odgađanja svoje posjete, već je spomenuo “politička dešavanja”, mi smo saopštili legitiman stav: da nas taj argument ne čudi, uzme li se u obzir nekonstruktivno ponašanje opozicije u parlamentu.

Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, sadržaj dokumenta poznatog kao “Zaključci Evropskog savjeta” posljedica je dogovora svih učesnika, od prvog nacrta do revizija, u kojem učestvuju stalni predstavnici zemalja članica (kroz COREPER2) i ministri evropskih poslova (kroz GAC), ali poseban uticaj imaju članovi Evropskog savjeta, a to su premijeri, ili rjeđe predsjednici država članica sa pravom veta. Neprimjereno je da sa pozicije ministarke evropskih poslova ulazim u interpretacije eventualnog lobiranja da se rečenica o crnogorskom uspjehu izbriše, jer razlozi mogu varirati od tehničkih do političkih“.

Ako odlaganje Mišelove posjete i uklanjanje dijela teksta o Crnoj Gori ne doživljavate kao packe iz EU, na koji način onda gledate na to?

„Kao na legitimnu odluku predsjednika Evropskog savjeta. Crna Gora, kao zemlja kandidat, ne doživljava Evropsku uniju kao instancu koja bilo kome dijeli, kako vi to pežorativno kažete, “packe”. Odnos zvaničnog Brisela, Evropske komisije, Evropskog savjeta i ostalih institucija EU, prema Crnoj Gori, oduvijek je bio i ostao ispunjen poštovanjem i najboljim namjerama. Da li kao “packu” treba tumačiti 75 miliona eura koje je EU nedavno opredijelila za pet crnogorskih infrastrukturnih projekata? Želim da vas uvjerim da će 44. Vlada blagovremeno ukloniti svaku prepreku koja se može naći na našem evropskom putu. Zatvaranje poglavlja koje će, sigurna sam, uslijediti do kraja ove godine, na sljedećoj međuvladinoj konferenciji, biće jedini relevantan sud o ovoj temi“.

Da li je tačno da je Hrvatska, tokom Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora dobila IBAR, četiri puta upozorila predstavnike crnogorske vlasti da se ne usvaja pomenuta rezolucija?

„Nije tačno, tvrdnja koju navodite je dezinformacija“.

Očekujete li da Hrvatska, zbog rezolucije, blokira Crnu Goru u pregovorima s EU? Ako očekujete – zašto, ako ne očekujete – zašto ne?

„Republika Hrvatska je od početka procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji bila iskren i pouzdan partner i prijatelj. Stoga ne očekujem da će Hrvatska blokirati naš evropski put, ne samo zato što je Hrvatski sabor 2011. godine usvojio “Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti” kojom se hrvatska država obavezala da neće blokirati pristupanje država kandidata sa Zapadnog Balkana, zbog bilateralnih pitanja, već zato što ne postoje razlozi za takvo postupanje. Republika Hrvatska je zemlja koja je zauzela nedvosmislen i visokomoralan stav prema događajima u Jasenovcu, te stoga usvojena rezolucija nema i ne može imati nikakve veze sa savremenom Hrvatskom i hrvatskim narodom. Crna Gora će svoje iskrene dobrosusjedske namjere u odnosu na Hrvatsku pokazati u mjesecima pred nama. Vjerujem da i reciprocitet sa hrvatske strane neće izostati, i da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti da rješavaju otvorena pitanja od zajedničkih interesa u duhu prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa“.

Dijelite li mišljenje premijera Milojka Spajića, izrečeno u intervjuu “Politiku” uoči izglasavanja rezolucije, da njeno usvajanje šteti Crnoj Gori?

„Dijelim mišljenje premijera Spajića da Crnoj Gori ne pomaže da se bavi prošlošću, već da je budućnost naša tačka okupljanja. Ali politika nije idealna profesija i jako često vam nameće teme kojima ne želite da se bavite. Kada vam politički kontekst nametne određenu temu, jedini ispravan način da se sa njom izborite je da budete dosljedni. Zato smo uvjereni da je naš odnos prema rezolucijama o Srebrenici i Jasenovcu bio pošten i principijelan“.

Kako tumačite poruku predsjednika Milatovića da su lideri partija parlamentarne većine nedolaskom na sastanak kod njega, na temu evropskih integracija, pokazali “odnos prema evropskoj perspektivi Crne Gore”?

„Odnos prema evropskoj perspektivi demonstrira se vrijednim radom, svakodnevnom međuinstitucionalnom koordinacijom, posvećenošću tehničkim pitanjima, ali i komuniciranju kroz političko-diplomatske kanale, a svakako ne prisustvom proizvoljnim formatima sastanaka. Očekujem da svi kojima nadležnosti predviđaju da se bave suštinom evropskih integracija budu u potpunosti podređeni tom cilju, a da se svi ostali barem suzdrže od relativizacije uspjeha države Crne Gore. Ipak, nadam se da je susret dijela opozicije u organizaciji gospodina Milatovića bio polodonosan i da će ishodovati njihovom konstruktivnošću u daljem procesu pristupanja“.