Hag odbija da vrati Srbiji dokumentaciju vezanu za ratove devedesetih

Već deset godina Srbija od suda u Hagu potražuje svoju dokumentaciju vezanu za ratove devedesetih na području bivše Jugoslavije, ali bezuspješno. Isti odnos je i prema Republici Srpskoj, jer i njihove brojne zahteve za vraćanje ratne arhive sve vrijeme ignorišu, pišu Novosti.

Međutim, kao što su Srbima u Hagu sudili po drugim aršinima u odnosu na Muslimane, Hrvate i Albance, tako se sada odnose i prema dokumentaciji, pa su Sarajevu dostavili sve tražene materijale. Njihov arhiv sad raspolaže sa skoro 400.000 dokumenata i 100.000 dokaznih artefakata.

S druge strane, zahtjeva se da se u Beogradu otvori informativni centar u kojem će se promovisati rad Haškog tribunala. Za tu svrhu spremni su da iz svojih depoa pošalju deo dokumentacije, očigledno dobro selektovane, koja neće ukazivati na to kako su jednostrano dijelili pravdu. Zahtev je i da se u tom informativnom centru održavaju predavanja, izložbe, puštaju filmovi o ratnim zločinima. Međutim, nije postignut dogovor ko bi formirao i finansirao taj centar, gdje bi on bio ili ko bi u njemu radio.

Iz Ministarstva pravde kažu za „Novosti“ da je Vlada Srbije 2009. godine prvi put pokrenula inicijativu da joj se vrati dokumentacija, koja je poslata po zahtjevima tužilaštva Haškog tribunala, a koja nije korišćena kao dokaz u sudskim postupcima.

– To pitanje je bilo na dnevnom redu svake posjete glavnog tužioca Serža Bramerca Beogradu, ali i drugih predstavnika suda u Hagu. Uslovi za vraćanje su se stekli, jer su krivični postupci pravosnažno okončani. Takođe, Srbija neće uništiti vraćenu dokumentaciju, već će poštovati najviše standarde njenog čuvanja i korišćenja – kažu u Ministarstvu, dodajući da su svi na tim sastancima najavljivali da će dokumentacija biti vraćana sukcesivno po okončanju postupaka, ali se to do sada nije desilo.

Ministarka Nela Kuburović više puta je navodila da je Srbija organima u Hagu dostavila na stotine hiljada stranica dokumentacije. Tužilaštvu je omogućen slobodan pristup svim dokazima, dokumentima, arhivima i svedocima, koji su oslobađani čuvanja državne, službene ili vojne tajne.

Srbija je odgovorila na svaki od 2.082 zahtjeva tužilaštva i sad očekuje da joj se vrati ta dokumentacija. Inače, prema nekim procenama, u haškim depoima nalazi se oko 10 miliona stranica dokumenata o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Procenjuje se da ima i oko 13.000 artefakata, odnosno metaka, oružja, odeće, obuće i raznih drugih predmeta.

Brojna dokumentacija, pošto nije korišćena u sudskim postupcima, nije sastavni dio spisa predmeta, što znači da nije javna. Veliki dio tih dokumenata nosi oznaku povjerljivosti ili vojne tajne i ne bi smjeli da se daju drugima, već moraju da se vrate Srbiji.

Advokat Toma Fila je ranije ukazivao da je Srbija slala bukvalno svu dokumentaciju koju je Hag tražio i to nekontrolisano i bez obraćanja pažnje na nacionalne interese, za razliku od Hrvata, koji su slali samo ono što im ne šteti.

Mnogi stručnjaci smatraju da Hag ni Srbiji, ni Srpskoj nikada neće vratiti dokumentaciju, jer nema interes, pošto bi mnoge njihove presude postale upitne, a recimo medicinska dokumentacija bi pokazala da pritvorenici u Sheveningenu nisu bili adekvatno lečeni.

– Nikada neće vratiti dokumentaciju, jer je njihova volja jača od bilo kog zakona, međunarodnog pravila ili korektnosti u ponašanju – kaže nam advokat Branislav Tapušković. – Ne možete ništa da učinite, apsolutno ste nemoćni. Oni su ignorisali svaki zahtev Srbije za bilo šta, a s druge strane su nas na sve prisilili. Bave se samo ucenama političkog karaktera.

Dokumentacija iz Republike Srpske u haško tužilaštvo je dospjevala i tako što su posle rata u BiH, naoružani pripadnici Sfora upadali u opštine, bolnice, policijske stanice, medijske kuće i uzimali sve. Trpali su materijale u kutije, njih u kamione i odvozili. Ne postoji nikakva evidencija šta su sve i odakle odneli. Jednostavno su oteli dokumentaciju. Ono što je Vlada Srpske tužilaštvu slala po zahtevima, prethodno je fotokopirano i evidentiran