IN4S

IN4S portal

IN4S se uključio u proslavu velikog jubileja: Bilbord u slavu 1918!

1 min read
Na njemu između ostalog piše: “Neka je vječna slava našim precima i vječni nauk našem potomstvu”.

Redakcija portala IN4S čestita svim svojim čitaocima srećan zajednički jubilej 10-godišnjicu postojanja. Ove godine ujedno proslavljamo i 100 godina od velike i slavne pobjede u Prvom svjetskom ratu, što je bio povodom da u slavu naših predaka u Bečićima kod hotela Splendid, postavimo bilbord.

Na njemu između ostalog piše: “Neka je vječna slava našim precima i vječni nauk našem potomstvu”.

Portal je sa radom počeo na Đurđevdan 2008. godine, s ciljem jačanja slobode javne riječi, kritičke svijesti i stvaranja demokratske javne sfere u Crnoj Gori, ali i očuvanja tradicionalnih vrijednosti na svim prostorima gdje živi srpski narod.

Usled teške revizije istorije, i grijeha aktuelne vlasti prema onima kojima dugujemo slobodu, život u sopstvenoj državi i pravo na svoj jezik, IN4S je sa ponosom postavio bilbord, kao mali doprinos svijetlim primjerima požrtvovanja i ljubavi prema potomstvu, za koje su rado i živote davali.

Pozivamo sve slobodne građane da se pridruže akciji IN4S. Ne dozvolimo da se njihova žrtva zaboravi i zakopa vazalskom politikom onih koji su rasprodali najskuplje plaćenu zemlju u istoriji čovječanstva, plaćenu krvlju naših velikih predaka.

Podjelite tekst putem:

23 thoughts on “IN4S se uključio u proslavu velikog jubileja: Bilbord u slavu 1918!

  1. Srecna 10-o godisnjica portalu.
    Kad dodju neka srecnija vremena, nadam se da ce vas utuliti i krivicno goniti, zbog jezika mrznje i podsticanja rasne, vjerske i nacionalne netrpeljivosti.
    Naci-medijima je mjesto na deponiji istorije.

  2. Ne znam što se mi tu plekamo???To je slavno vrijeme Srpske vojske!!!Mi smo izginuli na Mojkovcu,pa nam nešto nijesu zahvaljivali na tome.

  3. Šta vredi našem pokolenju, pitam se ja, proslavljati ovoga velikoga muža, zidati mu crkve, truditi se oko njegovog praha, ako ne bude imalo silnu veru njegovu? Odricati ono što je on tvrdio, podništavati ono čime je duh njegov hranio se i živeo, a u isto vreme proslavljati ga, ne bi li to značilo ni više ni manje, nego praviti komediju i sa njim i sa samim sobom? Ja mkislim, da mi slavimo Njegoša zato što se divimo silini, razumnosti i krasoti njegove vere; mi ga veličamo zato, da bi uveličali u sebi ono, čime je duh njegov bio bogat; mi se trudimo danas oko njega zato što imamo i sami njegovu silnu veru u Boga i besmrtnost duše ili što želimo da je imamo u onolikom stepenu i onako duboko uzvišenu i nepokolebljivu. No ta vera Njegoševa stvara se i bukti samo pod udarom. Nije Njegoš jedini svedok toga. Svi smo mi svedoci toga. Dok je do juče trajao strašni udar ratni nad našim narodom, ceo naš narod, kako onaj oružan na granici tako i onaj zarobljeni doma, imao je tu silnu veru! No evoo šest godina kako je taj udar prestao, i gle, kapital te vere, stečen u ratu, kod mnogih se već rastočio i istrošio. Za mnoge je u istini krst postao „riječ jedna suhoparna“ kao negda za dembelske poturice u ovim gorama. Kakve su posledice toga svi vidimo: odsustvo vere – prisustvo moralne raspasanosti, nezadovoljstva i samoubistva. A moralno raspasan narod ili mora da ugine ili mora, ako Bog to hoće da dođe pod novi strašni udar, koji će ponovo iskresati u njemu božansku iskru vere. Jedino što može da zameni taj udar i otkloni gibelj jeste proslavljanje velikih vitezova u veri, kakav je bio i Vladika Slavljenik, ugledanje na takve vitezove, hranjenje i bogaćenjem svoga duha njihovim duhom.

  4. Besjeda Vladike ohridskog Nikolaja (Velimirovića) na Cetinju prilikom prenosa Njegoševih moštiju na Lovćen 8/21. septembra 1925. godine

    http://www.mitropolija.com/besjeda-vladike-ohridskog-nikolaja-velimirovica-na-cetinju-prilikom-prenosa-njegosevih-mostiju-na-lovcen-8-21-septembra-1925-godine/

    „Cijeli ovi besporetci
    Po poretku nekome sljeduju
    Nad svom ovom grdnom mješavinom
    Opet umna sila toržestvuje“.
    Ta „umna sila“ i jeste Bog, Svedržitelj i Promislitelj, „svevišnji tvorac nepostižni“, čijeg uma jedna iskra ogleda se u čoveku
    „Ka svod jedan od tvoje palate
    Što s’ ogleda u pučinu našu“,
    kako Njegoš veli. Ushićena živim Bogom, „Ocem poezije“, njegova pesnička duša proslavlja Tvorca i Gospoda ovako:
    „Velji jesi, Tvorče i Gospodi!
    I čudna su tvorenija tvoja!
    Veličestvu tvome kraja nema…
    Dan ti svjetlost krune pokazuje,
    Noć porfire tvoje tainstvene
    Neponjatna čudestva divotah.
    Tvor ti slabi djela ne postiže
    Samo što se tobom ushićava“
    A o besmrtnosti duše Njegoš svedoči:
    „Ako istok svjetlo sunce rađa,
    Ako biće vri u luče sjajne,
    Ako zemlja priviđenje nije,
    Duša ljudska jeste besamrtna,
    Mi smo iskra u smrtnu prašinu,
    Mi smo luča tamom obuzeta“.
    Jedan svedokm opisuje poslednje časove zemaljskog života Njegoševog ovim rečima: „bistra pamet nije ga nikad izdavala, i on se mirno ispovedi i pričesti, pa najposlije s raširenim raširenim rukama izgovori: Bože i Sveta Trojice, pomozi mi! Bože i Sveta Gospođo predajem ti na amanet sirotnu Crnu Goru! Sveti arhanđele Mihaile primi moju gešnu dušu! – I odmah prostre se na stramac svoga strica Svetoga Petra i ispusti duh. Ovom predsmrtnom molitvom Njegoš je dovršio i zapečatio svoje hrišćansko veroispovedanje, koje je otpočeo najpre. Što je duže živeo, to su se ta dva svetila sve većma snažila i razbuktavala u njemu.

  5. Kakvu smo grešku mi koji nismo iz četiri nahije napravili što smo dopustili da nas njeguški razbojnici Danilo, Mirko i Nikola uvuku u svoju feudalnu tiransku tvorevinu i nametnu crnogorski državni i regionalni identitet. Kasnije je samo razbojnička šumska skupština odrpanaca i tisufara iz Jajca dovršila posao koji je započet u doba poznih Petrovića.
    Uništeni su čak i Srbi koji su očuvali svoj identitet, jer im je nametnuta bolesna ljubav prema crnogorskoj državnosti i crnogorskom regionalnom identitetu. I taj identitet se upravo poklapa sa avnojevskim granicama. Danas Srbi iz Pljevalja skaču kao opareni kad im kažeš da nisu Crnogorci, nego Hercegovci.

    1. Xe , xe , xe , koji hercegovci ?
      Misliš na turski pašaluk hercegovina ?
      Ko bi se identifikovao sa turskim pašalukom , zato se i bune śeverni crnogorci .

      1. Kada niko hoce da je neko,prvo sto uradi ,on svoje koji su neko, proglasi za niko!
        Pa kada to uradi, on od niko pocinje da postaje neko,jer prijed njega svi su bili niko, samo zato sto je on to zelio,a mozad su i bili?
        Zato niko ,nikada nemoze biti neko,iako bi htio,jer niko od nekoga ko je niko nije nesto napravio,pa da bi bio neko! Xe,xe xe ,xee….!

      2. Hercegovci su dio Srpskog naroda ,titula Herceg i Hercegovina su stariji od dolaska Turaka na ove prostore.
        Pljevlja su bile dio Stare Hercegovine kao i Niksic ,Pluzine itd.

      3. Ne, nego na “nahije” – administrativna jedinica u Vikinga ? Inače, maltene kompletna Katunska nahija je doseljena iz Hercegovine. I to istočne ?

    2. To i ja mislim. Da smo onda znali kako ce se stvari odvijati Crna Gora bi bila samo tamo gde istorijski i jeste, bez srpskih zemalja koje nikakav crnogorski identitet nisu bastinile. Ako ikad dodje do neke nove podele karata, potpuno sam sam siguran da novo ujedinjenje nece biti kao prosli put vec parcijalno kako je i trebalo.

      1. Da , da , „sve srpske zemlje“ , ka’ Danska , Makedonija , po Grčke , po Bosne , Hrvatske , zemalja beneluksa ….
        Đe god kroči srpska serbula to je srpska zemlja .

        1. A Marko Miljanov zasebno pominjao Kuče i Crnogorce, vjerovatno je bio blesav, pa nije znao da će istorija započeti tek kad to odluči skupina odrpanih komunističkih tifusara u Jajcu.

    1. Biće,biće da je Aleksa u pravu!
      On je po “default” sve u pravu!
      Samo još da kaže kad ga pitaju kojim jezikom govori!
      Evo,nema potrebe da odgovara što je po nacionalnosti,to je lična stvar…..ali kad ga novinar pita:KOJIM JEZIKOM GOVORITE?On odgovori:NISAM DANAS KOD VAS KAO ALEKSA BEČIĆ NEGO KAO PREDSJEDNIK JEDNE PARTIJE!!?
      ludilo.me

  6. Sviđa mi se dio rečenice „vječni nauk našem potomstvu”.

    Valjda će nove generacije biti umnije, učiti na greškama prethodnih i uvažavati aktuelni društveni trenutak.

  7. Mogli ste ujedno čestitati i Dan nezavisnosti 21 maj , pa sve na jedan bilbord i o jednom trošku , a ovako morate novi iznajmljivati .

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

https://g.ezoic.net/privacy/in4s.net