Italijanske karte u prodaji
Italijanske karte, Carte Triestine, za igranje briškule i trešete (Foto: N.M.)
Prvi put se to dogodilo prije dvije godine kada je firma „Keel“ našeg zlatnog vaterpoliste Andrije Prlainovića počela da proizvodi mornarske majice po paramerima iz romana „Jedro nade“ Nikole Malovića (roman govori o fenomenu mornarske majice kao najpoznatijeg svjetskog dezena), a drugi put ovih dana – kada je Knjižara So uvezla respektabilnu količinu italijanskih karata (Carte Triestine), jer su ove karte, kroz kartaške igre briškulu i trešetu, dio nematerijalne kulturne baštine Boke Kotorske.
Po prvi put u novijoj istoriji, Carte Triestine uvezene su na način da neće postati deficitarna roba, a na veliko zadovoljstvo svih onih kojima su se špilovi pohabali a željeli bi imati nove, ili bi željeli nekome da učine poklon, da učestvuju u Takmičenju u igranju briškule i trešete, ili da ih naprosto posjeduju kao nešto što svaka zalivska porodica treba da ima.
Zašto bi svaka zalivska porodica trebalo da ima italijanske karte Triestine?
Zbog tradicije i njenog prenošenja na mlađe.
Kartaške igre briškula i trešeta zanimljive su između ostalog i zato što se vjekovima igraju „u piće“, „u marendu“, „u kilo pečenoga“, ne u pare, pa tako partije karata imaju emotivnu notu jer se igraju između prijatelja.
Za razliku od popularnijih francuskih karata, koje imaju boje karo, pik, herc i tref, italijanske karte sa špilom od 40 karata imaju za boje dinare, špade, baštune i kupe.
Ponekad biva zanimljiva igra briškule u četvoro, kada se igrači podijeljeni u dva para koriste motima, tj. tajnim signalima, pri čemu, npr. pokret usana nalik nijemom poljupcu označava aša od briškule, tajno namigivanje – tricu od briškule, podizanje obrva – kralja od briškule, i tako dalje.
Na pitanje da li špil karata u izlogu Knjižae So pokazuje skretanje s kursa klasičnog knjižarstva, Nikola Malović, pisac i knjižarski PR odgovara:
– Nikako. U izlogu se nalaze samo oni artefakti zalivske kulture koji su opisani u nagrađivanim djelima svjetske ili domaće književnosti. Za ovih 16 godina mogli smo da skrenemo sto puta sa kursa klasičnog knjižarstva i da steknemo popriličan imetak, nemojmo se zavaravati, jer i nakon 16 godina svakog dana dolaze ljudi da pitaju da li u centru grada imamo sveske i olovke. Mi uporno istrajavamo na onome što je prije 122 godine, kao prvi u regionu, ustanovio Jovo Sekulović, knjižar i izdavač, te izdajemo knjige sa morskom, pomorskom i zalivskom tematikom, razglednice sa zalivskim motivima, a sada su na red došle i italijanske karte. Tim Knjižare So ima ozbiljne srednjoročne planove, kao da smo kakva komunitad, a ne najskromnija od svih institucija kulture u Herceg Novom.
Pročitajte JOŠ:
Knjizara so bi obavezno trebala izdat razglednice sa motivima velicanstvenih litija, kako iz primorskih mijesta, tako i iz drugih dijelova Crne Gore. To bi svaki vjernik volio imat, a i zgodno je poslat rodbini i prijateljima u inostranstvu kao pozdrav i ilustracija divnih desavanja naroda.
Knjižara So je izdala razglednicu sa motivom litija.
Zvali su ga Aš baštona a izgledao je kao Aš kupa ,vjerovatno onaj ko mu je nadjenuo ime nije bio vičan ovim kartama, mladi ga nijesu voljeli nije ni čudo,ne zbog toga što je slao u JNA, toga je svako bio svjestan da se mora, ali pojava mu je bila takva,bio je obaviješten o svemu
pristup i razgovr je bio samo takav na nivou,sjetih se sada kada pogledah ove karte.
Igra se i šije śete!