Izložba u Istorijskom muzeju: Spasavanje Srbije od tifusa
Izložba "Spasavanje Srbije od tifusa", foto: Istorijski muzej Srbije
Epidemija tifusa koja je pogodila Srbiju 1915. bila je jedna od najtežih s kojima se svijet suočio u savremenoj istoriji, postoje procjene da je od ove i drugih zaraza, krajem 1914. i u prvoj polovini 1915. umrlo 360 000 civila.
Već iscrpljena prvim velikim otporom koji je pružila austrougarskoj vojsci, naša mala balkanska zemlja teško bi izašla na kraj sa ovom pošašću da nije dobila veliku međunarodnu podršku, čiji je jedan dio tema gostujuće izložbe „Spasavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915“, koja će večeras u 18 časova biti otvorena u Istorijskom muzeju Srbije.
Riječ je o projektu Instituta za primjenjenu istoriju, čiji autor Milovan Pisari naglašava da je to dio šireg istraživanja, s ciljem da se javnosti približe okolnosti koje su promijenile istorijski tok u Srbiji i svijetu tokom Prvog svjetskog rata, prenose „Novosti“
Tako će se na izložbi naći arhivska dokumenta, fotografije, novinski članci i prateći tekstovi, svedočanstva o učešću stranih misija, a posebno američe, u zaustavljanju epidemije i borbi za živote oboljelih.
Američki Crveni krst, u saradnji sa Fondacijom „Rokfeler“, već je početkom marta 1915. povjerio generalu Gorgasu organizovanje sanitarne misije za pomoć u borbi protiv tifusa i ostalih epidemija u Srbiji.
Za ljekara zaduženog da vodi takvu misiju izabran je doktor Ričard Strong, direktor Škole za tropsku medicinu pri Univerzitetu Harvard – navodi se u katalogu izložbe.
Strong je izabran i za direktora lekara, tako da je rukovodio radom francuskih, engleskih i američkih ljekara i bolničara, kao i preživjelih srpskih ljekara.
Prevencija je zasnovana na poboljšanju higijenskih uslova, čiji je cilj bio da se na samom izvoru spriječi širenje tifusa i ostalih epidemija.
Napravljena je mapa širenja epidemije i preduzet je niz drugih mera, i taj metod je nazvan „sanitarnom revolucijom“. Prvi rezultati bili su vidljivi već krajem aprila: u redovima vojske broj obolelih se znatno smanjio, među civilima nije bilo novih žarišta infekcije, niti se pojavila kolera od koje se strepelo jer je već bila prisutna na Istočnom frontu.
U jesen 1912. godine izbio je rat protiv Otomanskog carstva i počeo niz događaja koji će u slučaju Srbije potrajati do 1918. Ministarstvo vojno izračunalo je da u čitavoj Srbiji postoji 370 ljekara, od kojih je 296 bilo mobilisano – piše u katalogu izložbe, uz napomenu da su u vreme izbijanja epidemije ti ljekari bili prvi koje je oborila silovitost ove bolesti: čak njih 126 bili su žrtve već u prvom naletu tifusa.
