Jaštak – Polička zagonetka
1 min read
Fotografije: Milija Pajković
Piše: Milija Pajković
Nedaleko od Berana, na Polici, tačnije na području Babina, na prostranim livadama poznatim kao Jaštak, nalazi se istoimeno brdašce, koje štrči iz ravnine ka vrh jajeta. Kad se pobolje zagleda ova travnata kupa stiče se utisak da je i djelo ljudskih ruku, a ne samo prirode. To sam prije više godina zapazio i predočio javnosti.
Ovih dana, izvršio sam ponovno premjeravanje Jaštaka, i to elektronskim putem, ali i onim starim i oprobanim, pomoću pantljike za mjerenje, a uz pomoć snimatelja i montažera mojih dokumentarnih filmova Dejana Mutavdžića iz Beograda. Novi premjer je potvrdio da je obim, odnosno osnova, Jaštaka preko 200 metara, dužina strana je 45 metara, a visina je 10 metara.
U međuvremenu, pri vrhu brda, sa južne strane, najvjerovatnije su nepoznati tragači za dragocjenostima, uz pomoć detektora, iskopali rupu ispod kamene gromade, jedne od ploča. Nije poznato da li su bilo šta iskopali, ali jesu zasigurno jednu kost, ljudsku ili životinjsku, što ih je vjerovatno i natjeralo da obustave dalje kopanje.
Na zidu jedne kamene ploče okrenute prema jugu vidni su davni pokušaji urezivanja nekih znaka.
A prije više godina, takođe sam prvi predstavio javnosti veliki tumul, sa vidnim kamenim stranama, koju sam nazvao Beranska piramida, koja se nalazi iznad sela Kruščica u Bihoru, čije su mjere, a to je posebno zanimljivo – obim 200, a dužina strane 50 metara! Namjerna ili slučajna podudarnost sa Jaštakom! Međutim, Bihorci, ali ni beranske službe za očuvanje i zaštitu kulturnih dobara i njihovo ispitivanje, jer je tada ovo područje pripadalo beranskoj opštini, nijesu imali sluha da moje otkriće i njegovo predstavljanje iskoriste na pravi način, čak je i nikla žičana ograda dijelom zida tumula, kao da se radi o privatnom posjedu, a ne o opštem društvenom dobru, o kulturno-istorijskom spomeniku, dragocjenom ostatku naše daleke prošlosti.
Moje predstavljanje Beranske piramide je objavljeno u veoma zanimljivoj knjizi istraživača i novinara Miška Đukića ,,Balkanska traganja“, a i u raznim televizijskim emisijama. Pored toga, našlo se i na zvaničnom sajtu ,,Bosanke piramide Sunca“! Iako je ono što sam pronašao sasvim vidno i u Bihoru i na Polici, za razliku od navodnih bosanskih piramida, koje su morale da se otkopavaju, a čiju vjerodostojnost opovrgavaju mnogi naučnici i stručnjaci, ipak nije posjećeno onako kako treba i kako zaslužuje, a i još nijesu ni izvršena bilo kakva ispitivanja od strane onih koji su i plaćeni za to. Međutim, Visoko u Bosni, brdo Visočicu i otkop na suprotnoj strani visočke doline, posjetilo je samo za jednu nepunu godinu preko 100 000 turista i znatiželjnika, pa, čak, i najbolji teniser svijeta svih vremena Novak Đoković. Samo da su ti posjetioci ostavili po jedan evro ta bosanska varošica je dobila 100 000 evra!
U okruženju Jaštaka, u neposrednoj blizini, takođe na Babinu, u Klisuri, nalazi se staro neispitano groblje, sa nekoliko obrađenih stećaka i sa više neobrađenih, a tu je na poličkoj ravnini, po dnu nekadašnjeg jezera, kao i na brdima i brežuljcima, još neispitanih ostataka prošlosti. Ispod su, u ataru Budimlje, Izbinski znaci, Kula, kameni presto, stećci, utvrda i naselje Gradac, čije je zvanično arheološko ispitivanje započelo tek u 21 vijeku, kao i još toga o čemu znaju oni koje prošlost zanima onako kako i treba.
Sva prilika da je, po običaju, Jaštak nastao zidanjem ili naslaganjem ploča uz stjenovite strane i osnovu, a stručno otkopavanje i sondiranje trebalo bi da utvrdi ili pobije vještačko porijeklo brda. S obzirom na to da očuvana asfaltna traka sa Goražda vodi sve do blizu Jaštaka treba da bude motiv više da se na to mjesto dovode turisti, arheolozi, istraživači, radoznalci, a mnogi bi od njih kad vide kakvim izvanrednim prirodnim ljepotama raspolaže Polica sa svojim selima, kao i cijela prekrasna beranska dolina, postali česti posjetioci tog krajolika.
Neumorni Pajković. Borac protiv lažne istorije. Svaka čast.