Jovanović: Odluka Ustavnog suda je politička a ne pravna

Ustavni sud je popustio pred pritiscima Vlade te je stoga njegova odluka politička a ne pravna, saopštio je danas funkcioner DNP-a i DF-a Nikola Jovanović reagujući na jučerašnju odluku ove institucije da je smanjenje naknada za majke sa troje i više djece u skladu sa Ustavom. On je napomenuo da je pravo majki na nadoknadu stečeno pravo koje je doživotno te da se pravna bitka za zaštitu njihovih prava ne završava odlukom Ustavnog suda i naglasio da majke koje su iskoristile pravo žalbe mogu nastaviti spor pred Upravnim sudom ali i sudom za ljudska prava u Strazburu.

Saopštenje Jovanovića prenosimo u cjelosti:

Ustavni sud koji je većinom glasova, donio odluku kojom se odbija predlog za utvrđivanje neustavnosti odredaba člana 13 (član 176 b) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i rješenje kojim se ne prihvataju inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 1 (član 54 a) i člana 13(član 176 b)istog Zakona“, očigledno je popustio pred političkim pritiscima Vlade koja je sa svoje sjednice javno izrekla preporuku kao treba postupiti u ovom slučaju.

To je samo još jedan dokaz da u Crnoj Gori ne postoji sistem odvojenosti vlasti, institucionalna nezavisnost, vladavina prava i pravna sigurnost.

Postupajući po diktatu od strane izvršne vlasti, Ustavni sud je prekršio Ustav i brojne potvrđene međunarodne ugovore i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava koji shodno članu 9. Ustava čine sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, i da kao takvi imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Pravo majki na primanje naknade po osnovu rođenja troje u više djece je stečeno pravo, koje je doživotno i koje su stekle na osnovu važećeg zakona, u zakonom propisanom postupku, pa kasnija promjena propisa ne može i ne smije uticati na subjektivno pravo nastalo na temelju bivšeg propisa. Pravna sigurnost je strogo povezana sa principom neretroaktivnosti jer bi se u protivnom atakovalo na pravnu sigurnost građana koji ne bi znali da li, i kako da se ponašaju u određenoj situaciji. Kao najvažniji princip – princip pravne sigurnosti ističe i Evropski sud pravde, objašnjavajući u odluci ECR 5041 (Ireland v.Commission, Case 325/85 iz 1987. godine) da „Evropsko zakonodavstvo mora biti poznato i njegova primjena očigledna za sve subjekte na koje se odnosi. Princip pravne sigurnosti povezan je sa principima legitimnih očekivanja i neretroaktivnosti. Sam princip pravne sigurnosti znači da individue mogu da se oslone na jasno značenje propisa koji reguliše njihovo ponašanje da bi bili u poziciji da mogu da predvide pravne posledice koje mogu usljed poštovanja ili nepoštovanja tog pravila da proisteknu, jer samo puno poznavanje prava obezbjeđuje funkcionisanje prava. Evropski sud legitimna očekivanja svrstava u grupu opštih pravnih načela kao izvora prava EU sa interpretativnom ulogom.

Očekivano je bilo da će Ustavni sud donijeti odluku koja će odgovarati Vladi, i sada možemo da konstatujemo da je takva odluka politička a ne pravna. Imajući u vidu, da je Ustavni sud u ovom postupku grubo prekršio Ustav, čega su siguran sam, svjesne i sudije koje su glasale za odbijanje ovog predloga, pravna bitka za zaštitu prava majki se ne završava ovim i ona treba biti nastavljena u svakom konkretnom slučaju. Sve korisnice koje su iskoristile pravo žalbe će nakon odgovora Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao drugostepenog organa u ovom postupku, imati priliku da pokrenu spor pred Upravnim sudom i bilo bi dobro da svaka korisnica iskoristi i to pravno sredstvo.

Takođe, ovu pravnu bitku treba nastaviti i pred Sudom za ljudska prava u Strazburu koji je pokazao da u brojnim primjerim ima kapaciteta da ispravi brojne društvene nepravde. Vjerujem da će svi subjekti, bilo da su iz političkog ili nevladinog sektora, koji su pružali besplatnu pravnu pomoć majkama, to nastaviti i u narednom periodu. Demokratska narodna partija sigurno hoće i ovim putem pozivamo ostale subjekte da nam se u tom pridruže.

Aktuelna vlast je na ovom primjeru dodatno dokazala svoj karakter a to je uzimanje od onih kojima najviše treba i davanjem preko svake mjere onima koji imaju najviše. Sistem vladavine u Crnoj Gori je uspostavljen tako da tlači većinu građana dok postoji jedna određena elita ekstraprofitera koja se enormno bogati, i to nezakonito.

Tvrdnje da je zbog isplate naknadama majke, postojala opasnost da dođe do kolapsa javnih finansija je, blago rečeno vrijeđanje zdravog razuma svih građana Crne Gore. Oni koji ovo tvrde, neka objasne onda kako je moguće da u budžetu ima 10 miliona za isplatu bratu bivšem premijera, povodom ugovora oko zemljišta Limenke, a da nema za majke. Takođe neka objasne kao je budžet opstao uprkos 44 miliona pomoći Prvoj banci jer joj je prijetio finansijski krah. Neka objasne i kako su tekli poslove oko Kampa Zlatica, Hotela Crna Gora i Ljubovića, i koliko je budžet Crne Gore oštećen u tim namještenim poslovima. Takođe neka objasne zaduživanja oko gradnje autoputa u valuti dolar koja nije pokrivena rizikom od valutne razlike i neka objasne ko će da snosi posledice ukoliko do toga dođe. Potrebno je i da objasne da li je umjesno i da li je zakonito da svi potrošači električne energije plaćaju naknadu sinu bivšeg premijera kojem je dodijeljen monopol u sektoru obnovljivi izvori energije.

Kad god aktuelna vlast ošteti budžet i državne resurse, štetu po pravilu saniraju građani, i ne treba zaboraviti takse „euro po euro“ koje su uvedene kako bi se isplatili aktivirane državne garnacije za KAP. Ovakvih primjera, nažalost u Crnoj Gori ima beskonačno. Ovoga puta, zbog pogubne ekonomske politike Vlade na udaru su se našle majke, ali ukoliko se ubrzo ne zaustavi višedecenijska pljačka Crne Gore, na udaru će se naći i druge grupe, poput penzinera i ostalih, za koje će veoma brzo zahvaliti sredstava u budžetu zbog nastavka prakse ekonomskog pustošenja i raspodaje resursa naše zemlje koju sprovodi vlast i pojedinci koji su im bliski.