Jubilej „Vesti“: Proslavili 25 godina rada (VIDEO)

Prvi primjerak frankfurtskih „Vesti“ odštampan je na današnji dan prije 25 godina, da bi se već sjutradan pojavile na kioscima sa svojim plavim prepoznatljivim logom. Na početku samo u Njemačkoj da bi se ubrzo prodajna mreža proširila po cijeloj zapadnoj Evropi, svuda gdje ima srpskog rasijanja željnog da čuje informacije iz ratom zahvaćene bivše zajedničke države Jugoslavije. Novine su pokrenute kao odgovor na sankcije i stavičnu medijsku blokadu i dezinformacije koje su postojale na Zapadu kada je riječ o Srbima.

Ovaj značajan jubilej, pogotovu kada je riječ o štampanom mediju, „Vesti“ su juče podijelile i sa kolegama iz beogradskih redakcija kada im se na konferenciji za medije obratio osnivač i predsjednik Kompanije Nidda Verlag Dušan Vidaković.

Obilježavanju jubileja „Vesti“ prisustvovali su i urednik IN4S-a Gojko Raičević i naš novinar Milenko Jovanović.

Ponuda od milion dolara

Ni od srpske, ni od njemačke države, gdje je registrovana izdavačka kuća Nidda Verlag, Vesti ne dobijaju nikakvu finansijsku pomoć, već sve postižu isključivo sopstvenim sredstvima. Gospodin Vidaković ispričao je prisutnim novinarima i kako je svojevremeno odbio ponudu od milion dolara. Bilo je to u vrijeme kada su „Vesti“ bile najtiražnije, a na vlasti bio Slobodan Milošević. Tada mu se obradio predstavnik Soroš fondacije i uz riječi hvale o profesionalnosti lista ponudio milion dolara donacije!

– Pitao sam ga koja je protivusluga za tolike pare. Rekao mi je da ne očekuju ništa, ali sam mu uzvratio da mi ne vrijeđa inteligenciju. Hoćete da usmjerimo strijele prema Slobodanu Miloševiću? I on mi je to potvrdio. Odgovorio sam da to ne mogu da prihvatim jer ja jesam rezervisan prema Miloševiću, ali „Vesti“ ne mogu biti protiv njega za tuđ račun – ispričao je Dušan Vidaković za IN4S.

– Svi ostali, i Hrvati i Muslimani, imali su svoje novine. Naši Srbi nisu imali priliku da čitaju šta se zaista dešava u otadžbini, dok su istovremeno svi tamošnji zapadni mediji već uveliko krenuli da Srbe karakterišu kao agresore. Tako smo krenuli u veoma teškim uslovima, a zahvaljujući našoj doslednoj i nezavisnoj uređivačkoj politici, nije se na mnogo bolje promijenilo ni do sada – rekao nam je Dušan Vidaković.

Posle „Politike“ i „Večernjih novosti“, „Vesti“ su dnevni list na srpskom jeziku koji ima najdugovječniji vijek trajanja.

Koliki su uticaj i povjerenje kod čitalaca novine postigle govori i podatak da su i prema njemačkim izvorima „Vesti“ na drugom mjestu po čitanosti, kada je riječ o listovima koje se obraćaju strancima na radu u Evropi, odmah posle turskog „Hurijeta“.

– Možda smo sada i na prvom mjestu, iako je turska dijaspora brojnija, jer je dolazak Erdogana podijelio Turke – primijetio je Vidaković.

Rečica odredila ime

Kako je izdavačka kuća koja objavljuje najpoznatije srpske dijasporske novine dobila ime Nidda Verlag, otkrio je njen osnivač. Preduzeće je registrovano u jednom malom mjestu kraj Frankfurta u kojem teče rečica Nida. Tako je Duško Vidaković došao na ideju da imenuje izdavačku kuću, dok je „Vestima“ kumovao novinarski doajen Mihailo Rašić, koji je zajedno sa Zoranom Čadežom, prvim urednikom „Vesti“, profesionalno osmislio novine.

Kada je listu nedavno akademik Matija Bećković uputio čestitiku, u svom stilu je primetio da su „Vesti“ bile preteča interneta. I zaista, i pored neuporedivo lošije tehnologije od današnje, „Vesti“ su uspjele da se prošire i preko okeana – da imaju prodajnu mrežu i u Sjevernoj Americi i u dalekoj Australiji.

Nastavile su da prate i nove tokove tehnološke revolucije u izdavaštvu i informisanju.

– Moramo da idemo u korak sa novim tehnologoijama, naš portal postoji od 2009. godine, a od ove godine imamo i Vesti-Digital koje mogu da se čitaju širom svijeta – ističe Vidaković za naš portal.

Aleksandar Vidaković, sin Dušana Vidakovića kazao nam je da će povodom jubilea 25 godina postojanja Vesti, pretraga biti besplatna 25 dana, dok se u redovnim okolnostima naplaćuje 0.50 evra.

Naglašava da će štampane Vesti u svakom slučaju opstati, pored elektronske verzije.