Kad pljačkaju otac i sin: Strujni udar Prve familije (VIDEO)

Uvođenjem dodatne stavke za subvencionisanje obnovljivih izvora energije Vlada Crne Gore izvršila je pljačku građana, u ime i zaračun Blaža Đukanovića i drugih povezanih lica sa predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem koji su vlasnici minihidrocentrala i vjetroelektrana.

Naime, struja je od januara skuplja za 2,7 odsto, uz nemušto objašnjenje o obnovljivim izvorima energije. Taj profit koji će stvoriti sinovi i kumovi platiće stotine hiljada građana Crne Gore. To su potvrdili i januarski računi gdje je na iznos od 100 evra za obnovljive izvore trošak skoro deset evra.

Postavlja se pitanje – odakle ideja EPCG da građani treba da plaćaju struju skuplju od pojedinih članica Evropske unije i skoro duplo višu nego u Srbiji ili tzv. Kosovu, prema analizi Eurostata.

U Srbiji cijena 600 kilova-sati uznosi 25 evra, u Crnoj Gori 52 evra

Domaćinstvo koje troši 600 kilovat-sati u Crnoj Gori platiće račun od 52 evra, dok će za istu potrošnju u Bosni račun biti 41 evro, a u Srbiji svega 25 evra.

A evo kako Vlada Crne Gore pljačka građane kroz obnovljive izvore električne energije.

Prije donošenja Uredbe o subvencionisanju el.energije iz obnovljivih izvora Vlada Mila Đukanovića je zabranila Elektroprivredi da ni slučajno ne pomisle da grade mini-hidroelektrane ili vjetroelektrane, jer bi time obesmislili biznis oca i sina koji se na vašim računima čita kao OI, odnosno Obnovljivi izvori energije.

Većina građana šokirana je visinom računa za utrošenu električnu energiju za januar mjesec, a razlog tome je, primjena jedinične naknada za podsticanje proizvodnje električne energije za ovu godinu u iznosu od 9,7 centi po kilovat satu. Cijenu je utvrdilo Ministarstvo ekonomije shodno Uredbi o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora .

Podsjećamo, ovu naknadu građani plaćaju od 2014. godine koja je do sada uvećavana nekoliko puta, posebno, nakon što je sin predsjednika DPS-a sklopio privilegovani posao sa državom, jer je Vlada odlučila da svaki kilovat bude subvencionisan od strane države, odnosno iz džepa građana.

Građani moraju da znaju da je Elektroprivreda samo od dokapitalizacije 2009. godine na računu imala 96 miliona evra i sa tim novcem je mogla da finansira sve  predviđene koncesione mini-hidroelektrane kao i vjetroelektrane na Krnovu i Možuru, da ne optereti račune krajnjih potrošača ni sa jednim centom, bez subvencija. Da je tako urađeno, računi za domaćinstva mogli biti manji i do 20 posto, ali u tom slučaju bi propao energetski biznis oca i sina kao i njihove bliske rodbine.

Vlada je donijela odluku da otkupi svaki proizvedeni kilovat struje na ovaj način i to po cijeni koja je dva do tri puta veća od cijene koštanja proizvedenog kilovata u Elektroprivredi, dvostruko veća od berzanske cijene, pa se postavlja osnovno pitanje čiji je ovo interes?

O tome za IN4S priča akcionar u EPCG Vasilije Miličković.

„Očigledno, to je samo opravdanje- paravan za otimačinu, a to dokazuje i činjenica da je direktivom EU predviđeno da učešće obnovljivih izvora energije bude na nivou od 20 odsto, dok u Crnoj Gori oni već dostižu nivo preko 40 odsto . Dakle jasno je  da nije bilo potrebe za subencijama novih kilovata iz tzv. obnovljivih izvora“, smatra Miličković.

Crna Gora, prema njegovim riječima, raspolaže hidroenergetskim potencijalom koji spada u sam svjetski vrh po indeksu Strateškog prioriteta za korišćenje ekonomičnosti i pogodnosti uklapanja u ekološko i socijalno okruženje.

„Crna Gora od svojeg ukupnog hidroenergetskog potencijala koristi nešto više  od 17 odsto, i na svom području u periodu od 2000. do 2004. godine proizvodi oko 59 odsto primarne energije iz obnovljivih izvora energije, od toga 55 odsto otpada na hidroenergiju što je daleko iznad prosjeka EU.“, kaže Miličković.

Zašto EPCG nije investirala u izgradlju obnovljivih izvora el. energije i minihidroelekrane i vjetroelektrane, čija je cijena subvencionirana za čak 60 posto, što bi bi im sigurno obizbijedilo ekstra profit, nismo mogli da saznamo.

Na naša pitanja proslijeđena Upravi Elektroprivrede nismo dobili odgovore, ni na pitanje kao komentarišu to što se i oni ne subvencionišu sa 60 posto za energiju iz sunčeve svjetlosti na lokaciji  „Bliska gora“ kod Ulcinja, i da li se osjećaju diskriminisani kao državna kopmanija u odnosu na strane investitore u slučaju vjetroelektrana na Krnovu i Možuri?

Miličković kaže da je EU imala sjajnu i humanu ideje, gdje bi građani Crne Gore bili finansijeri malih elektrana, ali je DPS na čelu sa Prvom familijom to pretvorio u sopstveni biznis.

Građani su skoro pet miliona evra platili vlasnicima hidroelektrana

Ako se tome doda i činjenica da plaćamo više nego duplo skuplju struju u regionu, jasno je da se “kontinuirano pljačkamo“, posebno kroz stavke na računima kao što su gubici na mrežu, angažovanje mrežnog kapaciteta, naknada operateru tržišta i naknada za podsticanje OIE, ili kako kaže “Blažova naknada“, kojih sada ima dvije.

Za manje od tri godine, građani Crne Gore su preko računa za struju platili skoro 4,7 miliona evra vlasnicima deset malih hidroelektrana koje su trenutno u pogonu, navodi MANS-ov istraživački centar.

Međutim, to je samo početak jer je Vlada Nacionalnim planom korišćenja energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine procijenila da će naknada, koju građani plaćaju za struju proizvedenu u malim hidroelekranama, u naredne dvije godine dostići iznos od blizu 27 miliona evra godišnje.

Zakon je, zbog navodne usklađenosti sa direktivom EU, predvidio da se, osim ove naknade, vlasnicima malih elekrana garantuje i otkup ukupne proizvodnje, kao i pravo prvenstva u tom otkupu.

Međutim, EU direktiva o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora na koju se vlast poziva ne obavezuje države da to moraju i činiti ili uvoditi obavezu nabavke energije iz obnovljivih izvora, što je Vlada Crne Gore upravo uradila.

U posao sa strujom ušli ljudi bliski Milu Đukanoviću

Većina vlasnika kompanija koje već sada proizvode struju ili tek planiraju da uđu u taj posao, u direktnoj vezi sa predsjednikom Milom Đukanovićem.

Porodica Đukanović je u posao sa strujom ušla sa dvije koncesije, koliko je dobila kompanija sina bivšeg premijera  Blaža Đukanovića.

Isti broj elektrana, prema MANS-u, sagradiće i Đukanovićev brat od ujaka Milovan Maksimović, a u poslu je i Đukanovićev kum Vuk Rajković, povezan sa kompanijom koja je dobila koncesije za još četiri elektrane.

Osim porodice, u posao sa strujom su uključeni i poslovni partneri bivšeg premijera, pa su tako koncesije za više elektrana dobile kompanije koje su povezane sa Tomislavom Čelebićem, ali i sa Olegom Obradovićem, jednim od ključnih aktera afere “Telekom” i bivšim predsjednikom Odbora direktora Prve banke, koja je u vlasništvu brata bivšeg premijera.

Za rad postojećih malih hidroelektrana do sada im je isplaćeno 3,5 miliona evra.

Tako je reprezentativac Crne Gore u fudbalu Stefan Savić jedno od lica DPS-a koje ima koncesiju za male hidroelektrane.

Finansijska konstrukcija Blaža Đukanovića za posao sa minihidroelektranama

A evo kako je mlađi Đukanović razvijao svoj posao.

Naime, Blažo Đukanović, kao suvlasnik firme „BB solar“ i BB „Hidro“ 2016. godine dobio je koncesiju da gradi male hidroelektrane na vodotoku Bistrica u Kolašinu, zahvaljujući odluci Vlade Crne Gore.

Odluku u ime države potpisuje tada Milo Đukanović, a ugovor o koncesiji ministar ekonomije Vladimir Kavarić. Tako je „BB solar“ dobio koncesiju na 30 godina u okviru koje za godinu dana mora završiti poslove projektovanja, a za još dvije izgraditi hidrocentrala. Vlasnici malih elektrana u Crnoj Gori dobili su status povlašćenog proizvođača i njihovu struju tom odlukom uređeno je da otkupljije Elektroprivreda.

Firma BB hidro, godinu kasnije dobila je drugu koncesiju za izgradnju minihidroelektrane Slatina na dijelu istoimenog vodotoka u opštini Kolašin. Odluku o davanju koncesije donijela je tada Vlada, a potpisao ju je tadašnji premijer Duško Marković.

U međuvremenu Blažo je uzeo je milion i po evra kredita kod Hipotekarne banke, namenjenih njegovoj firmi BB hidro za gradnju mini hidro elektrana u Kolašinu.

Kao garanciju da će vratiti kredit, mlađi Đukanović založio je svoja dva poslovna prostora od 412 i 47 kvadrata u zgradi Vektra, koje je na poklon dobio od strica Aca Đukanovića. Hipoteku na atraktivnu imovinu u prizemlju „Vektre“ banka je u katastarsku Upravu za nekretnine, nakon što je Blažo krajem decembra uzeo milionski kredit.

„Upis hipoteke po osnovu založne izjave od 27. decembra 2018. hipotekarni dužnik Blažo Đukanović u korist hipotekarnog povjerioca Hipotekarna banka, korisnik kredita BB hidro u iznosu od 1,5 miliona evra”, piše u listu nepokretnosti.

„BB solar“ je založila svoja četiri poslovna prostora od 84, 78, 9 i 43 kvadrata, na ime sestre firme „BB hidro“, kao garanciju u iznosu od 30 hiljada evra namijenjenu Ministarstvu ekonomije. Garanciju je izdala Prva banka, vlasništvo Blažovog strica Aca Đukanovića, a korisnik garancije Vlada Crne Gore, Ministarstvo ekonomije.

Način na koji posluje firma BB solar ili zapravo Blažo Đukanović jedinstven je u svijetu, jer je godinama dobijao poslove od države koju je vodio njegov otac, a kreditira se kod Prve banke kojom upravlja njegov stric.

Korupcija visokog nivoa nije zaobišla ni vjetroelektrane, a pozamašni prihodi od proizvodnje ovakave električne energije idu na uštrb građana i potrošača, dok opet bliski ljudu u DPS-u na čelu sa „Prvom familijom“ zadovoljno trljaju ruke.

Kako je posao išao od Španaca, do Maltežana, uz naravno uz podršku Vlade Crne Gore za visoki korupciju, detaljno Miličković objašnjava.

„Crna Gora zaključila je Ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Možura dana 5. jula 2010. godine sa konzorcijumom „Fersa & Čelebić“ u čijem sastavu se nalaze „Fersa Energias Renovables“ S.A. iz Španije i „Čelebić“ DOO iz Podgorice. Ugovorom je je državno zemljište dato u zakup na period od 20 godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage do 46 MW. Nakon obezbjeđenja svih neophodnih dokumenata Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 15. decembra 2014. godine izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Možura. Međutim, investitori su iskazali zainteresovanost za prenos prava i obaveza iz Ugovora na kompaniju „ Enemalta corporation “ sa Malte, uz preuzimanje svih obaveza”, objašnjava Miličković.

Država se ugovorom obavezala, dodaje Miličković, da će otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti zagarantovana i fiksna u prvih 12 godina rada i neće biti niža od 95,99 evra po megavat-satu.

Kada je u pitanju vjetroelektrana na Krnovu posjećamo da je na Krnovu izgrađena prva vjetroelektrana u Crnoj Gori, koja ima 26 vjetrogeneratora, snage 72 megavata. Finansiranje projekta obezbijeđeno je kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj, Njemačke razvojne banke i francuske razvojne finansijske institucije Proparko.

Kompanija Krnovo green enerdži, gdje je izvršni direktor izvjesni Ivan Filipović, početkom novembra prošle godine je stekla status povlašćenog proizvođača. Taj status joj omogućava podsticajnu cijenu za prodaju proizvedene električne energije od najmanje 95,99 evra po megavat-satu.

U Crnoj Gori od 2008. godine do danas odobreno je 68 projekata za izgradnju mini hidroelektrana. Ukupno je u ovom periodu izgrađeno 12 mini hidroelektrana.

Ukinuti subvencioniranje eleketrične energije iz obnovljivih izvora

Miličković predlaže da Vlada na prvoj sjednici donese Uredbu kojom se, kao nezakonita i suprotno Ustavu Crne Gore ukida Odluka o subvencioniranju el.energije proizvedene iz obnovljivih izvora, što važi za sve izgrađene minihidroelektrane i vjetroelektrane, te da se svi proizvođači ravnopravno nađu na tržištu električne energije.

„Da budu međusobno ravnopravni i konkuretni i kao takvi uđu u režim redovne isporuke el.energije bez subvencija sa PDV obračunatim isključivo za struju isporučenu krajnjem potrošaču shodno zakonu i Ustavu“, kaže Miličković.

Građani nezadovoljni brutalnom pljačkom države

Ovako visoke cijene električne energije, kod građana su izazvale negodovanje, jer je po srijedi još jedna brutalna pljačka građana od strane odnarođene vlasti.

Iz Elektroprivrede smo pokušali da dobijemo odgovor da li se osjećaju ugroženim na tržištu električne energije, kada je njihovoj konkurenciji- ivestitorima minihidroelektrana i vjetrolelekrana, obezbijeđen mnogo povoljniji tretman nego njima, ne samo po prodajnoj cijeni, nego i po drugim elementima, kao što je sigurnost u naplati?

Odgovor je i na ovo pitanje izostao, kao i komentar na činjenicu da je prodajna cijena EPCG niža za 60 posto od konkurencije i obaveza da kroz  izlazne fakture EPCG  rizikujete da naplati i njihovu proizvedenu energiju od krajnjih potrašača kokoju je prethodno platila?

Takođe, ostaje nejasno zašto se nije odustalo od obračuna poreza na promet za struju, koju EPCG nije isporučila  krajnjem potršaču, koju klasifikuju kroz tehničke i ekonomske gubitke. Dakle, EPCG ostvaruje basnoslovni profit na struju koju nijesu isporučili potrošačima, i uz to im je dodat i PDV na naplatu.

Prekšen Ustav o ravnopravnom tržištu

Ovo subvencioniranje je sve po džepu građana Crne Gore ili prevedeno brutalna pljačka građana. Sve je supratno Ustavu, prekršeno je nekoliko članova Ustava, favorizuje se nelojalna konkurencija,monopol oca i sina čime su  narušeni “jednaki uslovi u privređivanju.”

Podjećamo, Članom 140 predviđeno je da je zabranjeno narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije i podsticanje neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu.

Struja od 1. maja skuplja šest posto

Podsjetimo EPCG je najavila povećanje cijene struje od 2,7 odsto do 6 odsto, od 1. maja 2019. godine, kroz uvođenje tarifnih paketa.

Na taj korak su se odlučili kako bi građani imali vremena da odaberu jedan od ponuđenih paketa Elektroprivrede po kojem će se obračunavati potrošnju struje, sve da bi zabašurili monstruznu pljačku.

Da li će EPCG – nastaviti da kao monopolista krade svoje građane ili će građani natjerati monopolistu da radi za potrebe građana ostaje da vidmo u danima pred nama.

Obzirom da je većina energetskih objekata izgrađena novcem svih građana, ostaje odgovor na pitanje: čiji su naši zajednički energopotencijali?