Kako je Matija Zmajević postao „znameniti Hrvat“

Piše: Vasko Kostić

Hrvatske pretenzije prema kulturnom i istorijskom nasljeđu Boke Kotorske nijesu nikakva novost. Međutim ovo što je prije nekoliko dana uradio portal Russia Beyond, medij koji je kao dio projekta Russia Today finansiran direktno od strane ruske države, prevazilazi sve do sad viđeno čak i u samoj Hrvatskoj.

Ovaj medij prije nekoliko dana u tekstu „Zaboravljeni Hrvat kojeg je Petar Veliki obožavao“, publikovao je subjektivan doživljaj izvjesnog Denisa Krnića, koji tvrdi da je znameniti Bokelj Matija Zmajević, legendarni admiral imperatorske flote Petra Velikog – Hrvat. U tekstu Krnić navodi: „U osvit službenog odlaska hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Moskvu gdje će se susresti s ruskim šefom države Vladimirom Putinom, trenutak je da se prisjetimo velikana iz prošlosti koji na najvišoj razini spajaju hrvatski i rusku povijest. Jedan iz plejade velikana je zasigurno Matija Zmajević, Hrvat kojem je za vjernu službu Petar Veliki osobno uručio admiralski čin.“

Za svoju tvrdnju da je Matija Zmajević sebe smatrao Hrvatom, Denis Krnić ne može naći nijedan istorijski izvor. Stoga, vjerovatno nije slučajno zašto dotični zaobilazi relevantne istorijske izvore, koji nedvosmisleno ukazuju da su Zmajevići bili srpska porodica katoličke vjere. Nemoguće je napisati objektivan tekst o admiralu Matiji Zmajeviću, a ne pomenuti najznačajniju ličnost vezanu za njegov odlazak u Rusiju, Petra Andrejeviča Tolstoja, direktnog pretka slavnog pisca i ruskog ambasadora u Carigradu početkom XVIII vijeka.

Bježeći od otpužbi za umiješanost u ubistvo Vicka Bujevića (Bujevići i Zmajevići bili su najuticajnije peraštanske porodice svog vremena), Matija Zmajević se 1708. godine obreo u Carigradu. U prestonici Otomanske Imperije, prema nekim podacima u zatvoru (ko je čitao Andrićevu „Prokletu avliju“ zna da nije bio potreban nikakav poseban razlog da se upadne u carigradsku tamnicu) Matija Zmajević upoznaje ruskog ambasadora grofa Petra Andrejeviča Tolstoja, kome su odranije bila poznata umijeća peraštanskih moreplovaca. Pozitivne preporuke, koje ruski ambasador u Otomanskoj imperiji prenosi caru Petru Velikom doprinijele su da Matija Zmajević stupi u rusku carsku flotu.

Subjektivni doživljaj Denisa Krnića, koji portal Russia Beyond nekritički publikuje, suprotan je relevantnim ruskim istorijskim izvorima i zvaničnom stavu ruskih državnih organa. Naime, gorepomenuti Petar Tolstoj koga u svom tekstu Krnić perfidno zaobilazi, 1698. godine, 4 godine posjetio je Boku Kotorsku i sa tog putovanja zapisao:

„Doplivasmo do mestašca koje se zove Perast, u kojem zatekosmo mnogo Srba. Ti Srbi žive u blizini turskih gradova i sela. Oni su ratnici u svemu slični donskim Kozacima i svi govore slovenskim jezikom. Imućni su, kuće su im od kamena, prema moskovskom narodu se odnose vrlo srdačno i sa poštovanjem.“ U svojim zapisima grof Tolstoj naveo je takođe da je bio primljen u Palati Zmajevića, zdanju koje je očuvano do današnjeg dana. Matijin stric, nadbiskup barski Andrija Zmajević sebe je takođe smatrao Srbinom, a pisao je i na ćirilici.

U maju ove godine prilikom posjete Voronježu za Dan pobjede, crnogorska delegacija predvođena poslanikom Milanom Kneževićem zajedno je sa predstavnicima oblasnih vlasti, crkve i mornaričkih veterana, otkrila spomen ploču admiralu Matiji Zmajeviću. Knežević je tom prilikom, zahvaljujući se predstavnicima gradskih vlasti Voronježja izjavio: „Uvjeren sam da će odnosi Crne Gore i Rusije biti na ponos i, da ćemo ovakvih spomen-ploča i spomenika o zajedničkoj istoriji Crne gore i Rusije imati i u buduće i u Crnoj Gori i u Rusiji.“ Koliko je subjektivan doživljaj Denisa Krnića, koji Russia Beyond nekritički prenosi, u koliziji sa odnosom ruskih vlasti prema ovoj značajnoj ličnosti ruske i crnogorske istorije potpuno je očigledno. To ohrabruje, jer ipak sugeriše da je ovdje riječ neodgovornom ispadu medija finansiranog od strane ruske države.

Ono što se usudila Russia Beyond, da Matiju Zmajevića nazove „Zaboravljenim Hrvatom“, nijesu uradili ni hrvatski mediji.

U opširnom biografskom tekstu splitske „Slobodne Dalmacije“ o admiralu Zmajeviću od 4. aprila 2004. nijednom riječju nije navedeno da je slavni admiral pripadao hrvatskom narodu.

„Definitivno je kucno čas da se iz mraka zaborava izvuče iznimnog čovjeka, Hrvata i admirala, koji je dao golem doprinos u stvaranju ruske države. Zajednička je to obveza Rusije i Hrvatske. Valja obnoviti spomen na njega i tako mu odati dužno priznanje.“ – stoji u zaključku teksta Denisa Krnića. Dužnost naših društveno-političkih subjekata preko prijatelja u Rusiji hitno odgovore na ove agresivne namjere hrvatske strane, koje nažalost promoviše medij finansiran od strane ruske države.

(http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040414/feljton01.asp)