Katnić: SDT krije dokaze na koje imam pravo; Šoškić: Lazović poklonio blindiranu “tojotu” Radoju Zviceru

Pred vanraspravim specijalnim vijećem kojim predsjedava sudija Zoran Radović danas je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno ročište na kojem se kontroliše optužnica koju je specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije (UP) Zorana Lazovića.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ukazao je podgoričkom Višem suda da zatraži dokaze koje, kako on tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo u postupku protiv njega krije a na koje on ima pravo.

To je Katnić naveo danas, na kraju održanog drugog termina za ročište povodom kontrole optužnice protiv njega i nekadašnjeg službenika policije Zorana Lazovića.

Katnić je kazao da se radi o spisima i predmetima koji se odnose na postupanje u odnosu na veći broj pripadnika kavačkog klana od 2015. godine do njegovog odlaska u penziju.

Katnić i Lazović okrivljeni su za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

U tročasovnom obraćanju sudu, specijalni tužilac Miloš Šoškić je kao dokaz da je okrivljeni Zoran Lazović, organizator kriminalne organizacije, čiji su članovi postali Milivoje Katnić, te Petar Lazović, Radoje Zvicer, Ljubo Milović, citirao brojne Skaj komunikacije preko kriptovanih telefona, koje je Petar Lazović imao sa Zvicerom. Takođe, kao dokaz da je Zoran Lazović šef kriminalne organizacije, naveo je upravo Lazović poklonio Zviceru auto blindiranu “tojotu land kruzer”.

Branilac okrivljenog Lazovića, advokat Nikola Martinović je novinarima večeras izjavio da nema ništa novo u onome što je tužilac Šoškić naveo.

“Tužilac praktično čita optužnicu. Jedino što tužilac ima su navodne Skaj poruke. Međutim, tužilac nam nije dao ni jedan materijalni dokaz iz kojeg bi mogao da pokaže da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić, izvršili bilo kakvo krivično djelo. Radi se samo o naklapanju iz nekih tračeva odnosno iz nekih kazivanja za koje ja mogu reći da su gradske priče i tračevi. Može li optužnica da se bazira na tome. Ja mislima da ne može”, ocijeno je Martinović.

Lazović se tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi osim Katnića i specijalni tužilac Saša Čađenović i sin Lazovića, agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović.

Zoran Lazović se tereti da je povezan sa skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Beograđa Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. On se tereti i da štitio člana kriminalne kavačke grupe Duška Roganovića jer je, kako se navodi, nekadašnjim tužiocima Katniću i Čađenoviću naredio da ga isključe iz krivičnih predmeta.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, danas predalo optužnicu protiv Zorana Lazovića, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i Milivoja Katnića, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Iz SDT-a objašnjeno je da je optužnica podignuta nakon što je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić i optuženi Petar Lazović, i Saša Čađenović i druga za sada nepoznata lica, a koja je sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je organizovao Radoje Zvicer:

„I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određen zadatak i ulogu, njeno djelovanje je planirano na duže vrijeme i zasnivalo se na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“.

Ističu da Lazovića sumnjiče da je u decembru 2020. u Podgorici, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima Zvicerove kriminalne organizacije.

„Na način što je, na zahtjev R. Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P. L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V. B. i M. M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R. Z., organizatora svoje kriminalne organizacije, ali i ostvarivali neposredan susret i ručak sa okrivljenim Z. L., koji je potom, zajedno sa okrivljenim M. K. a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom“.

Lazovića i Katnića sumnjiče da su isto u decembru 2020. godine, u Podgorici, „zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnostim“, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z. L. nije naredio da policija i kod D. R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je D. R. učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti, a da je, kao organizator kriminalne organizacije, potom naredio njenom pripadniku – okrivljenom M. K. da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv D. R., što je okrivljeni M. K. prihvatio, iako je i sam znao da postoje dokazi i obavještenja za osnove sumnje da je D. R. izvršio krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje i njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“.

Nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca sumnjiče da je, u januaru 2022. godine, skupa sa optuženim specijalnim tužiocem Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru i Dušku Rogaanoviću i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije.

„Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S. Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M. K., ostvarujući dalje svoju ulogu i zadatak u kriminalnoj organizaciji, u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z. L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S. Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, saopšteno je iz SDT.

Oni ističu da postoji i osnovana sumnja i da je okrivljeni Zoran Lazović u periodu od marta 2021. do marta 2024. godine, u Podgorici, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću:

„Jer je, kao javni i bivši javni funkcioner Agenciji za sprječavanje korupcije podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 eura mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P. L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica za više krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krijumčarenje“.

Dodaju da postoji osnovana sumnja i da su Lazović i Katnić, u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu neovlašćeno držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a okrivljeni Lazović i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Advokat Stefan Jovanović: „Odbrana će ukazati na dokaze koji idu u prilog okrivljenih“

Branilac okrivljenog Zorana Lazovića, advokat Stefan Jovanović izjavio je „Vijestima“ kazao da specijalni tužilac Miloš Šoškić ponavlja iste stvari koje su navedene u optužnici.

„Samo to ponavljanje znači samo jedno, da apsolutno nema dokaza iz kojih bi proizilazila potvrda same optužnice. Novinari su takođe svjedoci da ovo traje dugo, danas tri sata tužilac iznosi svoj stav, na pretodnoj kontroli optunice takođe je tužilac tri sata govorio. Naravno, tužilac ima pravo i njemu vrijeme ne može biti ograničeno, ali u tom izlaganju tužilac se više puta ponavljao. Ništa konkretno ne postoji što bi išlo u pravcu postojanja osnovane sumnje. Nakon što tužilac završi izlaganje, odbrana će se izjasniti na optužni akt i ukazati na dokaze koji idu u prilog okrivljenih“, izjavio je advokat Stefan Jovanović.