Književno veče posvećeno Kosti Radović

Kosta Radović je rođen 1936. godine na Mioči u Pivi. Učiteljsku školu završio je u Nikšiću, a studije srpskog jezika i književnosti u Beogradu. Bio je prvi direktor tri osnovne škole u Pivi, potom sekretar Kulturno-prosvjetne zajednice Crne Gore, pomoćnik direktora Centra za savremenu umjetnost Crne Gore. Inicijator je i akter podizanja spomenika Žrtvama fašizma Pive. Utemeljivač je Jugoslovenskih književnih susreta „Pjesnička riječ na izvoru Pive“ 1970. godine, manifestacija koja već pedeset godina traje neprekidno. Posljednjih godina predano je radio na obnovi Pive, obnovi manastira na Zagrađu, spomen-kapele u Dolima.

Autor je preko trideset knjiga poezije i proze. Objavio je knjige poezije „Piva samoglasna“ (1974), „Pslam o zemlji“(1975), „Za novi zavičaj“ (1976), „Prosuto nebo“(1978), „Izgovor uma“(1979), „Povelja“ (na srpskom i engleskom, 1981), „Rebro zemlje moje“, „Strah od sreće“ (1984), „Smrt živog vrela“ (1987), „Povratič“ (1988), „Ljubav se javno kaže“(1990), „Kuća kod Hrista“ (1994), „Izvršenje straha“ (izabrane pjesme, 1995), „Vezena tužbalica“ (2005), „Samo(Antologija)“, (izbor poezija, 2006), „Večera za oba svijeta“(2008), „Solženjicinova brojanica“ (2010), „Dva svijeta vidiš jedan pjevaš“ (2012), „Strah od sreće“ (2014); kao i romane „Ljetopisna knjiga arhimandrita Arsenija Gagovića“(1990), „Vrtijeljka“ (2003), „Bogorodičina knjiga“(2008); knjige kratke priče: „Uspenska vrata“ (1997), „Kaluđerski most“ (2012). Autor je radio drame: „Ubistvo braće Tadić“, dokumentarno-književne proze: „Piva potop“ (1998), „Seoba manastira Pive“ (2001), „Zapisi manastira Sv. Bogorodica“ (2010) i putopisne proze „Putopis iz Kine (1984).

Dobintik je nagrade Udruženja književnika Crne Gore za životno djelo ,,Marko Miljanov”, Takođe dobitnik je i prestižne nagrade „Pečat Hercega Šćepana”, „Vidovdanske povelje”, „Makarijevo slovo”, „Zlatne povelje”, kao i Ordena zasluga za narod sa zlatnim vijencem.

Kompozitor Borislav Tamindžić po stihovima Koste Radovića napisao je veliku kantatu „Ugarak tijela” o genocidu u Pivi 1943. godine i „Ljubav se javno kaže” o strijeljanju 1941. godine u Kraljevu.

Kosta Radović je bio član je Udruženja književnika Crne Gore, i član Upravnog odbora Eparhijskog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, Savjeta Enciklopedije CANU. Počasni građanin stare ruske prestojnice Suzdalj i grada Kraljeva.