Koje ustavne promjene predlaže Demokratski front

Demokratski front je na današnjoj konferenciji za novinare predstavio predloge izmjena i dopuna Ustava  koje su poslednjih nedjelja izazvale različite reakcije političke javnosti.

Dok pojedine političke partije ističu da se pokretanjem identitetskih pitanja može nanijeti šteta državnosti Crne Gore, iz Demokratskog fronta poručuju da izmjene koje predlažu nisu rušilačke ni antidržavne, već demokratske.

A evo šta je sadržina predloga promjena i dopuna odredaba Ustava Crne Gore kojima se uređuju:

1. Državni simboli, dopuna odredaba Ustava koje se odnose na državne simbole;

Predlaže se da se Ustav dopuni novim članom “4a“ kojim bi bilo propisano da: pored zastave iz člana 4 Ustava Crna Gora ima i crveno-plavo-bijelu trobojku.

2. Jezik i pismo, dopuna odredaba Ustava koje se odnose na jezik i pismo;

Predlaže se da se Ustav dopuni novim članom“13a“, kojim bi bilo propisano da, ukoliko neki od jezika u službenoj upotrebi, prema rezultatima državnog popisa stanovništva, bude jezik kojim govori najveći broj građana Crne Gore, i taj jezik postaje službeni jezik u Crnoj Gori.

3. Načelo zakonitosti, član 33;

Predlagači cijene da ustavnim promjenama treba predvidjeti nezastarijevanje krivičnih djela organizovanog kriminala  i korupcije.

4. Biračko pravo, član 45;    

Brisanje ograničavajućeg uslova vezanog za dužinu trajanja prebivališta za biračko pravo, tako da se odredbe člana 45 stav 1 promijene tako da glase: “pravo da bude bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima prebivalište u Crnoj Gori“.

5. Direktna demokratija – referendum , član 45a;

Uvođenje mehanizma direktne, neposredne demokratije, pomoću kojih će građani moći da preuzmu odgovornost i izjasne se o određenim važnim pitanjima i propisima, koja se tiču njihovih prava i interesa, čime se, kako se navodi, osnažuje participacija građana  u zakonodavnom procesu i povećanje kontrolne funkcije javnosti na vlast.

Predlaže se novi član 45a koji glasi :

“Ukoliko 3% upisanih birača  uputi zahtjev , održaće se glasanje građana na državnom referendumu o : zakonima, uredbama i odlukama Vlade

Ukoliko,3% od upisanih birača iz te lokalne samoupraveuputi zahtjev, održaće se glasanje građana na lokalnom referendumu o odlukama lokalnih skupština i organa vlasti

Predlozi koji su podnijeti na glasanje naroda putem referenduma se prihvataju ako ih odobri vecćina onih koji su glasali.

Propisi sa državnog i lokalnog nivoa, koji ne dobiju podršku birača na državnom i loklanom referendumu, stavljaju se van pravne snage”

6. Školovanje, član 75;

Odredbe člana 75 Ustava utvrđuju obaveznost i besplatnost osnovnog obrazovanja.

Predlagači smatraju da izazovi pred kojima se nalazi crnogorsko društvo u bliskoj budućnosti nameću potrebu da Ustav propiše obaveznost i besplatnost školovanja do sticanja prvog zvanja – prve kvalifikacije.

7. Posebna – manjinska prava / Zaštita indetiteta, član 79 stav 1, tačka 9;

Predlaže se da se u članu 79 stav 1 tačka 9, izmijeni način kojim bi bilo propisano pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore mogu koristiti pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Bošnjaka, Albanaca, Muslimana i Hrvata, kao i pripadnici drugih manjinskih nacionalnih zajednica sa učešćem u ukupnom stanovništvu od 0,5% do 2%, prema rezultatima poslednjeg popisa.

8. Odlučivanje, član 91, stav 3;

Odredbama člana 91 stav 3 je propisano u kojim slučajevima  Skupština odlučuje kvalifikovanom dvotrećinskom većinom.

Ustavnim promjenama predlaže se da svi članovi Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, biraju dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore.

9. Predlaganje zakona i drugih akata, član 93;

Predlaže se da se odredbe člana 93 stav 1 i 2 Ustava izmijene tako da se propiše da pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada, poslanik i najmanje šest hiljada birača; čime se dodatno osnažuje ustavno određenje da je građanin nosilac suverenosti i omogućava direktna građanska inicijativa prema Skupštini.

10. Vrhovni sud , član 124;

Da se Predsjednik Vrhovnog suda bira kvalifikovanom većinom od dvije trećine svih poslanika u Skupštini Crne Gore, u cilju, kako se se navodi, jačanja kontrolnog mehanizma Skupštine prema pravosuđu i omogućavanja ravnoteže moći zakonodavne i pravosudne grane vlasti.

11. Sastav sudskog savjeta, član 127;

Predlaže se model u kojem će sve članove Sudskog savjeta birati Skupština kvalifikovanom većinom svih poslanika, između više predloženih kandidata  od broja koji se bira.

Kako navode u DF-u,  u Sudskom savjetu ne treba da bude nijedna politička ličnost već isključivo nezavisni pravni stručnjaci, po mogućnosti sa iskustvom u pravosuđu.

Prema predlogu većinu članova Sudskog savjeta  (6) činile sudije koje će, u zakonom propisanoj proceduri, biti predložene od strane Opšte konferencije sudija. predsjednici sudova ne bi mogli biti predlagani niti birani za članove Sudskog savjeta.

Dalje, predlaže se da se ostatak članova Sudskog savjeta  (5) bira iz reda nezavisnih pravnih stručnjaka koje će predlagati ovlašćeni predlagači – pravni fakulteti, Advokatska komora CG i relevantne NVO iz oblasti zaštite ljuskih prava, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Kako pojašnjavaju u DF-u, zbog povećanja konkurencija i izbjegavanja uticaja klanova, bilo bi poželjno obezbijediti i mehanizam samokandidovanja. Sudski savjet bi samostalno birao svog predsjednika u skladu sa zakonom i svojim internim aktima.

Ovako izabrani Savjet bi nakon toga, potpuno autonomno, vršio izbor, imenovanje i unapređenje sudija, u skladu sa preciznim u zakonu propisanim kriterijumima.

12. Potvrda na referendumu, član 157;

Odredbama člana 157, propisano je da je promjena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157, konačna ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača.

Predlaže se da se izjašnjenje na državnom referendumu ne odnosi na promjene članova 45 i 157 Ustava.

Ovo posebno, kako ističu, ako se ima u vidu da postojeće Ustavno rješenje predstavlja bitno ograničavajući faktor i kada su u pitanju  preporuke relevantnih međunarodnih organizacija za promjenu pojedinih odredbi Ustava.