Kotor: Zapalili Mila Đukanovića!

„Vi ste me birali za svog Gospodara, da vas u brk lažem, potkradam i varam. Da vas za sobom vodim ko glupave brave, i da za vas mislim jer ste prazne glave. Sve hirove moje trpjeli ste ćutke i sami ste htjeli da budete lutke! Vi ste vašoj djeci budućnost uzeli, a sad sudite meni za vašu krivicu“, poručio je narodu koji ga je ispratio na lomaču, odlazeći Gospodar

„Pošto nam je više dosadilo trpljenje, pošto nas je sasvim izdalo strpljenje, hajde da se od zla paklenoga oslobodimo, da jedan veseliji život vodimo!“, poručio je predsjednik Slamnog suda Komunitadi kotorske ptof.dr. Pravdoljub Potljupljenović zvani Ljiga, koji je na smrt spaljivanjem na lomači, osudio ovogodišnjeg kotorskog karnevala nazvanog Gospodar Marioneta.

Karnevalska lutka koja je likom i djelom opisanim u optužnici jasno aludirala na predsjednika DPS Mila Đukanovića, na veliku radost nekoliko hiljada okupljenih, uz vatromet i zvuke posmrtnog marša, spaljena je na Macelu.

Prethodno je vesela povorka predvođena Kapom karnevala a koju je činilo nekoliko stotina maštovitih maski, pojedinaca i članova karnevalskih grupa iz zemlje i inostranstva, mažoretke, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor kao i izuzetno upečatljive plesačice sambe iz Novog Sada što su čitavoj manifestaciji dale i šmek čuvenog karnevala u Riju, prošla glavnom gradskom saobraćajnicom od „Fjorda“ do Tabačine.

Za razliku od ranijih godina, karneval je uveden u zidine Starog grada gdje mu je na Trgu od oružja održano suđenje.

Optužnicu protiv Gospodara Marioneta zastupao je javni tužilac mr Narcis Umišljenović, zvani Inkvizitor, koji je poručio da je Gospodar poteže sve konce i kontroliše „lutke koje se klate i glupavo smiješe u igri koja traje već četvrt vijeka i izgleda da će trajati dovijeka“.

„Deboto trideset godina trpimo strašnu torturu, sistematski smo uništavani uru po uru. Da bi smo tu strašnu sudbinu doživjeli, do samog kraja snaga su nas doveli. Da se naša zemlja iako je siromašna, mala, dio po dio na inkanat rasporodala, da smo dozvolili da narod strašno osiromaši i da se svako za svoju kožu plaši. Svime upravlja neko iz duboke sjene, neko ko nema namjere iskrene. Neko ko vrlo vješto konce poteže i sve nam više konop na vratu zateže“, istakao je pored ostaloga tužilac, zatraživši za Gospodara Marioneta smrtnu kaznu „a njegove lutke će zatim nestati same“.

Branilac karnevala, advokat Vinopija Bumbić, zvani Delirijum Tremens suprostavio se tim tvrdnjama, istakavši da ne zna „odakle samozvanom Sudu ovolika prava i hrabrost da se napadne nekrunisana glava“.

„Iz koje je potekla ideja svaka, kojoj ni ova dužnost nije bila laka. Jer trebalo je imati hrabrosti dosta za ukloniti svakog nezvanog gosta! Posebno nisu slobodnomisleći bili dobrodošli, pa su mnogi od njih k vragu pošli. Ma, vidim da vas je ostalo još mnogo i da vas je ovaj glupi narod pripomogo!“, istakao je advokat Budmbić zaključujući da je „Zlo vječito, pogotovo ako se daleko čuje!“.

Nakon što je sud njegovog klijenta osudio na smrt spaljivanjem na lomači „da ovom narodu on više ne smeta“, advokat Bumbič je pročitao testament karnevala Gospodara Marioneta u kojem je on „neukom naorodu i maloumnom puku“ poručio da će „biti tu dok je svijeta i vijeka, sve do bude bilo vas – marioneta“.

„Vi ste me birali za svog Gospodara, da vas u brk lažem, potkradam i varam. Da vas za sobom vodim ko glupave brave, i da za vas mislim jer ste prazne glave. Sve hirove moje trpjeli ste ćutke i sami ste htjeli da budete lutke! Vi ste vašoj djeci budućnost uzeli, a sad sudite meni za vašu krivicu“, poručio je narodu koji ga je ispratio na lomaču, odlazeći Gospodar.

Karneval je bila prilika da se Kotorani i Bokelji satirično obračnaju sa svime što ih muči, pa je problematika održanja Kotora na UNESCO listi bila jedna od top-tema fešte, sa brojnim i maštovitim maskama koje su aludirale na (ne)rad Ministarstva održivog razvoja i turizma i direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore mr Annastazije Miranović.

Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena na trgovima Starog grada gdje su nastupali sastavi Toć, Tri kvarta, Who see i italijanski bend Terraros.

Objavljen je i novi broj tradicionalnog karnevalskog satiričnog časopisa “Karampana” koja je u uvodniku čitaocima poručila da se vratila „iz dvogodišnjeg kućnog pritviora u koji me je stavio Džef i oni na čije se jasle podigao“, aludirajući na smijenjeno bivše DPS rukovodstvo izdavača lista – kotorskog Kulturnog centra.

„Karampana” je čitaocima poručila da je „pasane dvije godine umjesto mene iz ronde izlazila Režimska Karampana skuvana u kužini najplaćenijeg bokeškog radija“ ali da se ipak nije ostvario njihov naum da „me pretvore u Pobjedu ili Dnevne novine“.

Organizator Kotrskog karnevala je bila JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, partner NVO „Fešta“, a pokrovitelj Opština Kotor.